Banjaluka, 07. lipnja 2006. (TABB)
BISKUP KOMARICA U PASTORALNOM POHODU CENTRALNOJ GRADSKOJ ŽUPI POHODA BL. DJEVICE MARIJE U BANJOJ LUCI
Banjolučki biskup dr. Franjo Komarica, u pratnji kancelara Biskupskog Ordinarijata preč. mr. Pere-Ivana Grgića, bio je u srijedu, 7. lipnja 2006. godine u službenom kanonskom pohodu centralnoj banjolučkoj župi Pohoda Blažene Djevice Marije. Ova župa je veoma stara. Još davne 1273. godine se kod jedne od crkava - prema povijesnim podacima - „održavaju važni sastanci naroda“. Sadašnje sjedište župe postoji od 1859.g. Sadašnja župna crkva je sagrađena 1891. god. i, kako biskupa izvijesti župnik vlč. Zvonimir Matijević, ta crkva je sada najstariji bogoslužni objekt u Banjoj Luci, ne samo od katoličkih nego i od svih drugih vjerskih objekata. U potresu 1969. god. župna crkva je teško nastradala, bila je sanirana, ali je tijekom vremena i nedavnih ratnih zbivanja došla u takvo stanje da joj treba temeljita obnova od temelja do krova. Župljani se s razlogom ponose da je u njihovoj župnoj crkvi kršten i prvi blaženik rodom iz Bosne i Hercegovine – Ivan Merz.
Osim zajedničke molitve u župnoj crkvi, biskup je temeljito pregledao stanje same zgrade crkve, zatim druge postojeće crkvene prostorije u zgradi župne kuće, koja je nacionalizacijom većim dijelom još uvijek uzurpirana, a pogledao je i još neke druge kapelice na području župe. Tu se susreo i sa župljanima koji su ga molili da se zauzme za njih kako bi dobili radno mjesto, barem kod nekih poduzeća hrvatskih vlasnika koja se otvaraju u Banjoj Luci. Posjetio je i zajednicu sestara Misionarki ljubavi blažene Majke Terezije iz Kalkute u njihovoj redovničkoj kući s kojima se zadržao u molitvi i razgovoru. One su biskupa izvijestile o svome dinamičnom radu po cijelom gradu, o susretima s mnogim ljudima, o njihovim potrebama i nevoljama. Iako su svojom redovničkom nošnjom upadljive, uglavnom su lijepo primljene od strane banjolučkog pučanstva.
Biskup Komarica je imao duži razgovor s članovima Župnog pastoralnog vijeća i Župnog ekonomskog vijeća o pastoralnim problemima u župi te o nužnoj obnovi župne crkve. Oni su ga, zajedno sa župnikom, izvijestili da je sada u župi prisutno 1752 župljana, a godine 1991. je bilo 5.521 na popisu tadašnjeg župnika. Ogromna većina župljana je starije dobi, tako da se broj župljana, uslijed umiranja a dijelom i iseljavanja samo u zadnjih 6 godina smanjio za oko 200 članova. Biskup ih je potakao da razmisle o posebnoj skrbi upravo za tu stariju populaciju, za samce i slabije, za koje se brine i patronažna služba Caritasa, ali da bi dobro bilo organizirati za njih u dvorištu župne kuće kakve prostorije za zajedničke susrete. Također ih je obodrio da nastave s prikupljanjem materijalnih sredstava, ne samo do siromašnih župljana, nego i od iseljenih Banjolučana te drugih dobročinitelja, poglavito štovatelja blaženog Ivana Merza, kako bi se u dogledno vrijeme moglo pristupiti temeljitoj sanaciji župne crkve koja je hitno potrebna.
Biskup se sastao i s vodstvom banjolučke podružnice Katoličke
Udruge Bl. Ivan Merza (KUBIM) koji su ga izvijestili o svome dosadašnjem radu i
planovima za budućnost, posebno među mladima. Biskup ih je pohvalio i zamolio da
samo tako i nastave – složno i oduševljeno.
(tabb)