Banjaluka, 21. lipnja 2006. (TABB)

Bioetika i život – izazov globalne bioetike 

Kako bi se razina svijesti o potrebi zaštite okoliša i života općenito podigla na višu razinu, Europska akademija u Banjaluci pokrenula je niz predavanja s okvirnom tematikom „Čuvanje i razvoj stvorenog“. Nakon predavanja održanog 05.06.2006 pod nazivom „Tehnološko nasilje nad zemljom, vodom i zrakom“. U srijedu 21.06.2006. održao je profesor bioetike na Sveučilištu u Splitu prof. dr. Luka Tomašević predavanje pod nazivom „Bioetika i život – izazov glaobalne bioetike“.

Dr.Tomašević navodi kako je bioetika najaktualnija tema o kojoj se trenutno diskutira i piše u znanstvenim krugovima. Postoji naravno više različitih stavova u bavljenju bioetikom, ali se svi oni slažu u jednome, a to je sam život, tj. poštivanje života. Poruka koja proizilazi iz toga jeste da nitko ne smije mijenjati osnovni biološki zakon tj. nitko ne smije utjecati na život, kako se on sam razvija. Nasuprot tomu postoji znanstveno znanje koje nas tjera na dalje proučavanje, tj. u znanstvenom radu i istraživanju treba uvijek ići dalje. Problem je u tomu što se tim otvaraju nova pitanja i sam napredak postaje nesiguran i nepredvidiv, pogotovo kada se prilikom tog znanstvenog napretka dira u sam život.

Nagli razvoj tehnologije i biomedicine, koje duboko zadiru i u ljudski život, doveo je do rađanja bioetike kao potrebe za intenzivnijim stvaranjem svijesti o očuvanju života. Tim se postavlja pitanje o odgovornosti jednog znanstvenika za njegovo djelovanje, takozvana etička refleksija. Dr. Tomašević naglašava kako je cilje bioetičkog diskursa, kao interakcije raznoraznih perspektiva, da se vrati svijest odgovornosti onoga koji se bavi znanstvenim radom i da se postave granice kako bi se zaštitio život na ovoj planeti.

Bioetika nastaje u Sjedinjenim američkim državama 1969. kao nova medicinska etika, ali s vremenom se pokazalo da je bioetika mnogo više od toga. Kada bi pokušali dati jednostavnu definiciju bioetici, mogli bi je nazvati „ljubav prema životu“. Mada mnogi znastvenici pripisuju sebi ovakav naziv bioetike, dr. Tomašević nas podsjeća da je 1995. Ivan Pavao II u enciklici Evangelium vitae prvi formulirao ovakav pristup životu.

Bioetika se danas dijeli na teorijsku, kliničku, političku, socijalnu, kulturnu i pravnu bioetiku. Ali svi ovi oblici bioetike imaju jedno zajedničko a to je čovijek, koji nikada ne može biti sredstvo, jer svaki čovijek ima svoje dostojanstvo.

Bilo je pokušaja da se pronađe jedna opća etika koja bi bila dobar temelj za zajednički rad ali se u tomu nije uspijelo. Zato što se uvijek postavlja pitanje korisnosti. „Danas mi svi radimo ono što nam paše, ono što nam koristi“ i u tome dr. Tomašević vidi najveći problem moderne etike ali i medicine. Strahoviti izazov današnjice je dekodiranje ljudskoga genoma. Znanstvenici se svim silama trude da to i postignu, na legalan i ilegalan način, ne znajući kamo nas sve to vodi. Tu je uloga bioetike da traži odgovornost ali i mogućnost kako bi se očuvao život.

„Kršćanska revolucija uvijek počinje od srca“ i „Bog kao osnov i tvorac života“ kaže dr. Tomašević, su mišljenja koja naravno nailaze na protivljenje u znanstvenom svijetu. Pod uticajem američke etike, predvođene P. Singer-om i njegovom Praktičnom etikom izaziva se nova paradigma, kojom  se tvrdi da kršćanska etika ne može više davati odgovore na današnja pitanja. Dr. Tomašević na kraju naglašava kako je kršćanska etika i te kako spremna dati odgovore na mnoga pitanja, jer svatko tko sebe naziva kršćaninom ujedno je ljubitelj i očuvatelj života. Ono što nam preostaje jest da moramo učiti što je život i kako ga zaštiti.

Sljedeće predavanje u organizaciji Europske akademije biti će u četvrtak, 06.07.2006, u 18.30 sati, o temi: Deus caritas est – Bog je ljubav. A predavač će biti mr. Ivan-Pero Grgić, kancelar Banjolučke biskupije koji će prikazati najnoviji papinski dokument.

Predavanje je javnog karaktera, a vrata Europske akademije su otvorena svim zainteresovanima.      (tabb)