img_2015_590_1

POSLANICA BISKUPA BK BIH U POVODU GODINE BOŽANSKOG MILOSRĐA

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, na kraju 65. redovitog zasjedanja uputili su, 5. studenog 2015. zajedničku poslanicu svećenicima, redovnicima, redovnicama i Božjem narodu u povodu Godine božanskog milosrđa. Poslanica nosi naslov: „Milosrdni poput Oca“. Svaki će dijecezanski biskup donijeti konkretne odredbe za Godinu božanskog milosrđa u svojoj biskupiji. Spomenutu poslanicu donosimo u cijelosti:

“MILOSRDNI POPUT OCA”

Braćo svećenici, redovnici i redovnice, dragi Božji narode!

Papa Franjo, 11. travnja 2015., svojim je apostolskim pismom „Misericordiae vultus” – Lice milosrđa najavio izvanrednu Svetu godinu milosrđa. Ta će godina započeti na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2015., a završiti na svetkovinu Krista Kralja, 20. studenog 2016.

Papina je izričita želja, gotovo vapaj: „Kako samo želim da nadolazeće godine budu prožete milosrđem, da bismo išli ususret svakoj osobi, noseći Božju dobrotu i nježnost! Neka do svih, i vjernika i onih koji su udaljeni od vjere, dopre balzam milosrđa kao znak Božjeg kraljevstva već prisutna među nama!“ (LM 5).

Ova Sveta godina stavlja određene izazove, osobito pastoralne naravi: za Crkvu u cjelini, za obitelj i župnu zajednicu – kao osobito važne sastavnice Crkve, te za konkretno društvo.

Papa Franjo traži od cijele Crkve da se još očitije obraća ljudima i da bude u službi siromaha, beskućnika osamljenih i napuštenih, obespravljenih, izbjeglica i prognanika, selilaca, ovisnika…

Pastoralni izazovi u Svetoj godini milosrđa vezani uz bračni život i obitelj bit će usko povezani uz provođenje očekivane pobudnice o nedavnoj završenoj Biskupskoj sinodi. Prakticiranje milosrđa očekivat će se osobito u obiteljima, pogođenim raznim životnim poteškoćama i stanjima.

Župne zajednice – njihovi voditelji i članovi – tijekom Svete godine milosrđa moći će se suočiti s cijelim nizom izazova: od dubljeg ukorjenjivanja u Božju riječ do intenzivnije priprave za što plodnije slavlje svetih sakramenata inicijacije: krštenja, potvrde i pričesti, zatim sakramenta pomirenja i bolesničkog pomazanja te sakramenta ženidbe i svetog reda te konačno do pojačanja karitativnog djelovanja – i to ne samo u ublažavanju potreba i patnja mnogih oko nas nego i u zauzimanju oko otklanjanja uzroka nepravdi, patnji, siromaštva i bolesti.

Župne su zajednice u Svetoj godini također pozvane uklanjati razne podjele i prepreke, a umnažati mostove između svećenika, pastoralnih suradnika i vjernika-laika, između praktičnih i distanciranih katolika, između različitih redovničkih zajednica i duhovnih pokreta odnosno molitvenih skupina.

Papa u svome apostolskom pismu upućuje poseban poziv onima koji su, zbog svoga načina života, daleko od Božje milosti (LM 19): u zločinačkim organizacijama i onima koji sudjeluju ili potpomažu korupciju. Papa tvrdi: da bi se društvo učinilo čovječnijim, dostojnijim osobe, treba ponovo vrjednovati ljubav – a time i milosrđe u društvenom životu na političkoj, gospodarskoj, kulturnoj i zdravstvenoj razini.

Ovu Jubilarnu godinu milosrđa pozvani smo pratiti molitvom – ističe papa Franjo – jer je molitva hrana milosrđa.

Uvijek imamo potrebu razmatrati otajstvo milosrđa, veli Sveti Otac. Ono je izvor radosti, vedrine i mira. Ono je uvjet našega spasenja. Milosrđe: riječ koja objavljuje otajstvo Presvetoga Trojstva. Milosrđe: posljednji i najviši čin kojim nam Bog dolazi u susret. Milosrđe: temeljni zakon koji prebiva u srcu svake osobe, kada iskrenim očima gleda brata kojega susreće na životnom putu. Milosrđe: put koji sjedinjuje Boga i čovjeka, jer otvara srce nadi da smo ljubljeni zauvijek unatoč ograničenju zbog svoga grijeha.

