img_2017_407_004

OBILJEŽENA 25. GODIŠNJICA PRISILNOG EGZODUSA KATOLIKA IZ KOTORVAROŠKE DOLINE

U nedjelju 15. listopada 2017., u središtu kotorvaroške župe – mirno, dostojanstveno i molitveno – obilježena je 25. obljetnica prisilnog izgona velikog broja katolika iz župa kotorvaroške doline: Kotor Varoša, Vrbanjaca i Sokolina. Taj izgon je bio dio plana koji je predvidio potpuno iskorjenjivanje katoličkog pučanstva, ne samo iz tih župa, nego i iz svih drugih župa koje su tijekom rata došle pod vojnu i političku kontrolu bosanskih Srba.

Da je taj plan i danas na djelu vidljivo je iz tužne činjenice, da u spomenutim župama danas živi oko 250 katolika od predratnih preko deset tisuća!

Koncelebriranoj misi u župnoj crkvi Rođenja BDM, čija se obnova nakon što je u proljeće 1992 g. bila spaljena, privodi kraju, prethodilo je polaganje vijenaca kod spomen obilježje u crkvenom dvorištu. Vijence su položili predstavnici većeg broja udruga iz ratnog i poratnog vremena te predsjedavajući predsjedništva BiH Dragan Čović. Župnik fra Zoran Mandić je izmolio molitvu za sve poginule i za sve žrtve Domovinskog rata, kao i Drugog svjetskog rata i komunističkog režima. Uslijedila je u crkvi prigodna pobožnost i posveta župe Kotor Varoš, Prečistom Srcu Marijinu, jer je upravo toga dana, prema biskupijskom rasporedu, bio u župi kip Gospe Fatimske.

Koncelebriranu sv. misu, zajedno sa župnicima Kotor Varoša fra Zoranom Mandićem i župnim upraviteljem župā Vrbanjci i Sokoline fra Jurom Tokalićem te još četvoricom svećenika, među kojima je bio i jedan svećenik iz Poljske, predslavio je banjolučki biskup Franjo Komarica.

Na početku mise pozdravnu riječ je uputio domaći župnik Mandić. Podsjetio je na „tužni povod današnje komemoracije“. Požalio se na očito zanemarivanje toga zločina prema domaćem katoličkom stanovništvu od strane domaćih i stranih političkih predstavnika tijekom cijelog poratnog vremena, te na nejedinstvenost unutar same prognaničke populacije. Posebno je naglasio odlučnost i neumornost dosadašnjih poratnih župnika kotorvaroške doline u obnavljanju ne samo crkvenih objekata nego i suživota s pripadnicima druga dva naroda, kao i određenog broja prognaničkih obitelji koji su se unatoč brojnim poteškoćama uspjele vratiti na svoja ognjišta.

Slavljena je misa za mir, pravdu i domovinu.

U prigodnoj propovjedi, na temelju svetopisamskih tekstova biskup Komarica je opet snažno progovorio savjestima nazočnih vjernika koji su ispunili prostranu novu crkvu. Među njima je bilo i nekoliko visokih državnih političkih i vojnih dužnosnika iz BiH i RH.

Biskup je naglasio kako se „ne može ostvariti pravedni i trajni mir, ako se ne uzme u obzir čovjeka u njegovoj integralnosti i njegov odnos prema njegovu Stvoritelju, tj. njegove duhovne i tjelesne potrebe“.

Podsjetio je na važnu zadaću Crkve „da pomaže ljudima da dobro i ispravno upravljaju društvenim poretkom i da ne zaborave božanskog posrednika između Boga i nas ljudi Isusa Krista i njegovo cjelokupno djelo spasenja“. Također i na zadaću molitvenog sjećanja na svoje pokojne članove, osobito na žrtve nasilja i rata, te na opasnost od zaborava i zanemarivanja otkrivanja istine i uspostavljanja pravde za zločince i zadovoljštine za žrtve. Biskup je ponovno upozorio na „skandal nemara, skandal ponašanja pojedinaca pa i cijelih skupina, partije, stranaka, koje nisu pokazale, a niti danas pokazuju, imalo poštovanja spram dostojanstva i bogolikosti svakog ljudskog života, pa tako i života ovdašnjih katolika“.

Izrazio je uvjerenje kako će „naša odlučnost da živimo u miru sa svima i da učinkovito doprinosimo pravednom i trajnom miru sigurno nadvladati još uvijek mnogobrojne i neshvatljivo uporne prepreke nepovjerenja, prezira, odbojnosti i opstruiranja od strane nekih naših sugrađana i sunarodnjaka“.

Nakon misnog slavlja upriličen je prigodni domjenak za nekoliko stotina nazočnih vjernika, od kojih je ogromna većina pristigla iz susjedne Hrvatske, te Slovenije, Austrije i Njemačke.

Biskupu Komarici su mnogi izrazili zahvalnost za njegovu presudnu intervenciju u zapovjedništvu vojske bosanskih Srba i kod srpskih političara u Banjoj Luci, prije 25 godina čime su spašene mnoge stotine života katolika i muslimana kotorvaroškog kraja. Među ljudima, koji su se susreli s biskupom bili su i ratni čelni politički predstavnici hrvatskog i bošnjačkog naroda iz kotorvaroškog kraja.

Biskup je pohodio i mjesto zbjega katolika kotorvaroškog kraja u selu Bašćina, koje je on, uz direktnu ugroženost vlastitog života u dramatičnim danima mjeseca listopada, spasio od sigurne likvidacije. Zajedno s grupom zahvalnih domaćih povratnika izmolio je pred Gospinom spomen kapelom molitve za pokojne i žive, te posjetio obnovljenu kuću, u kojoj je vodio sudbonosne razgovore za spas od potpunog uništenja brojnog golorukog katoličkog pučanstva, koje se tada bilo našlo u zbjegu, a na koje je bila krenula ofanziva srpske vojske s teškim naoružanjem i avijacijom.

Biskup Komarica se u župnom uredu nakratko susreo s predsjedavajućim predsjedništva BiH Draganom Čovićem, a zatim imao dugi, konstruktivan razgovor s grupom Kotorvarošana – povratnika i onih, koji su u nekim od državnih tijela u RH. Tema razgovora je bila želja mnogih stotina domaćih obitelji da ostvare održiv povratak u svoja rodna mjesta i nažalost postojanje brojnih i trajnih opstrukcija da se taj održivi povratak i ostvari.

TABB
Kotor Varoš, 16. listopad 2017.