img_2018_029_001

KATOLICI KONTINUIRANO OBESPRAVLJENI – BANJOLUČKI BISKUP PRIMIO OMBUDSMANU ZA LJUDSKA PRAVA BIH

Boraveći službeno u Banjoj Luci dvoje od tri ombudsman za ljudska prava BiH Nives Jukić i dr. Jasminka Džumhur sa suradnicima susreli su se u Biskupskom Ordinarijatu s biskupom banjolučkim dr. Franjom Komaricom.

Kako su sami naglasili, željeli su se – iz prve ruke- u razgovoru s biskupom upoznati o aktualnim stvarnim stanjem ljudskih prava, među katolicima -uglavnom Hrvatima na području Banjolučke biskupije.

U dužem, otvorenom i informativnom razgovoru biskup je najprije zahvalio za zanimanje dužnosnika te savezne institucije. Požalivši se da se vrlo rijetko netko iz službenih entitetskih i državnih institucija zanima za stanje katoličke -praktično fizički iskorijene- populacije na području njegove biskupije, osobito u onom njezinu većem dijelu koji se nalazi u entitetu Republika Srpska. Primijetio je da mnogi primjeri i ustaljena praksa kršenja mnogih ljudskih i građanskih prava katolika odnosno Hrvata s ovog područja – ne stižu do Središnjeg ureda u Sarajevu, unatoč postojanju regionalnom uredu te institucije u Banjoj Luci.

Ima se dojam da su mjere kršenja ljudskih prava ugrađene u sistem upravljanja, naglasio je biskup Komarica, potkrijepivši svoju tvrdnju cijelim nizom konkretnih primjera.

Odgovarajući na pitanje koliko katolika Hrvata i pripadnika nacionalnih manjina živi sada u župama njegove biskupije na području entiteta RS, biskup Komarica je odgovorio da se koncem svake godine prikupljaju – u duhu crkvenih propisa – egzaktni podatci o broju katolika te nadodao da se broj katolika krivicom političara dramatično smanjio tijekom poratnih 22 godine, umjesto da se povećao u duhu Anexa 7 Daytonskog sporazuma povratkom brojnih prognanika, koji su se željeli vratiti. Sada ne dostaje oko 95% katoličke populacije od njenog broja iz 1991. godine a oko 45% od onoga broja koji je bio na kraju 1995 pojasnio je biskup. Zaključio je kako je svim domaćim i stranim političkim dužnosnicima i institucijama u B I H dobro poznato da dva povijesna višestoljetna identiteta katolički i hrvatski uslijed kontinuirane obespravljenosti potpuno nestaju iz ovoga dijela Bosne i Hercegovine. Pripadnici tih identiteta imam dojam da su napušteni od svih državnih institucija i političkih predstavnika, čak i od predstavnika svoga naroda pojasnio je biskup.

Nadodao je da se mnogi od preostalih malobrojnih Hrvata katolika svakodnevno susreću s mnoštvom nepravdi nepremostivih životnih problema i poteškoća, a pritom se osim predstavnicima Crkve nemaju nikome obratiti za dobivanje pravne i materijalne pomoći koja im pripada kao građanima ove zemlje..

Biskup Komarica je ombusmane podsjetio na brojne usmene i pismene intervencije apele koje je sam ili zajedno s drugim biskupima u zemlji upućivao nadležnim institucijama i dužnosnicima. Nažalost bez uspjeha.

Na pitanje ombdusmana, što bi se trebalo poduzeti da se popravi sadašnje teško stanje u mnogim župama katoličke populacije na području Banjolučke biskupije, biskup je naglasio da su potrebna konkretna djela pravne materijalne i političke pomoći i pružanje ohrabrenja u zaštiti i promicanju temeljnih ljudskih i građanskih prava i sloboda osobnih kolektivnih koje su svim stanovnicima BiH pa tako i katolicima zajamčena domaćim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima. To je : pravo na vlasništvo, pravo na raspolaganjem svojom imovinom, pravo na svoj jezik, pravo na rad, na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji, pravo na jednakopravnost i na pravnu zaštitu bez diskriminacije. Spomenuo je i neprihvatljivo i protuzakonito ponašanje predstavnika općinskih, županijskih, entitetskih i državnih vlasti, te predstavnika međunarodnih nadležnih institucija u konstantnom osporavanju prava katolika u župi Drvar da sebi izgrade prijeko potrebnu Crkvu na mjesto porušene od komunističkih vlasti.

Biskup je ombdusmanima Jukić i dr. Džumhur uručio nekoliko knjiga i opširnu pisanu promemorij o kršenju ljudskih prava Hrvata katolika na području svoje biskupije koja se – između ostaloga- odnose na društvene, imovinske, političke i sigurnosne probleme. Između ostalog naveo je neprocesuiranje brojnih ratnih zločina nad članovima i imovinom Katoličke Crkve; na dugotrajnost i neefikasnost sudskih procesa u brojnim slučajevima prognanih katolika koji se žele vratiti na svoju očevinu,; na probleme bivših logoraša Hrvata koji su od entitetski vlasti dodatno maltretirani i kažnjavanjem zbog traženja svojih prava i dr. Sugerirao je ombudsmanima da primjere očitog kršenja ljudskih prava češće iznose u javnost kako bi se stvarala potrebna kritička masa za mijenjanje stanja na bolje u korist obespravljenih.

Obdusmani su zahvalili biskupu za dragocjene informacije koje im je dao.

TABB
Banja Luka 26. siječnja 2018.