img_2017_106_01

IZJAVA KOMISIJE JUSTITIA ET PAX BK BIH S OBZIROM NA DRUŠTVENO-POLITIČKU SITUACIJU U BIH

Iako je od završetka posljednjeg rata u našoj zemlji cijeli jedan naraštaj doživio svoju punoljetnost, još uvijek se, osobito na planu društveno-političkih događanja, osjećaju ratne posljedice koje i danas mnoge naše sugrađane priječe da drugima i drugačijima priznaju i poštuju njihova temeljna ljudska prava.

Za osvajanje političke vlasti i svega što s tom vlašću dolazi, koristile su se, a i dalje se koriste brojne nepravde daytonskog unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine i, napose njegove implementacije, koje je, uz ostalo, omogućilo legaliziranje progona i etničkog čišćenja.

Razlike među ovdašnjim narodima i ljudima često se ne prepoznaju kao bogatstvo i višestoljetna datost naše domovine nego bivaju korišteni kao opravdanje za traženje takvog rješenja kojemu je mjerilo ponajviše etnička pripadnost. Takvo ponašanje s jedne strane, a nijekanje identiteta drugog i drugačijeg te neprihvaćanje u jednakopravnosti, s druge strane, na ovim našim prostorima nikada nije urodilo dobrim plodovima.

Pravo na dom i domovinu

I ovom prigodom – podsjećamo na jasan stav kojega su, odmah po završetku rata, 25. siječnja 1996., članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, izrazili u svojoj poslanici „svećenicima, redovnicima, redovnicama i puku Božjem“: „Nošeni željom za mirom i pomirenjem svi mi, sinovi i kćeri ove zemlje, stječemo neotuđivo pravo tražiti od međunarodne zajednice, koja nam je nametnula ovakav okvir mira, da nam pomogne pretvarati ga u mir po mjeri pravde i pravičnosti, a to znači po mjeri čovjeka… Mi još jedanput podsjećamo na temeljnu istinu da čovjek u svome domu i narod u svojoj domovini ne mogu nikad biti na tuđem, niti u manjini. Njihovo je temeljno pravo živjeti svojim identitetom, ali i obveza poštivati tuđi.“

Kao i do sada, tako će Katolička Crkva u BiH i ubuduće, stajati na strani onih, koji se trude oko promicanja pravde kao najvećeg dobra, nasuprot svakog drugog promišljanja i opredjeljenja.

Trudit će se – zajedno sa svim dobronamjernim ljudima u našoj zemlji i izvan nje – osobito oko odlučnog i sustavnog ispravljanja i otklanjana dosadašnjih nepravdi prema pojedincima i takozvanim manjinskim etničkim ili vjerskim zajednicama; oko veće potpore – u duhu apela papā Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. – održivom povratku svih prognanih i izbjeglica koji to žele, osobito katolika, kojima je svih poratnih godina pružena daleko najmanja potpora od strane državnih institucija, a u mnogo slučajeva uporno i na razne načine onemogućavan njihov održivi povratak. U tom kontekstu podsjećamo na zabrinutost pape Ivana Pavla II.[1] zbog neriješenog pitanja izbjeglica i prognanika s banjolučkog područja, iz Bosanske Posavine i drugih dijelova Bosne i Hercegovine, koji čekaju povratak na svoju zemlju u potpunoj sigurnosti kako bi tamo živjeli životom dostojnim čovjeka.

Nužno je dati dobronamjeran prijedlog

Vodstvo Katoličke Crkve u našoj zemlji u duhu socijalnog nauka Crkve osjeća svojom obvezom zalagati se ponajprije za one najslabije koji su u političkim igrama na rubovima događanja: za obespravljene, prognane, nezbrinute, malobrojne. Također je svjesno da treba davati moralne prosudbe o ponašanju državnih i drugih političkih dužnosnika prema svim žiteljima naše zemlje.

