Banjaluka, 12. ožujka 2006. (TABB)

SUSRET ŽUPNIH PASTORALNIH VIJEĆA 

Sedamdeset članova Župnih pastoralnih vijeća iz 26 župa šire banjolučke regije, zajedno sa  17 svojih župnika, okupilo se u subotu, 11. ožujka 2006. u središtu biskupije na redovni korizmeni duhovno-pastoralni susret sa svojim biskupom mons. dr. Franjom Komaricom.

Dvadesetak članova nije moglo doći zbog bolesti ili drugih oblika spriječenosti. Sedam župnika ima na brizi po dvije odnosno po tri župe. Biskup je najprije u katedrali predvodio pripremu za slavlje sakramenta pomirenja za sve vijećnike. Naglasio je, između ostalog, da «svaki kršćanin, a osobito članovi župnog pastoralnog vijeća koji se na tu službu izabiru kao uzorni kršćani, moraju se truditi živjeti vjerodostojno svoju vjeru i svoju pripadnost Kristovoj Crkvi. Korizma je vrijeme ispitivanja savjesti, ispitivanja vlastitog života i načina djelovanja u Crkvi i u ime Crkve u društvu u kojem živimo».

Nakon sakramentalne ispovijedi, slijedila je koncelebrirana sveta misa koju je predvodio biskup. U homiliji se posebno zadržao na objavljenoj Božjoj istini, da je Bog u kojega mi kršćani vjerujemo «Otac milosrđa i Bog svakovrsne utjehe» (2 Kor 1,3) i Spasitelj svih ljudi koji je «krotka i ponizna srca» (Mt 11,29). Sve je obodrio riječima: »Unatoč svijesti da nismo savršeni nego grješnici imajmo pouzdanje u Božje milosrđe i pomoć na našem životnom putu prema sretnoj vječnosti i vječnom Vazmu».

Nakon kratke okrjepe u dvorani Biskupskog Ordinarijata biskup Franjo je poimence prozvao iz svake župe župnika odn. upravitelja župe i njegove vijećnike, iznoseći svaki put podatke o aktualnom brojnom stanju vjernika u njihovoj župi. U svih 26 župa iz kojih su bili nazočni sudionici susreta, prema stanju od 31.12.2005., ima samo 6.638 katolika, što je jedva 8% od predratnog broja katolika u tim istim župama. Iznoseći zatim, u sažetom obliku, neke druge podatke o stanju u cijeloj biskupiji biskup je, između ostalog, naveo da u biskupiji ima 48 župa s 39.896 vjernika, što je manje za nekoliko stotina vjernika nego prije godinu dana. Od toga u 33 župe na području RS  živi 6.994 (u dvije župe nema još uvijek niti jednog povratnika!).

U biskupiji djeluje 18 dijecezanskih svećenika (od 38 inkardiniranih) i 33 redovnika franjevca i trapista. Djeluje i pet raznih Družbi redovnica te pet različitih laičkih udruženja. Vjeronauk se predaje u svim školama na području Federacije BiH te u pet škola u 4 župe na području RS. Tijekom 10 poratnih godina izgrađeno je potpuno: 6 župnih i 6 filijalnih crkava,14 župnih kuća, 10 samostanskih objekata, 7 župnih dvorana i 8 kapela. Djelomično je izgrađeno: 14 župnih i 7 filijalnih crkava, 9 župnih kuća, 3 samostanska objekta, 3 župne dvorane i 15 kapela. «To je nešto manje od polovine naših uništenih crkvenih objekata» pojasnio je biskup. Zatim je iznio kako je karitativno-socijalni rad biskupijskog Caritasa mnogostruk: od centra za život i obitelj, preko edukacije mladih, otvaranja radnih mjesta, dugogodišnjeg liječničkog i patronažnog zbrinjavanja bolesnih, internata za učenike, do izgradnje staračkog doma i doma za distrofičare i samohrane majke. Biskupija je otvorila Katolički školski centar i Europsku akademiju – obje su institucije u Banjoj Luci, a aktualno je otvaranje školskih centara u Bihaću i u Livnu.

Biskup je još iznio podatke da je nažalost svake godine manji broj i vjenčanja i krštenja nego sahrana. Pohvalio je uvođenje tijelovskih procesija u više župa, kao i «Nedjelje klanjanja»  pred Presvetim Oltarskim sakramentom tijekom «Euharistijske godine». Upozorio je da još ima slučajeva smrti uslijed teške bolesti, a da se bolesniku nije pozvalo svećenika da mu podijeli sakramente umirućih. Biskup je Franjo nazočnim svećenicima i vijećnicima posebno protumačio pojedine, važnije  članove Statuta Župnog pastoralnog i Župnog ekonomskog vijeća. Zamolio ih je da svoj zajednički rad organiziraju u duhu tog Statuta, a ukoliko imaju neke sugestije za promjenu ili dopunu Statuta da to dostave u Ordinarijat do konca mjeseca ožujka.

Biskup je nazočne upoznao da je u povodu Jubileja biskupije u pripremi do sada najopsežnija knjiga o povijesti Katoličke Crkve na području Banjolučke biskupije, napose tijekom zadnjih 125 godina. Knjiga će biti predstavljena uz završne svečanosti jubilejske godine – o blagdanu sv. Bonaventure, zaštitnika biskupije, 15. srpnja. Za tiskanje knjige traže se donatori. U živoj diskusiji, nakon biskupova izlaganja, vijećnici su se posebno zanimali zašto domaći, ali i hrvatski i međunarodni političari uporno sprečavaju povratak katolika u banjolučku  regiju; zašto državne institucije ne pomažu obnovu crkvenih, tijekom rata namjerno porušenih i devastiranih objekata; zašto nitko nije pozvan na odgovornost zbog progona i ubijanja katolika i rušenja crkava, je li itko podigao optužbu za tolike ubijene katolike i njihove svećenike u banjolučkome kraju, gdje nikakvih ratnih sukoba nije bilo.

Na kraju je biskup zahvalio svima na dosadašnjem trudu, podijelio svima spomen-slike pape Benedikta XVI. i pozvao sve na svečano slavlje u katedralu na blagdan bl. Ivana Merza 10. svibnja ove godine. Susret je završen zajedničkom zakuskom.    (tabb)