I. LICE MILOSRĐA

Vrata milosrđa. Na svetkovinu Bezgrješnoga začeća bit će otvorena Sveta vrata Vatikanske bazilike i postati Vrata milosrđa. Na treću nedjelju došašća, 13. prosinca, otvorit će se Sveta vrata Lateranske bazilike a potom i na drugim papinskim bazilikama. Papa je Franjo odredio da se u svim partikularnim Crkvama po svijetu, u katedralama i konkatedralama, svetištima i crkvama od posebna značenja, otvore Vrata milosrđa, tako da se Jubilej može slaviti i na mjesnoj razini „kao vidljivi znak zajedništva cijele Crkve” (br. 3) kako bi svi oni koji kroz ta vrata uđu, mogli iskusiti ljubav Boga koji tješi, oprašta i nadu daje.

Geslo Svete godineMilosrdni poput Oca, kako nas Gospodin Isus poučava (Lk 6,36). U milosrđu nalazimo dokaz kako nas Bog ljubi. On daje svega sebe, zauvijek, slobodno i ne traži ništa zauzvrat. Dolazi nam u pomoć kada god ga zazovemo. U ovoj Svetoj godini imamo priliku otvoriti srce onima koji žive u „najudaljenijim egzistencijalnim periferijama“ (br. 15), koje suvremeni svijet često stvara na dramatičan način. Koliko je samo situacija nesigurnosti i patnje nazočno u današnjem svijetu! Koliko se rana nanosi onima kojih se glas ne primjećuje, jer je njihov vapaj postao nečujan i zagušen ravnodušnošću bogatih. U ovom Jubileju Crkva će još snažnije biti pozvana liječiti te rane, blažiti ih uljem utjehe, previjati ih milosrđem i vidati solidarnošću i dužnom pažnjom (br.13).

Hodočašće do Svetih vrata, bilo u Rimu, bilo u biskupijama, jest važna činjenica u ovoj Svetoj godini. Život je putovanje. Milosrđe je također cilj kojemu treba prispjeti, a traži se predanost i požrtvovnost (br.14). A sami ćemo najbolje pokazati lice milosrđa ako ne sudimo da ne bismo bili osuđeni, i ako drugima praštamo da bi se i nama oprostilo.

Tjelesna i duhovna djela milosrđa (br. 15).Jubilej milosrđa jest izvanredna prigoda i poziv da svi mi u Crkvi u praksi provodimo tjelesna djela milosrđa: gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, stranca primiti, bolesna dvoriti, utamničena pohoditi i mrtva pokopati, kao i duhovna djela milosrđa: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Boga moliti. Nositi riječ i gestu utjehe siromašnima, proglasiti oslobođenje onima koji su bačeni u okove novih ropstava suvremena društva, vratiti vid onima koji više ne vide, jer su prignuti nad same sebe i gledaju samo sebe te vratiti dostojanstvo onima kojima je ono oduzeto, to je srž Isusove propovijedi i poslanja koje treba postati ponovo vidljivo u odgovorima vjere koje je kršćanin svojim svjedočenjem pozvan očitovati, naglašava papa Franjo.

Korizma i „24 sata za Gospodina“. Svaka je korizma povlašteno vrijeme Božjega milosrđa. Korizmu u ovoj Jubilarnoj godini trebamo proživljavati i slaviti intenzivnije u molitvi i postu, u pokori i ljubavi. Papa poziva da se cijela Crkva ujedini u molitvi Dvadeset i četiri sata za Gospodina (br. 17)koja će se, kako je planirano, održati u petak i subotu prije četvrte korizmene nedjelje.

