Banja Luka, 18. kolovoz 2009. (TABB)

BISKUP KOMARICA PRIMIO NOVOG ŠEFA KANCELARIJE OHR-a U BANJOJ LUCI
 

Banjolučki biskup dr. Franjo Komarica primio je 18. kolovoza 2009. u nastupni posjet novog šefa banjolučke kancelarije Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini engleskog diplomata Chrisa Bennetta.

U dužem informativnom razgovoru šef kancelarije OHR-a Bennett dao je biskupu do znanja da još od početka 90-tih godina prati događanja na području bivše Jugoslavije i da je o tome već mnogo i pisao. Poznato mu je da je međunarodna zajednica nedovoljno učinkovito reagirala u sprječavanju izbijanja dramatičnih sukoba te u liječenju ratnih rana. Izrazio je zabrinutost zbog „institucionaliziranja isključivosti“ i „ozakonjenja prava jačega“. Zbor neriješenih mnogih nagomilanih problema političke, pravne i ekonomske naravi pribojava se mogućih novih oružanih sukoba u BiH. Zato misli da je preuranjeno govoriti o skorom zatvaranju OHR-a i povlačenju međunarodnih snaga iz zemlje. Zanimao se za situaciju katoličke populacije u banjolučkoj biskupiji i RS te o radu Gimnazije pri Katoličkom školskom centru – Škole za Europu u Banjoj Luci, o kojoj je već čuo „samo najbolje“.

Biskup Komarica je novom zamjeniku Visokog predstavnika u Banjoj Luci g. Bennettu izrazio dobrodošlicu i zaželio uspješan rad na novoj odgovornoj dužnosti. Dao mu je do znanja kako poznaje osobno vrlo dobro fatalne pogrješke i promašaje predstavnika međunarodne zajednice kojoj nedostaje jedinstvenosti, odlučnosti, vjerodostojnosti, dosljednosti i poštenja. Ilustrirao je to nizom konkretnih primjera. Predbacio je međunarodnoj zajednici, koja je uključena u bosansko-hercegovačku dramu, da je takvim svojim ponašanjem nagradila mnoge zločince a kaznila mnoge žrtve rata.  Složio se sa svojim sugovornikom da je uočljivo prakticiranje „zakona jačega“ protiv čega se, kako je rekao, „cijelo ratno i poratno vrijeme uporno borio“. Pojasnio je da su se mnogi ljudi u njegovoj blizini „pokazali spremnima opet zajedno živjeti  jedni s drugima dijeleći i dobro i zlo, ali ih u tome mnogi političari ne podržavaju, a što je velika šteta“. Nadodao je kako je uvjeren da „Bosna i Hercegovina može biti zona mira, i ne mora biti bure baruta, koje se – kad god se nekom prohtije – može potpaliti da eksplodira“. Zamolio je visokog međunarodnog dužnosnika da i on pomogne oko uspostavljanja što objektivnije istine o pravoj situaciji u BiH, te u nalaženju najboljih rješenja za sretnu i sigurnu budućnost svih njezinih žitelja. Biskup je informirao svoga sugovornika da je „porazno malen broj katolika, uglavnom Hrvata, na području njegove biskupije u onom dijelu koji se nalazi u RS, kao i u cijeloj RS“. Konkretizirao je da od oko 73.000 predratnih katolika na području koje pripada njegovoj biskupiji, sada je tek nešto više od 6.000, a od 220.000 katolika, koliko ih je bilo na cijelom području današnje RS, danas je tek nešto više od 12.000. Ti podaci su zbunili šefa kancelarije OHR-a pa je biskup pojasnio kako godinama Europska Unija preko svoga CARDS-programa za povratak prognanih i izbjeglica za bosanske Hrvate nije predvidjela nikakvu pomoć. „Znam da su u Brüsselu dobro znali da se i bosanski Hrvati žele vratiti u svoj rodni kraj, ali im nisu htjeli pomoći“ – nadodao je biskup tužnim glasom. Na pitanje ima li još uvijek nekog od Hrvata koji bi se želio vratiti, biskup je naveo više sredina iz šire banjolučke i regije te Bosanske Posavine. Posebno je spomenuo selo Liskovicu kod Mrkonjić Grada, u koje se unatoč svim opstrukcijama konačno počinje vraćati veća skupina od nekoliko desetina prognanih katolika i uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, koja je dala materijal za obnovu 20 kuća te Vlade RS koja je dala struju u selo, obnavljaju život u selu.

Biskup je svome gostu protumačio da se „zajedno sa svojim suradnicima uporno trudio doprinositi pomirenju preko karitativnih projekata te kroz odgojno-obrazovne ustanove koji su bili namijenjeni ne samo katolicima nego i mnogim drugim našim sugrađanima“. Nadodao je kako mu je to obveza i nakana raditi i u buduće te izrazio očekivanje da će ga u tome pomoći i konstruktivni međunarodni predstavnici.

Šef banjolučke kancelarije OHR-a Chris Bennett zahvalio je biskupu na informacijama „a osobito na ustrajnosti u radu za ljude bez predrasuda i isključivosti“ i obećao da će opet doći. (tabb)