Sarajevo, 15. ožujka 2004. (KTA) 

Biskup FRANJO komarica susreo se S ČLANOM PREDSJEDNIŠTVA BiH dr. Draganom Čovićem

U ponedjeljak, 15. ožujka 2004. banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, susreo se s članom Predsjedništva BiH dr. Draganom Čovićem u pratnji kancelara Vrhbosanske nadbiskupije mons. Ive Tomaševića. Tom prigodom je predao za svu trojicu članova Predsjedništva BiH ponovnu pisanu molbu da se počnu rješavati neka od urgentnih pitanja katolika Banjolučke biskupije. Biskup Komarica u spomenutoj promemoriji podsjeća na svoj ranije upućeni dopis kojim moli da Predsjedništvo BiH upotrijebi svoje nadležnosti za učinkovito rješavanje aktualnih problema s kojima se susreću katolici u Banjolučkoj biskupiji i u cijeloj Vrhbosanskoj metropoliji. Podsjeća da je još uvijek otvoreno pitanje nepotpisanog Ugovora sa Svetom Stolicom koji je pripremljen kao i pitanje nespremnosti vlasti u RS da, kao što su to učinili SPC, IZ i JZ, tako i Banjolučkoj biskupiji vrate makar dio oduzete imovine koju bi stavili na raspolaganje ne samo katolicima nego i svima drugima. Biskup Komarica u svom pismu Predsjedništvu BiH moli da poduzmu potrebne korake kako bi, umjesto porušene crkve i kuće, općinske vlasti u Drvaru i u FBiH dale građevinsku dozvolu za gradnju župne crkve i župnog stana u tom gradu. Također moli članove Predsjedništva da potaknu Vladu RS da napokon rasvijetli slučaj kidnapiranog župnika iz Nove Topole vlč. Ratka Grgić. I u svom dopisu i osobno pastir banjalučke mjesne Crkve je zahvalio predstavniku hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH što je sredinom veljače ove godine pohodio sjedište biskupije u Banjoj Luci i upoznao tešku situaciju malobrojnih preostalih katolika i povratnika na tom području. Tijekom razgovora dr. Čović je upoznat i s točnim brojkama katolika, najvećim dijelom Hrvata, koji su ostali ili se nakon progonstva vratili na teritorij RS. Nažalost, brojke jasno pokazuju da se vratio samo malo broj katolika koji još uvijek ne mogu ostvariti svoja temeljna ljudska prava niti je pokazana spremnost domaćih vlasti i međunarodnih predstavnika da im se u tome pomogne.   (kta)