Misionari milosrđa i pučke misije. Papa je najavio kako će u pojedine biskupije poslati misionare milosrđa (br. 18). To će biti svećenici s ovlastima da opraštaju kazne koje su pridržane Apostolskoj Stolici. Oni će, nadasve, biti živi znakovi Očeve spremnosti da prihvate one koji traže njegovo oproštenje. Oni će biti misionari milosrđa, jer će svima olakšati susret pun čovjekoljubnosti, izvor slobode, bogat odgovornošću da se prevladaju prepreke i obnovi kršćanski život. Svi smo pozvani svjedočiti milosrđe, jer je nama prvima ukazano milosrđe. Opraštanje uvrjeda zahtjev je koji mi kršćani moramo ozbiljno shvatiti. Često nam se čini da je teško oprostiti, ali opraštanje je sredstvo stavljeno u krhke ljudske ruke da bi se postigao mir u srcu i živjelo radosnim životom, naglašava papa Franjo.

On želi da se pozivaju i prihvaćaju misionari milosrđa tako da oni mogu prije svega biti uvjerljivi propovjednici milosrđa. U tu svrhu, također, poziva da se u pojedinim biskupijama organiziraju pučke misije (br. 18) i to na takav način da ti pučki misionari budu navjestitelji radosti oproštenja. Jednako Papa poziva i biskupe da slave sakrament pomirenja sa svojim narodom tako da vrijeme milosti, darovano u Jubilarnoj godini, „omogući mnogim sinovima i kćerima koji su daleko da ponovo pronađu put koji vodi Očevu domu“. Neka pastiri, osobito tijekom jakoga vremena, korizme, revno pozivaju vjernike da pristupaju „prijestolju milosti da primimo milosrđe i milost nađemo“ (Heb 4,16).

II. POZIV

Mi, vaši biskupi, sabrani na 65. redovito zasjedanje Biskupske konferencije BiH, svjedočeći zajedništvo i jedinstvo naših mjesnih Crkava s cijelom Crkvom Kristovom, u sinovskoj odanosti i poštovanju prema Svetomu Ocu, pozivamo sve vas, članove naših nad/biskupija, da se svi odazovemo pozivu prvosvećenika Franje i zajedno s cijelom Crkvom slavimo milosno vrijeme – Svetu godinu milosrđa. Pozivamo vas na ovo hodočašće milosrđa, jer milosrđe je cilj koji treba postići a koji zahtijeva predanost i žrtvu; milosrđe je put na kojem nema osude i klevete, ljubomore i zavisti; milosrđe je oruđe praštanja.

Stoga, u ovoj Svetoj godini milosrđa otvorite svoja srca životnim periferijama, donoseći utjehu i solidarnost onima koji, u današnjem svijetu, doživljavaju nesigurnost i patnju, mnogobrojnoj braći i sestrama lišenima ljudskoga dostojanstva. Na taj se način može ukloniti smetnja ravnodušnosti koja često vlada i iza koje se krije licemjerje i egoizam, kako to naglašava papa Franjo u buli Lice milosrđa.

Svaki od nas biskupa posebnom će Okružnicom odrediti način slavlja Godine milosrđa u vlastitoj biskupiji. No, svima nam je prihvaćati, slaviti i hvaliti milosrđe koje Otac neprestano proteže na sve nas. Dopustimo da nas u ovom Jubileju Bog iznenadi. On se nikada ne umara širom otvarati vrata svoga srca i ponavljati nam da nas voli i da želi dijeliti s nama svoj božanski život. Neka u ovoj Jubilarnoj godini Crkvom odjekuje Božja riječ koja snažno i jasno odzvanja kao riječ i gesta oproštenja, potpore, pomoći i ljubavi.

Upravimo svoj pogled i molitve Majci milosrđa, Blaženoj Djevici Mariji! Neka nas ona svojim majčinskim pogledom prati u ovoj Svetoj godini, kako bismo svi mogli ponovo otkriti radost Božje milosrdne ljubavi.

Sarajevo, 5. studenog 2015.

Vaši biskupi:

Vinko kardinal Puljić
nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik BK BiH, s. r.

Mons. Franjo Komarica
biskup banjolučki, s. r.

Mons. Ratko Perić
biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, s. r.

Mons. Tomo Vukšić
vojni biskup, s. r.

Mons. Pero Sudar
pomoćni biskup vrhbosanski, s. r.

Mons. Marko Semren
pomoćni biskup banjolučki, s. r.