petricevac_4

Župa PETRIĆEVAC

Rimokatolički župni ured Sv. Ante Padovanskog PETRIĆEVAC

Župa Petrićevac u određenom je smislu nasljednica stare župe Motike iz XVII. i XVIII. stoljeća. Za turskog je vremena bila u sastavu banjolučke župe, čije se sjedište mijenjalo više puta: Banja Luka, Paprikovac i Rakovac. Kao godina osnutka sadašnje župe Petrićevac na lokalitetu Dudić uzima se 1875. Na tome je mjestu godinu prije izgrađen franjevački samostan, kanonski utemeljen 1885., pa će Petrićevac postati jako vjersko sjedište u Bosanskoj krajini.

Župa Petrićevac u određenom je smislu nasljednica stare župe Motike iz XVII. i XVIII. stoljeća. Za turskog je vremena bila u sastavu banjolučke župe, čije se sjedište mijenjalo više puta: Banja Luka, Paprikovac i Rakovac. Kao godina osnutka sadašnje župe Petrićevac na lokalitetu Dudić uzima se 1875. Na tome je mjestu godinu prije izgrađen franjevački samostan, kanonski utemeljen 1885., pa će Petrićevac postati jako vjersko sjedište u Bosanskoj krajini.

Prilikom ulaska austrijske vojske u Bosnu i Hercegovinu i borbi 1878. godine samostanska zgrada izgorjela je i tom su prigodom uništene i župne matice. Godine 1880. započela je izgradnja nove zgrade rezidencije na Petrićevcu, koje je useljena 1882. Zgrada je 1884. proširena, a rezidencija 1885. službeno postaje samostanom.

Godine 1928. gradi se novi franjevački samostan koji je u potresu 1969. teško oštećen pa je na njegovu mjestu 1975. sagrađen novi. Dolaskom komunista na vlast poslije Drugoga svjetskog rata dio samostanskih prostorija bio je oduzet od 1945. do 1969. godine.

Prvotna župna crkva izgrađena je 1884., a zvonik je izgrađen naknadno u prvoj polovici prošloga stoljeća. Tijekom 1930. i 1931. podignuta je nova crkva s dva zvonika koja je stradala u potresu 1969. pa je u razdoblju između 1970. i 1974. izgrađena nova. Ekstremni Srbi su noću, 7. svibnja 1995. crkvu minirali i sravnili je sa zemljom. Iste noći samostan je zapaljen, a budući da je u njemu bilo i sjedište župe, tom je prigodom izgorio i župni arhiv. Od posljedica zlostavljanja preminuo je najstariji član samostana, svećenik fra Alojzije Atlija.
Na području župe kapelice su postojale u Vujnovićima i Šargovcu, podignute godine 1969. Prva je spaljena, a druga srušena 1995., dok je ona u Novakovićima porušena dvije godine ranije. Godine 1999. sagrađena je kapelica u dvorištu obiteljske kuće biskupa Komarice. Tamo se redovito slave nedjeljne sv. mise. Ostala je nedirnuta samo kapelica na Fratarskom groblju na Petrićevcu, sagrađena 1987.

U župi Petrićevac od 1976. djeluju sestre Klanjateljice Krvi Kristove, s prekidom od 1995., kada je samostan spaljen i franjevci nisu mogli u njemu boraviti do obnove 1997.

Župa Petrićevac jedinstvena je u Banjolučkoj biskupiji: Crkvi je dala čak dva kardinala i jednoga biskupa. Tu su se rodili pokojni papinski diplomat i kardinal Guido Del Mestri (1911. – 1993.) vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić i banjolučki biskup, mons. Franjo Komarica.

Velika petrićevačka župa, na čijem su području u samo jednom desetljeću (1973. – 1983.) nastale još tri župe, Marija Zvijezda, Budžak i Motike, izgonom vjernika 1995. spala je na nekoliko stotina, uglavnom starijih vjernika.

Župom upravljaju franjevci Bosne Srebrene, a župi Petrićevac pripadaju ova naselja: Petrićevac, dio Banje Luke, Budžak I i II, Novakovići, Rakovac, Šargovac i Vujnovići.