Ovom prigodom podsjećamo također na jasan stav naših biskupa kojeg su zajedno s biskupima Republike Hrvatske izrazili u svojoj Izjavi od 15. listopada 1993.: „Ne možemo se pomiriti ni s kakvim političkim rješenjem o budućnosti te napaćene zemlje koje bi ozakonilo uništenje više od polovice članova i imovine Katoličke Crkve i hrvatskog naroda u Republici BiH. Time bi se, praktički, ugasile dvije katoličke biskupije na području Europe.“

Odlučnije tražiti trajno pravedno rješenje

Na tom tragu, za očekivati je – u ime istine i pravednosti – da biskupi nikada neće podržati bilo kakva parcijalna i, suštinski gledano, kratkotrajna politička rješenja koja će – a to nam je 20-godišnje poratno iskustvo pokazalo – rađati novim nepravdama, koja bi najmalobrojniji autohtoni hrvatski narod u njegovim pravima svela na manjinu, a ujedno opstojnost države Bosne i Hercegovine ozbiljno dovela u pitanje!

U skladu s posljednjim stavom naših biskupa, Komisija Justitia et pax i ovaj put potiče domaće političare da konačno u prvi plan stave istinsku dobrobit čovjeka, a ne uskogrudne političke i stranačke interese. Apeliramo na međunarodnu zajednicu, poglavito na članice Europske unije, Sjedinjene Američke Države i Rusiju, kao jamce Daytonskog mirovnog sporazuma, na temelju kojega je društveno-politički uređena Bosna i Hercegovina, da zajednički i odlučnije nego do sada pomognu u stvaranju dugotrajnog rješenja aktualnih bremenitih političkih pitanja radi trajnog i pravednog mira u našoj zemlji.

Hoće li to značiti: da je konačno sazrelo vrijeme za davno obećano „raspakiranje Daytonske kutije“ i zajedničko nalaženje drugog najboljeg mogućeg rješenja, koje će poštivati temeljna ljudska prava i činjenicu etničke, vjerske, kulturne i jezične različitosti te gospodarskih potreba cijelog društva i pravedne raspodjele društvenih dobara, ostavljamo mudrosti i zrelosti legalno izabranih političkih dužnosnika. Za nas je nedvojbeno  da je ovo navedeno sigurno prikladnije od dosadašnjega nepostojanja demokratske, moderne, funkcionalne i pravne države ili od, možebitnih, kratkotrajnih rješenja koja bi zacijelo unijela još više nepovjerenja među ovdašnje narode i dala realnu podlogu svima onima koji u svojim glavama ponovno prizivaju neke nove oružane sukobe.

Svima i na svim područjima sva prava

U tom duhu i ovom prigodom potičemo sve ljude u vlasti da teže takvom unutarnjem uređenju naše domovine u kojem će svaki čovjek u svakom njezinu dijelu imati sva ljudska prava i vjerske slobode, a svaki narod biti jednakopravan u svom identitetu s druga dva naroda. Takvo rješenje moguće je pronaći kroz otvoreni i argumentirani dijalog najprije unutar svakog od naroda, a onda i između narodā i svih onih koji sudjeluju u društveno-političkom životu naše zemlje. Isključivost, jednoumlje i želja za majorizacijom onih manje brojnih, uz odricanje dijela vlastitog naroda, nikada nisu vodili dobru nego su kroz cijelu povijest uzrokovali mnogo patnje te nanijeli bol brojnim nedužnim ljudima, o čemu nam tako zorno svjedoče i nedavna ratna stradanja.

Poticaj hrvatskim političarima

Kao pripadnici domicilnog hrvatskog naroda potičemo i ovaj put ponajprije hrvatske legitimne predstavnike vlasti na svakoj od njenih razina da ne zaborave svoju obvezu i poslanje predstavljati sve članove svoga naroda u svakom dijelu ove zemlje, posebno one najslabije koji žive kao brojčana manjina u svom rodnom kraju, u opravdanom nastojanju za jednakopravnošću s druga dva naroda u Bosni i Hercegovini.

