img_2016_430_01

BANJOLUČKI BISKUP U MINISTARSTVU VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE

U četvrtak, 29. prosinca 2016. biskup banjolučki dr. Franjo Komarica boravio je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u Zagrebu. Primio ga je dopredsjednik Vlade i ministar Davor Ivo Stier s više svojih suradnika. Na radnom sastanku sudjelovali su i akademik Zlatko Kramarić, generalni konzul RH u Banjoj Luci i mr. Frano Piplović, voditelj Europske akademije Banjolučke biskupije. Glavna tema dužeg informativnog razgovara bilo je ažuriranje rješavanja gorućih problema prognanih i izbjeglih Hrvata s područja šire Banjolučke regije i Bos. Posavine, o čemu je biskup nedavno opširno izvijestio najviše državne predstavnike u RH.

Biskup Komarica predočio je dopredsjedniku i ministru Stieru usmeno i pismeno najnovija događanja vezana uz „molbe, potraživanja, inzistiranja i vapaje“ brojnih obespravljenih katolika koji su se njemu uz božićne blagdane u više njihovih župa obraćali, tražeći pravo na održivi povratak u svoja – tijekom rata i poraća opustošena sela i na uništenu imovinu. Dao mu je popis od preko 230 obitelji iz općina Kotor Varoš, Banja Luka, Mrkonjić Grad i Sanski Most, koji traže za sebe održivi povratak, tj. izgradnju kuća, puteva, električne energije i vode.

Ponovivši neke od već ranije dostavljenih „gorućih problema i sugestija za njihovo žurno rješavanje“ biskup je ovaj put tražio:

– da se „upriliči hitna saborska rasprava o aktualnoj situaciji hrvatske populacije u Bosni, osobito na području entiteta RS“ i

– da se „donese saborska deklaracija da povratak prognanih i izbjeglih Hrvata iz BiH nije završen, jer se pravi povratak Hrvata nije ni dogodio“. Biskup je, nadalje, ustvrdio da pitanje hrvatskog naroda, kao jednog konstitutivnog od tri naroda u BiH nije uopće riješeno, i da ono i neće biti riješeno bez veće i odlučnije pomoći Vlade RH, kojoj je to obveza  po Ustavu RH i po Daytonskom mirovnom sporazumu. Zato biskup Komarica predlaže da treba nužno intenzivirati političko, organizacijsko, medijsko, gospodarsko, financijsko, kulturno i znanstveno zauzimanje države Hrvatske za održivi povratak Hrvata s područja cijele Bosne i Hercegovine, a osobito na podruje šire Banjolučke regije i Bos. Posavine u entitetu RS, kamo se tijekom 21 poratne godine uslijed totalne nebrige pa i brojnih opstrukcija nadležnih državnih, entitetskih i međunarodnih organa vratio tek neznatan broj od preko 95 % protjeranog hrvatskog domaćeg stanovništva.

Biskup je sugerirao da se od Vlade Republike Hrvatske više zaduže Udruge prognanih i izbjeglih Hrvata iz Sjeverozapadne i Sjeverne Bosne registrirane u RH i da im se pruži potrebna pravna i druga pomoć kako bi one što učinkovitije djelovale u korist održivog povratka više tisuća do sada službeno prijavljenih hrvatskih prognanih obitelji na spomenuta područja u entitetu RS.

Također je podsjetio da Sveta Stolica s pozornošću prati što se događa sa župnim i biskupijskim zajednicama u BiH i koliko državnici RH i BiH rade u duhu preuzetih obveza da se opustošene župe u BiH opet obnove.

Ministar Stier i njegovi suradnici pokazali su razumijevanje za biskupove sugestije i zahvalili mu za njegov dosadašnji veliki trud oko pružanja pomoći mnogim obespravljenim Hrvatima, ali i drugim ljudima u njihovim različitim potrebama. Obećali su da će u drugoj polovini mjeseca siječnja iduće godine jedna delegacija Ministarstva službeno pohoditi Banjolučki kraj. (tabb)

TABB
Zagreb, 30.12.2016.