Banjaluka, 1. lipanj 2007. (TABB)

Genetički modifikovane biljke – zašto da, zašto ne?!
 

            U petak 01.lipnja 2007. održano je još jedno predavanje na Europskoj akademiji pod naslovom: Genetički modifikovane biljke – zašto da, zašto ne?! Izlagač je bio doc.dr. Vojislav Trkulja, direktor Laboratorije za biotehnologiju na Poljoprivrednom institutu RS u Banja Luci i predavač na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu.  

            Genetički modificirani organizam je onaj u čiji smo genom intervenirali i promijenili ga. Ta promjena se najčešće odnosi na ubacivanje gena jedne vrste u genom druge vrste (rekombinantna DNA tehnologija). Iz ovog proizlazi da je netočan pojam genetički modificirane hrane. Genetski modificirati možemo samo organizam, a ne hranu. Naime, gen djeluje samo u kontekstu organizma, a ne kao začin u hrani. Prema tome, ono što se obično naziva genetički modificiranom hranom je hrana u kojoj se nalaze sastojci dobiveni iz genetski modificiranog organizma. Tako je i ovo predavanje nosilo ispravan naslov, genetički modifikovane biljke. 

            Postoje mnogi razlozi koji govore u korist, kao što postoje i mnogi koji su protiv uporabe GMO. Obje vrste argumenata su opravdane i na definitivni zaključak o utjecaju GM na ljudsko zdravlje i okoliš morat ćemo još pričekati. U svome izlaganju dr. Trkulja predočio nam je obje vrste argumenata: „Rekombinantna DNA tehnologija pruža neslućene mogućnosti u mijenjanju nasljednih svojstava biljaka i životinja koje služe za ljudsku prehranu. Tako je cilj proizvesti biljke koje bi bile otporne na herbicide i insekticide, što bi dozvolilo pojačanu upotrebu ovih sredstava protiv nametnika, bez straha da se uništi sama biljka koja se uzgaja.“ Također bi bilo poželjno imati biljke otporne na razne bolesti koje svake godine odnose značajan dio uroda“. Ali i argumente koje se protive uporabi GM:  „Postoje ljudi koji smatraju da se petljanjem u prirodne procese nikako ne može polučiti dobar ishod. Oni ne ulaze u stručne rasprave, nego se samo pozivanjem na ˝prirodne zakone˝ a priori protive bilo kakvoj genskoj tehnologiji, bez obzira da li je primijenjena u medicini ili poljoprivredi... Postoji bojazan da bi osobe koje su na primjer alergične na kokošja jaja mogle doživjeti alergijsku reakciju i nakon konzumiranja hrane koja ne potječe od kokoši, ali sadrži kokošji gen“ ili „GM organizmi s poboljšanim svojstvima bi mogli u prirodi potisnuti nemodificirane organizme iste vrste, te tako smanjiti biološku raznolikost i imati druge teško predvidive posljedice na ekosustav... 

            Na kraju iz izlaganja dr. Trkulje zaključujemo: u genetskom modificiranju ne postoji ništa samo po sebi loše, ali GM tehnologiju ne bi trebalo uvoditi bez rigoroznih mjera opreza. Duh koji je pušten iz boce, kao i toliko puta do sada, nemoguće je vratiti natrag. Zato ne treba gajiti iluzije o budućnosti bez GMO, već se pripremiti da je što spretnije dočekamo. A pogotovu javnost ima pravo biti upoznata s svim što se dešava na području biotehnologija.  

            Nakon izlaganja uslijedila je interesantna diskusija u kojoj su okupljeni izrazili skeptičnost nasuprot modernih razvojnih trendova kao i trke za što većim profitom, koja je itekako prisutna i na području biotehnologije.   (tabb)