Sarajevo, 29. listopada 2005. (KTA) 

KONFERENCIJA ZA TISAK NA ZAVRŠETKU 35. REDOVNOG ZASJEDANJA BK BIH

U Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom u prigodi završetka 35. redovnog zasjedanja BK BiH održana je 29. listopada konferencija za tisak na kojoj su sudjelovali vrhbosanski nadbiskup i predsjednik BK BiH kardinal Vinko Puljić i generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević. Na početku susreta novinarima je predočeno Priopćenje sa zasjedanja biskupa BK BiH.

Kardinal Vinko Puljić je na početku svog obraćanja novinarima kazao da se zasjedanje odvijalo u zahtjevnim prilikama života Crkve i cijelog bh. društva. Bosanskohercegovački biskupi su tijekom svog zasjedanja donijeli i prijedlog za društveno-pravno uređenje BiH. Zamolio je novinare da se prijedlog u javnost iznese cjelovito jer biskupi izražavaju bojaznost da, ukoliko se budu uzimali samo manji dijelovi tog prijedloga, može doći do krivih prikaza i pogrešnih interpretacija. Ako se ne može donijeti prijedlog u cijelosti, kardinal Puljić je pozvao medijske djelatnike da se onda ne iznose dijelovi koji bi tako izdvojeni mogli navesti na pogrešno tumačenje stavova Crkve iznesenih u tom dokumentu.

Ogovarajući na pitanja o broju grkokatoličkih župa u BiH kardinal je kazao kako postoji 10 grkokatoličkih župa (najvećim dijelom sastavljenih od vjernika ukrajinske nacionalnosti) za koje je osnovan i Vikarijat Križevačke eparhije za grkokatolike u BiH koji koordinira pastoralni rad grkokatoličkih svećenika na području BiH. Grkokatolička biskupija ima svoje sjedište u Križevcima. Kazao je da pet župa ima stalnog svećenika. Na teritoriju Vrhbosanske nadbiskupije grkokatolici imaju samo jednu župu na području Dervente, dok ih jedan manji broj živi i u Sarajevu. Izrazio je zahvalnost svećenicima koji su i tijekom teških ratnih godina ostali uz svoje župljane.

Govoreći o samom prijedlogu kazao je da je to jedno razmišljanje bh. biskupa u kojemu se ne iznose samo pogrješke prouzročene iz sadašnjeg uređenja BiH nego se i daju sugestije kako bi se ispravile postojeće nepravde te uspostavila jednakopravnost što biskupi posebno naglašavaju. „Mi smo ponudili ovaj prijedlog ne kao politički, nego s pogledom na društveno-pravno uređenje koje će osigurati jednakopravnost za sve stanovnike BiH. Taj dokument je već kod Svete Stolice“, kazao je kardinal Puljić.

Na pitanje, je li taj dokument dostavljen domaćim vlastima, kardinal Puljić je odgovorio pitanjem, kojoj vlasti to dostaviti: „Imamo 14 vlada, 14 parlamenata i još uz to 5 struktura međunarodne zajednice. To ne postoji ni u jednoj drugoj državi.“ Kardinal Puljić je dodao da će prijedlog biti upućen svima mjerodavnim tijelima u ovoj zemlji.

Iako kardinal Puljić nije želi govoriti o pojedinim dijelovima prijedloga, na pitanje novinara što je zaključak tog dokumenta odgovorio je: „Zaključak prijedloga je ovaj: u BiH treba ostvariti jednaka prava za svakog čovjeka i za svaki narod, kulturu i vjeru i strukture trebaju biti takve da se svi osjećaju sigurni i uvaženi na cijelom teritoriju BiH“.

Na pitanju o broju Hrvata u BiH kardinal Puljić je rekao da Katolička Crkva u BiH ima pouzdane brojke, ali ona prikuplja samo podatke o vjernicima katolicima. Prije rata je bilo između 820 i 830 000 katolika u BiH. Prema podatcima s početka ove godine, nakon blagoslova kuća, snimljena situacija pokazuje da danas u BiH živi oko 466 000 katolika. „I kada me upitaju, što kritiziram, onda odgovaram da kritiziram upravo to što nas nema. Vrhbosanska nadbiskupija je prije rata imala 528 000 katolika, a sada samo oko 218 000. Na područje RS, a govorim o sve tri biskupije, trebalo se vratiti 222 000 katolika. S onima koji su ostali i onima koji su se vratili, broj je svega 12 000 katolika u RS. To su podatci koji se trajno ignoriraju.“

U prijedlogu biskupa BK BiH govori o 4 kantona (regije, provincije, federalne jedinice) što pretpostavlja nestanak RS. To je u suprotnostima s američkim planom za novi ustroj BiH. Novinare je zanimalo mišljenje kardinala Puljića o tome. „Nama je ovdje živjeti. Mi moramo misliti iz naše kuće, a ne iz Washingtona ili Bruxellesa. Mi moramo misliti odavde iz BiH“, kazao je kardinal Puljić. Novinari su pitali, hoće li ovaj prijedlog poduprijeti i Sveta Stolica kako bi se o njemu raspravlja u tijelima međunarodne zajednice kardinal Puljić je odgovorio da Sveta Stolica, iako govori redovno u ime katolika, zastupa proklamirana ljudska prava, a to je jednakopravnost u BiH. Na kraju konferencije za tisak kardinal Puljić se osvrnuo i na svoje sudjelovanje te dojmove o radu Biskupske sinode o Euharistiji održane u listopadu u Rimu.    (kta)