Vijesti 2017. godina

ODRŽANA TISKOVNA KONFERENCIJA NA KRAJU 69. REDOVNOG ZASJEDANJA BK BIH

Konferencija za novinstvo o temama i zaključcima 69. redovitog zasjedanja članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, održana je u srijedu, 22. ožujka 2017. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru. Nazočnim novinarima obratio se dopredsjednik BK BiH mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, a konferenciju je moderirao generalni tajnik Biskupske konferencije BiH mons. Ivo Tomašević.

Nakon pročitanog priopćenja sa zasjedanja, biskup Vukšić je na početku svog obraćanja nazočne medijske djelatnike pozdravio i u svojstvu predsjednika Vijeća za medije pri BK BiH te izrazio radost zbog njihovog velikog broja. Istaknuo je da je BK BiH tijekom zasjedanja raspravljala o različitim temama i pitanjima koja su prvenstveno pastoralne, dušobrižničke naravi. Izrazio je stoga nadu da će svi zajedno uložiti napora da Crkva u javnosti bude predstavljena kao zajednica vjere, kao dušobrižnička zajednica poslana ljudima radi njihova dobra i radi njihovoga spasenja.

Na novinarsko pitanje, je li tijekom zasjedanja bilo riječi o problemu iseljavanja ljudi iz BiH i raspolaže li Crkva informacijama o njihovom točnom broju, biskup Vukšić je kazao da biskupe zabrinjava činjenica o iseljavanju, kao i smanjivanje broja rođenih te starenje populacije u BiH. “Mi, kao Crkva, na žalost, nemamo niti raspolažemo sredstvima koja bi nam omogućila pouzdan podatak o tome, koliko je ljudi odselilo iz BiH“, kazao je biskup Vukšić dodavši da bi te podatke trebali imati nadležni državni uredi poput Agencije za statistiku. Pojasnio je da Crkva raspolaže pouzdanim podacima o broju obavljenih krštenja i sprovoda tijekom godine na osnovu kojih se prave izračuni o prirodnom porastu odnosno prirodnom padu. Kazao je dalje da se iz informacija iz pojedinih župa, koje šalju župnici, može saznati broj katolika, ali da je taj podatak točniji u manjim sredinama, gdje svećenici uglavnom poznaju sve svoje vjernike, dok su u većim sredinama ti podaci više procjena nego pouzdana informacija. Kazao je da je, prema ovom načinu prikupljanja podataka, vidno da se broj katolika u BiH u odnosu na prošlu godinu smanjio za oko 15 tisuća vjernika, što je zabrinjavajući podatak.

Na novinarski upit o nedostatku zajedničkog istupa biskupa BK BiH o političkoj situaciji, osobito po pitanju teritorijalnog ustroja zemlje, biskup Vukšić je kazao da razumije zanimanje i znatiželju medijskih djelatnika i javnosti i o političkom mišljenjima biskupa, ali da on osobno spada među one svećenike koji smatraju da “politika nije posao svećenika, nego da je posao svećenika izvorno crkveno poslanje”. Kazao je da, otkako je svećenik, skoro 40 godina, osobno djeluje i funkcionira na utemeljenju da je Crkva poslana “svakoj politici, svakom društvu, svakoj razini društva, svakoj razini organiziranja društva – gospodarskom, kulturnom, medijskom, političkom. itd. – ne da se poistovjećuje, nego da evangelizira te različite slojeve iz toga društva, da svima, prije svega sebi, propovijeda, da sebe obraća”. “S druge strane, naravno, svatko od nas, ima svoje pojedinačne stavove, mišljenja, uvjerenja koje će kao bilo drugi građanin izricati kad dođu dani izbora, kad dođe ono pravo i obaveza da se dadne svoj glas”, riječi su biskupa Vukšića koji je dodao da se biskupi “trude unositi, koliko je moguće, moralna načela u sveukupno društveno biće, uključujući i pitanje iseljavanja, koje je, “naravno, i crkveno pitanje, ali, iznad svega, pitanje odgovornosti društvenih struktura”. Želja mu je, kako je kazao, da društvo u cjelini iziđe iz neke vrste “infantilnosti” prema kojoj se od crkvenih ljudi očekuje da budu skoro pa politički ljudi, što je, kako smatra, čest slučaj u tranzicijskim društvima poput našeg.

Govoreći o zajedničkom prijedlogu za društveno-pravo uređenje BiH pod naslovom: „Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru, ili buduća članica EU-a“, koji su biskupi BK BiH uputili 2005. godine, biskup Vukšić je naglasio da je taj dokument nastao dijelom radi toga što je s mnogo strana postojao prigovor biskupima da nude samo načela, a nikakav prijedlog. “U tom času su odlučili da, na neki način, iskorače malo iz ove načelne razine i ponude određeno rješenje. I ponudili su ga u onome trenutku, smatrajući ga prikladnim za onaj trenutak”, kazao je biskup Vukšić. Podsjetio da je taj prijedlog ponegdje i bio pročitan i prostudiran, ali u suštini ignoriran tj. da su su oni, koji su prigovarali da Crkva i crkveni ljudi načelno iznose svoje stavove a ne i konkretne prijedloge u tom području ljudskoga života, zašutjeli kada su takav jedan prijedlog dobili. Dodao je da je i u nedavnom razgovoru s apostolskim nuncijem u BiH mons. Luigijem Pezzutom potvrdio svoje mišljenje da Crkva nije ni politička organizacija niti su crkveni ljudi “stratezi političkih rješenja”, već da su tu da u političko djelovanje i u strateško rješavanje pitanja ili problema unose načela prema kojima bi ta pitanja i ti problemi trebali biti rješavani.

Na zamolbu da pojasni detalje skorog dolaska posebnog izaslanika Svete Stolice za župu Međugorje mons. Henryka Hosera, biskup Vukšić je istaknuo da je, prema njegovim saznanjima, posjet nadbiskupa Hosera dušobrižničke, a ne doktrinalne naravi, odnosno da dolazi zbog konkretne duhovne brige za vjernike koji se okupljaju u Međugorju. Dodao je da će, bar prema njegovom viđenju posjeta, nadbiskup Hoser vjerojatno proboraviti određeno vrijeme na ovom području tijekom kojeg će se susresti s biskupima BK BiH. kao i sa drugima, kako bi stekao određena iskustva i čuo razna mišljenja, povukao zaključke i odgovorio samome Papi o tome kako vidi mogućnost rješavanja tih otvorenih pitanja i konkretne brige za ljude.

Na novinarsko pitanje hoće li papi Franji biti upućen poziv za dolazak u Mostar, biskup Vukšić je podsjetio da postoji posebna procedura kojom se rješava pitanje namjere dolaska Svetog Oca u neku zemlju. Kazao je da najprije biskupska konferencija, uključujući biskupa nadležnog za mjesto u koje se namjerava pozvati Papu da dođe, šalje svoj crkveni poziv, a s druge strane to čini i nadležna državna vlast. Dodao je da Sveta Stolica, kada je riječ o Papina dolasku u pojedinu zemlju, također vodi računa i o mišljenju različitih mjesnih društvenih slojeva, prije svega velikih vjerskih zajednica, te da sve to treba uzeti u obzir prije nego li Sveti Otac odgovori na poziv.

KTA
Mostar, 22. ožujak 2017.

Povezani članci

Back to top button