Bijelo Polje kod Mostara, 25. kolovoza 2006. (TABB)

BISKUP KOMARICA NA REDOVNIČKIM DANIMA 2006. 

U samostanu Školskih sestara franjevki Hercegovačke provincije u Bijelom Polju kod Mostara započeo je 25. kolovoza dvodnevni godišnji skup redovnika i redovnica u Bosni i Hercegovini pod nazivom „Redovnički dani 2006.“ u organizaciji Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica u Bosni i Hercegovini (KVRP).

Banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica, predsjednik Vijeća za ustanove posvećenog života i družbi apostolskog života Biskupske Konferencije Bosne i Hercegovine, u svom pozdravnom obraćanju kratko se osvrnuo na pohod biskupa BK BiH „ad limina“ u veljači ove godine, kada su razgovarali i sa Sv. Ocem Benediktom XVI. i njegovim prvim suradnicima u raznim tijelima Sv. Stolice kao i s najodgovornijim ljudima u Kongregaciji za redovnike. Biskup Komarica je podsjetio da su na IX. Sinodu biskupa bili pozvani i nazočili i mnogi redovnički poglavari iz cijelog svijeta, „kako bi se i na taj način zorno pokazalo i došlo do izražaja veliko poštovanje Bogu posvećenog života kao jedinstvenog dar Božje ljubavi Kristovoj Crkvi“.

„I tada, a i ovaj put u našim razgovorima došle su do izražaja određene, ne male brige s obzirom na današnju situaciju u Crkvi i svijetu, pa tako i u našoj domovini. U drugim dijelovima Europe i svijeta su u porastu sekularizam, praktični materijalizam, slabljenje vjere, smanjenje broja duhovnih zvanja; a kod nas su naši dodatni specifični problemi, - vezani uz liječenje još uvijek mnogih otvorenih ratnih rana, prijeko potrebna međusobna solidarnost i solidarnost s mnogim obespravljenim i siromašnim, zbunjenim, razočaranim pa i beznadnim našim sunarodnjacima i suvremenicima. K tomu treba svakako nadodati sve očitiju potrebu da se i u našoj domovinskoj Crkvi još jasnije izrazi i u svakodnevnoj crkvenoj praksi odlučnije počne primjenjivati ispravna ekleziologija, koja nužno uključuje veću jasnoću s obzirom na identitet Bogu posvećenog života i postizanje suglasja između redovničke karizme i službe u mjesnoj Crkvi“, kazao je biskup Komarica podsjetivši da Crkva, koja prihvaća zavjete, tj. spremnost obdržavanja evanđeoskih savjeta Bogu posvećenih osoba, vidi u tom zavjetovanju Bogu nešto, što pripada njenoj najintimnijoj naravi. Naglasio je da je, „upravo po životu redovnika i redovnice te drugih Bogu posvećenih osoba, Crkva svijetu jasni znak i sigurnost budućeg blaženog života i pobjede nad svim oblicima egoizma, razočaranja i porobljavanja, tj. lažnog, promašenog života.

Biskup Komarica je predvodio i Misno slavlje na kojem su sudjelovali okupljeni redovnici i redovnice. Osvrnuvši se na odlomak Matejeva evanđelja, u kojem Isus govori o najvećoj zapovijedi ljubavi prema Bogu i ljubavi prema bližnjemu, biskup Komarica je istaknuo da su u duploj, dvostrukoj zapovijedi ljubavi – i prema Bogu i prema bližnjemu – sadržane sve druge zapovijedi, odn. cjelokupna Božja volja. „To je izvanredna, nova nauka, koja čovjeka pojedinca čini daleko slobodnijim! Ali i mnogo odgovornijim pred Bogom. Čovjek, vjernik ne mora više škrupulozno paziti kako će ispuniti 248 zapovijedi i 365 zabrana, kako su to nalagali tadašnji rabini, nego se treba truditi ispuniti samo 2 zapovijedi. I tko to istinski, iskreno čini, taj ispunja sav Zakon, a time i volju Božju...Korijen i cilj svega djelovanja čovjekova treba biti ljubav. Čovjek nije stvoren samo da se svim srcem Bogu pokorava, nego da ga kao svog dobrog Oca voli, ljubi. Tek kroz ljubav se pravo ostvaruje i poslušnost. Bog nas ne treba kao ustrašene, pokorne robove, nego kao slobodnu, radosnu svoju djecu, svoje sinove i kćeri. Zato bi naša ljubav prema Bogu trebala biti korijen i temelj našeg života, naše pobožnosti, našeg ponašanja i djelovanja – i kao kršćana i još više kao Bogu posvećenih osoba u redovničkom odn. svećeničkom staležu“, kazao je biskup Komarica.     (tabb)