glamoc_3

Župa GLAMOČ

Rimokatolički župni ured Sv. Ilije proroka GLAMOČ

Župa je vrlo stara, spominje se u XIV. st., a propala je poslije pada pod Turke, tj. nakon 1500. godine. Grad Glamoč podigli su Turci nepoznate godine (zvao se i Biograd), ali je tu postojao (i nestao) grad još u srednjem vijeku. Obnovljena je prvo kao samostalna kapelanija 1864., a župa je od 1872. U Glamoču je postojala crkva sv. Marije, koja se spominje 1446., te sv. Katarine, koja je kasnije pretvorena u džamiju. Od XIII. do XV. st. u Glamoču je postojao (vjerojatno na brdu Radaslije) ugledan franjevački samostan sv. Ilije proroka. I on je nestao padom pod tursku vlast. Koliko je katolička vjera tu bujno cvjetala svjedoče brojni ostaci – na žalost, nedovoljno istraženi – crkava u okolnim selima: u selu Vrba otkrivena je starokršćanska bazilika, a ostaci crkava postoje još u selima Dragniću, Dolcu, Jakiru, Halapiću, Opačiću, Prehodcu, Radaslijama, Vidimlijama itd. Spomenimo i to da se u župi Glamoč rodio biskup fra Pavao Posilović (Mošunjanin) oko 1600., a umro je u Rami oko 1653. Bio je skradinski pa makarski i konačno duvanjski biskup te apostolski vikar u Slavoniji.

Župna crkva sagrađena je 1903., ali je u Drugom svjetskom ratu spaljena pa je obnovljena tek 1969. Međutim, srpski ekstremisti su je između travnja i srpnja 1992. minirali te je posve srušili. Nova crkva građena je od 2001. te je 2005. stavljena pod krov.

Župna kuća, koja je sagrađena 1894., bila je tek obnovljena kad su je 1992. srpski ekstremisti također posve uništili. Na istom je mjestu 1997. podignut župni pastoralni centar, a dio njegova prostora koristio se godinama za bogoslužna i druga okupljanja.

Postoje i dvije grobljanske kapelice: u Kopiću, posvećena BDM i u Kovačevcima, posvećena sv. Ani.

Od 2. studenoga 1995. u Glamoču djeluju sestre Klanjateljice Krvi Kristove: drže vjeronauk i rade u državnom vrtiću. Prvo su stanovale u privremenom smještaju, a od 11. listopada 2003. imaju svoju redovničku kuću posvećenu Duhu Svetomu.

Župa je u posljednjem ratu gotovo posve raseljena, a župnika vlč. Zvonimira Matijevića srpske snage teško su zlostavljale u kninskom zatvoru. Međutim, po završetku rata, 1995. godine, u Glamoč se doselio veći broj katolika iz različitih župa Bosne i Hercegovine, od kojih su neki ponovo odselili.

Župom Glamoč upravlja dijecezanski svećenik, a pripadaju joj ova naselja: Glamoč, Dragnić, Dolac, Jakir, Halapić, Kopić, Kovačevci, Opačić, Prehodac, Radaslije, Vidimlije i Vrba.

Od važnijih hrvatskih kulturnih udruga i ustanova u župi Glamoč djelovalo je s prekidima povjerenstvo Hrvatskoga kulturnog društva Napredak od 1910. do 1942.