 |
BISKUP KOMARICA SUDJELOVAO NA DVA ZNAČAJNA SKUPA U NJEMAČKOJ
Banjalučki biskup dr. Franjo Komarica sudjelovao je u radu dvaju značajnih skupova u Njemačkoj: 4. i 5. ožujka 2004. u Werdenfelsu kod Regensburga na godišnjoj skupštini i savjetovanju Društva katoličkih publicista Njemačke, a 6. i 7. ožujka u Augsburgu na Kongresu «Sastajalište Crkve svijeta» u organizaciji «Crkve u nevolji» iz Königsteina. Pred velikim brojem članova Društva katoličkih publicista Njemačke biskup Komarica je održao zapaženo predavanje na temu: «Balkan kao test za Europu.» Predstavljajući aktualne izazove za suvremenu Europu, biskup je naglasio potrebu «duhovne i moralne obnove kulture europskog čovjeka kao nužnog temelja privrednog, političkog i vojnog ujedinjavanja europskih naroda i država». U tom kontekstu su i «kršćani u Europi pozvani da učine svoju vjeru što plodnijom na područjima kulture, privrede, društva i politike» te u «jačanju međusobne solidarnosti» kao i « u solidarnosti posebno sa svim našim suvremenicima koji trpe zbog egoizma, nepravde i nepoštivanja dostojanstva čovjeka kao slike Božja.»
Govoreći o aktualnoj situaciji u Jugoistočnoj Europi, u regiji Balkana, biskup Komarica je najprije podsjetio kako ta «regija povijesno i zemljopisno pripada Europi, ali je od europskih zemalja, koje samosvjesno predvode Europu, u mnogo čemu i predugo bila zapostavljena.» Osvrćući se na nedavnu ratnu tragediji u tom području «kao nastavak Prvog i Drugog svjetskog rata» citirao je i riječi Ivana Pavla Drugog u Sarajevu 13. travnja 1997: «Europa je sudjelovala kao svjedok u ovoj tragediji. Moramo se upitati je li bila uvijek potpuno odgovorni svjedok? Ne može se izbjeći ovo pitanje. Potrebno je da državnici, političari, vojnici, znanstvenici i kulturni djelatnici nastoje na nj pružiti odgovor.»
Na temelju svojih mnogobrojnih razgovora s domaćim političarima kao i s raznim službenim predstavnicima međunarodne zajednice, biskup je ustvrdio kako su, osim egoizma, isključivosti, nacionalizma, straha, primjene zakona jačega, također i «fatalno neznanje, kukavičluk, bahatost, zatvorenost pojedinih europskih zemalja u načine razmišljanja ‘prijatelj-neprijatelj' iz vremena Prvog i Drugog svjetskog rata, odobravanje 'etničkog čišćenja', totalno uskraćivanje potpore nemoćnim i slabijim, nedjelotvornost s obzirom na koncentracione logore i iživljavanje nad žrtvama terora i ne rijetko cinizam i naivnost od strane nadležnih međunarodnih aktera i sila, sukrivi da je u mojoj domovini i njenom okruženju došlo do užasnih zločina protiv najviših principa europske civilizacije.»
Upozorio je kako «sadašnja situacija na Balkanu zahtijeva zajednički napor mnogih domaćih i međunarodnih konstruktivnih čimbenika oko primjene učinkovite terapije, donesene na temelju najbolje i najobjektivnije dijagnoze bolesti od koje boluje ovaj dio Europe». «Danas je više nego ikada nužno učiniti jedan bitan i kvalitetan korak naprijed u pravcu odstranjivanja trajnog izvora kriza i konflikata, kao i poboljšanja relativne zapostavljenosti ove regije europskog kontinenta», ustvrdio je biskup. Posebno je naglasio da su «opraštanje i pomirenje među ljudima i narodima, uz istinu i pravdu, nužni preduvjeti za poželjni zajednički život ljudi i naroda cijele te regije» navodeći konkretno, dosljedno, mnogo puta ponovljeno, zauzimanje katoličkih biskupa BiH i susjednih država u duhu mirotvornih ekumenskih napora Pape Ivana Pavla II.
Osvrćući se na izazove za Katoličku Crkvu u BiH, biskup je osim mnogostrukog karitativnog djelovanja i odlučnosti da se i ubuduće nastavi raditi za pravedan mir i opće dobro za sve, iznio i konkretne zabrinjavajuće podatke o iskorjenjivanju velikog broja katolika iz nekih područja BiH «uslijed fatalnog, duboko nehumanog štetnog i sramotnog ponašanja utjecajnih međunarodnih i domaćih političara». «To nažalost, neće i ne može donijeti pravedan mir i sigurnu budućnost ni BiH ni cijeloj regiji Balkana» - bio je kategoričan biskup Komarica. Upozorivši na kraju predavanja da će «Europa postati ono za što se Europljani budu u stanju izboriti«, biskup Komarica je apelirao na «više solidarnosti oko zajedničkog dobra svih ljudi i za svjesniju osobnu odgovornost utemeljenu na normama Evanđelja».
Izlaganje biskupa Komarice i mnogobrojni konkretni podaci i primjeri izazvali su ne malu zbunjenost kod mnogobrojnih nazočnih publicista. «Ovo nas je pogodilo duboko pod kožu i tek sad vidimo da za mnoge stvari nismo znali», bile su riječi predsjednice Društva Katoličkih publicista Njemačke, gđe Michaele Pilters koja je zahvalila biskupu Komarici na «vjerodostojnom svjedočenju za nezaobilazne temelje naše europske uljudbe». «Ako do sada niste znali, sada znate i zato poduzmite i vi nešto konstruktivno da Balkan ne bude više bačva baruta nego zona pravedna mira», poručio je biskup Komarica.
Sudjelujući u radu međunarodnog Kongresa «Stajalište Crkve svijeta» u Augsburgu na «okruglom stolu» na temu «Istočna Europa-Crkva u izgradnji» te uvodnim referatom i diskusijom na «okruglom stolu» «Svjedočanstva - Crkva u progonstvu», biskup Komarica je u svojim upečatljivim nastupima pred mnogobrojnom publikom govorio, između ostalog, o aktualnoj situaciji katolika u bivšim komunističkim zemljama i posebno u zemljama bivše Jugoslavije kao plodu «fatalnog prezira i odbacivanja Boga i gaženja i obezvređivanja čovjeka kao slike Božje». Govoreći u svom referatu o svjedocima vjere, napose u prošlom stoljeću, biskup Komarica je više puta spominjao primjer pape Ivana Pavla II, «koji je i riječima i djelima pokazao svima kako Crkva treba vrednovati svoje progonjene i zlostavljane članove». Posebno se osvrnuo na papino jedinstveno zanimanje za dramatičnu situaciju ugroženih i obespravljenih katolika i drugih ljudi u nedavnoj ratnoj tragediji na području BiH. Ta njegova briga i skrb traje sve do ovih naših dana, jer «obespravljenost i patnje tih ljudi, još nisu dokinute i uklonjene», naglasio je biskup. Apelirao je na kršćane Njemačke, Europe i cijelog svijeta da pokažu «vjerodostojnije svoju ljubav prema prezrenom i obespravljenom Kristu u liku svakog našeg suvremenika kao što je to činio veliki prorok kršćanske djelotvorne ljubavi, nedavno preminuli P. Werenfried van Straaten». Osobno «smatram svojom zadaćom omogućiti Kristu stanarsko pravo i radno mjesto i u mojoj rodnoj Banjaluci i domovini Bosni i Hercegovini», posvjedočio je pred nazočnima biskup Franjo Komarica. (tabb)