Banjaluka, 03. lipnja 2006. (TABB)
BISKUP KOMARICA U BANJOLUČKOJ ŽUPI BUDŽAK
U subotu, 3. lipnja u večernjim satima, boravio je biskup Franjo Komarica u banjolučkom naselju Budžak, gdje je u istoimenoj župi – u prostorijama župne kuće slavio koncelebriranu sv. misu i podijelio sakramenat sv. potvrde troma krizmanika. Za župu se već dugi niz godina brine mons. dr. Karlo Višaticki, koji je ujedno i profesor biblijskih znanosti na Teološkom fakultetu u Đakovu. I ova je župa, kao i sve druge u banjolučkoj regiji, doživjela dramatičnu sudbinu nasilnog istjerivanja njezinih vjernika. Od 2.201 katolika u god. 1991. sada ih je samo 457.
Ova župa je jedna od najmlađih u Banjolučkoj biskupiji, osnovana 1983. diobom župa Petrićevac i „Marija Zvijezda“. Do danas, nažalost, nije uspjela sagraditi sebi župnu crkvu, zbog opstrukcije lokalnih vlasti prije rata, a zbog drugih barijera u ratnom i poratnom vremenu kada je župnik bio prisiljen napustiti župnu kuću kroz duže vrijeme. Sada je župna kuća ponovno obnovljena, a uređen je i prostor oko kuće gdje je od početka župe predviđen prostor i za župnu crkvu. Redovno bogoslužje se obavlja u kapelici samostana sestara Družbe Klanjateljica Krvi Kristove te u jednoj prostoriji župne kuće.
Biskup je obodrio nazočne vjernike da se ne plaše priznavati i
javno kao katolici, jer je Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i
vjerskih zajednica u BiH svakome zagarantirao slobodno ispovijedanje vjere, a i
zabranio nekoga vrijeđati i diskreditirati zbog njegove vjere. Potaknuo ih je da
razmotre mogućnosti izgradnje prikladne crkve za svoja redovna bogoslužja. O
tome je posebno razgovarao i s članovima Župnog pastoralnog vijeća i Župnog
ekonomskog vijeća, koji su mu obećali da će o tome važnom projektu za budućnost
župe razgovarati s drugim župljanima kao i onima u iseljeništvu i u što skorije
vrijeme iznijeti biskupu svoje konkretne prijedloge. Vijećnici su biskupa
obavijestili o velikim opstrukcijama od strane domaćih organa vlasti za povratak
prognanih župljana, te za mogući ostanak onih koji su se, unatoč svim
barijerama, odlučili vratiti i ostati na svojoj očevini. Zamolili su biskupa da
intervenira kod vlasti i međunarodnih predstavnika jer, kako rekoše, oni sami
„nemaju kome drugome da se obrate pa da bude neke koristi za njih“. Biskup im je
obećao pomoći.
(tabb)