Solun, 22. listopada 2004. (TABB)

BANJALUČKI BISKUP FRANJO KOMARICA NA 8. SUSRETU PRAVOSLAVNIH CRKAVA I PREDSTAVNIKA NARODNE STRANKE U EUROPSKOM PARLAMENTU - SOLUN

U grčkom lučkom gradu Solunu održan je 21. i 22. listopada 2004. god. 8. dijaloški susret Pravoslavnih Crkava i predstavnika Narodne stranke (kršćanski demokrati) u Europskom parlamentu. Susretu je nazočilo oko 70 sudionika. Tema susreta je bila: «Izgradnja Europe pomoću pomirenja i suradnje» s posebnim naglaskom na područje Jugoistočne Europe i zemalja bivše Jugoslavije.

Na poziv ekumenskog patrijarha Bartolomeja, pod čijim se pokroviteljstvom održavaju ovi susreti, nazočni su bili i u radu susreta sudjelovali katolički nadbiskup i metropolita beogradski mons. Stanislav Hočevar i banjalučki biskup mons. Franjo Komarica. Također su bili nazočni predstavnik Apostolske nuncijature u Grčkoj mons. Astolfo Astolfi, mons. Josef Homeyer, predsjednik COMECE-a i tajnik COMECE-a mons. Noel Treanor.

Kao poseban «uspjeh» ovogodišnjeg susreta ističe se dolazak i govori predsjednika Vladā Srbije i Crne Gore g. Vojislava Koštunice i dr. Ive Sanadera, te ministra u vladi BiH g. Bariše Čolaka.

Susret je otvoren molitvom i prigodnim pozdravnim govorom domaćeg metropolite Anthimosa te čitanjem poruke ekumenskog carigradskog patrijarha Bartolomeja. Pročitan je govor i atenskog (nadbiskupa) mitropolita-arhijepiskiopa Costadulosa. Skupu su se obratili između ostalih i predsjednik Vlade Grčke g. Konstantinos Karamanlis, dr. Ehard Busek, Vim van Velzen, Doris Pack i Martens u ime Narodne stranke. Svoja izlaganja su imali i mitropolit Francuske gospodin Emanuel, dabrobosanski - gospodin Nikolaj te bački epiiskop gospodin Irenej. Od katoličkih predstavnika osim biskupa Homeyera, govorio je beogradski nadbiskup msgr. Hočevar o ekumenskim izazovima i nastojanjima na području Srbije i Crne Gore, Sa sastanka je upućena zajednička Deklaracija s konkretnim zaključcima.

Biskup Komarica je u svom izlaganju najprije spomenuo da je već na sličnom susretu prije tri godine na Kreti upozorio kako «u Bosni i Hercegovini nedostaje pravna podloga od strane međunarodne zajednice, kao nužni preduvjet za pomirenje, zajednički život ljudi i naroda te ostvarenje pravednog mira».

Zatim je istaknuo da «nažalost ni danas nije puno bolje, jer još uvijek uglavnom vlada zakon jačega s mnogovrsnim negativnim posljedicama».

Govoreći o međusobnim odnosima između Katoličke i Srpske Pravoslavne Crkve, te Islamske i židovske zajednice, biskup je naglasio «potrebu prihvaćanja istine o drugom kao drugačijem - kako u svakodnevnom životu ljudi tako i u službenim susretima predstavnika Crkava i vjerskih zajednica. Naveo je mnogobrojne susrete službenih vjerskih predstavnika, profesora teoloških učilišta kao i običnih ljudi u svakodnevnim kontaktima - kao dragocjeno kamenje u gradnji zgrade međusobnog pomirenja i povjerenja. Nije zaobišao spomenuti i razlike koje postoje kod crkvenih odnosno vjerskih predstavnika u pogledu nužnosti i smisla ekumenizma i dijaloga.

Uputio je zatim niz kritičkih pitanja koja su se odnosila na izlaganja političara:

- kako se može uspješno i odgovorno raditi na pomirenju i izgradnji zajedničke budućnosti kad političari svim silama i na sve načine ne dozvoljavaju ni živjeti u vlastitoj Domovini;

- kad političari nastoje sprječavati susretanje ljudi koji se žele vratiti u svoj rodni kraj i živjeti životom dostojnim čovjeka zajedno sa svojim susjedima;

- kad političari ne uvažavaju zajedničke napore predstavnika Crkava i vjerskih zajednica oko izgradnje, pomirenja i međusobnog povjerenja.

Istaknuvši želju Katoličke Crkve u BiH da još uspješnije nastavi u svom odgojnom i socijalnom angažmanu - prijeko potrebnom za izgradnju povjerenja i zajedničkog života, pogotovo među mladima, biskup Komarica je zamolio europske političare da pomognu te i slične konstruktivne akcije.

Izrazio je svoje osobno opredjeljenje da i ubuduće doprinosi i molitvom i radom afirmaciji čovjekova dostojanstva, zaštiti njegovih prava, praštanju, pomirenju i izgradnji pravednog mira za sve stanovnike BiH i susjednih zemalja.   (tabb)