Uvjereni smo da to vrijedi i za legalne predstavnike drugih naroda i za sve ljude imajući na umu poznato zlatno pravilo: „Sve, dakle, što želite da ljudi čine vama, tako činite i vi njima“ (Mt 7,12).

Crkva ostaje uz narod

U aktualnom ozračju kada mnogi putem medija zbunjuju i, u krajnjoj crti, razočaravaju i plaše domaćeg „običnoga“ čovjeka, ističemo kako naša krajevna Crkva u Bosni i Hercegovini – pod time mislimo na njezin ministerijalni dio: svećenstvo i redovništvo, odnosno crkveno vodstvo – i sada, kao i do sada, čvrsto stoji uz povjereni joj narod. Naglašavamo potrebu jedinstvenosti i odlučnosti u zajedničkoj nakani sve (u)činiti kako bismo kao Katolička Crkva ostali i opstali na ovim prostorima na što nas obvezuje Kristov nalog, a i brojni poticaji Svete Stolice. Podsjećamo na smjerodavne riječi pape Franje o obvezi međusobnog zajedništva, koje je on uputio našim biskupima tijekom njihova pohoda „ad limina“, 16. ožujka 2015.:ercegoiHercegovine  „Poznate su mi povijesne prilike koje su doprinijele različitosti Bosne od Hercegovine u mnogim oblicima. Ipak, vi ste jedno tijelo: vi ste katolički biskupi na jednom pograničnom području u zajedništvu s Petrovim Nasljednikom. Spontano mi iz srca izlazi samo jedna misao: vi ste u zajedništvu. Iako je katkada nesavršeno, ovo zajedništvo biva s upornošću građeno na svim razinama bez ikakve razlike“. U tom duhu se s pravom očekuje od svih članova biskupijskih zajednica u Bosni i Hercegovini, a posebno od svećenike, redovnika i redovnica da se trude oko njegovanja istinskog zajedništva utemeljenoga na evanđelju Isusa Krista i oko zauzetosti osobito za one rubne, najobespravljenije, najzapostavljenije i najpotrebnije te oko otvorenosti prema drugima i drugačijima.

Božja providnost koja se očitovala mnogo puta u ovdašnjoj povijesti, te baština sposobnosti istinskog suživota s onima koji su drugačijeg religijskog i nacionalnog predznaka, ozbiljuju našu kršćansku nadu i potkrjepljuju tu našu odlučnost.

Poticaj na molitvu

Komisija Justitia et pax, kao savjetodavno tijelo BK BiH, potiče i cjelokupan vjerujući puk Božji u našoj zemlji na obnavljanje osobito molitvom svoje vjere i svoga pouzdanja u Boga koji vodi i usmjerava našu i cjelokupnu ljudsku povijest. Potrebno je da se kao vjerodostojni Kristovi suradnici dokažemo i kao istinski graditelji pravednog i trajnog mira u ovoj zemlji, koju je Božja providnost povjerila i nama, članovima Katoličke Crkve.

Na kraju ove naše Izjave pozivamo sve članove biskupijskih zajednica u našoj zemlji da i na sva sadašnja događanja gledaju kroz mjeru Evanđelja imajući uvijek na umu da je Isus Krist Put, Istina i Život (usp. Iv 14,6). S čvrstom vjerom da je Bog jedini istinski darovatelj mira te da mir dolazi iz ljudskoga srca, potičemo sve na žarku molitvu Gospodinu da On upraviteljima naše zemlje udijeli mudrosti i sloge te ispuni njihova srca ljubavlju prema pravednom miru, kako bi ova zemlja postala mjesto lijepog življenja za sve njene stanovnike u vlastitom identitetu i u otvorenosti prema drugima i drugačijima.


Sarajevo, 23. ožujka 2017.

Mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki
Predsjednik Komisije Justitia et Pax BK BiH 

——————————————————–

[1] Iz govora Papa Ivana Pavla II. veleposlaniku BiH Miroslavu Palameti, 27. 2. 2004.