Banjaluka, 14. rujna 2004. (TABB)

BISKUP KOMARICA BORAVIO U POLJSKOJ

Banjolučki biskup Dr. Franjo Komarica, u pratnji svog biskupijskog koordinatora za mlade vlč. Ivice Grgića, boravio je od 9. do 13. rujna 2004. g. u Poljskoj.

Na poziv kardinala Franciszeka Macharskog, krakovskog nadbiskupa i metropolite, sudjelovao je u radu IV. Međunarodne konferencije:

«Uloga Katoličke Crkve u procesu europske integracije».

Konferenciju je organizirala Papinska akademija za teologiju iz Krakowa zajedno sa još nekoliko udruga iz Poljske, Njemačke, Luksemburga i Belgije.

Bilo je nazočno oko 230 sudionika.

S predavanjima odnosno interventima su osim biskupa Komarice nastupili: domaći kardinal F. Macharski; kardinal Walter Kasper, predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana; Tadeusz Kondrusiewicz, nadbiskup i metropolita moskovski; nadbiskup Paul Gallagher, dugogodišnji predstavnik Svete Stolice u Vijeću Europe, sada apostolski nuncij u afričkoj državi Burundi; Joseph Homeyer, biskup iz njemačkog Hildesheima i predsjednik konferencije BK EU; mons. Noel Treanor, generalni tajnik iste BK iz Brüssela zatim biskup Tadeusz Pieronek, dosadašnji rektor Papinske akademije te prof. dr. Andrzej Szostek, rektor katoličkog sveučilišta u Lublinu.

Od političara su govorili, između ostalih: Jacques Santer iz Luxemburga, Pier Ferdinando Casini, predsjednik talijanskog parlamenta, Wlodzimierz Cimoszewicz, ministar vanjskih poslova Poljske, Bronislaw Geremek, bivši poljski ministar vanjskih poslova, te niz članova Europskog parlamenta.

U svom emotivnom izlaganju na temu: «Kako ostvariti sigurnost u Europi: zajedno ili odvojeno?» biskup Komarica je upoznao nazočne s tragičnim i dalekosežnim negativnim posljedicama pomanjkanja nužnog zajedništva u međusobnom uvažavanju kako među narodima bivše Jugoslavije i u Bosni i Hercegovini, tako i među sadašnjim velikim silama.

Između ostalog je naglasio kako « poželjna izgradnja budućnosti Europe nije samo stvar političara, privrednika i trgovaca nego se treba uvažiti i glasove drugih, konkretno: teologa, filozofa, umjetnika, pjesnika, odgojitelja, muškaraca i žena koji se žele zauzeti za obespravljene ljude i narode kao i za zaštitu čovjekove okoline.

Svi ti glasovi na čelu s kršćanskim Crkvama i nekršćanskim vjerskim zajednicama doprinose i oblikuju 'dušu Europe', koja je nezaobilazna za poželjno jedinstvo Europe u njezinoj raznolikosti.»

Buduća Europa se mora truditi « ne samo oko svoje zemljopisne, privredne, monetarne i političke unije, nego i oko svoje kulturne i duhovne integracije, što nužno uključuje i reafirmaciju bogatog duhovnog nasljeđa, koje se danas ne rijetko dovodi u pitanje odnosno prepušta zaboravu.»

Biskup je izrazio svoju razočaranost i protest zbog «dvoličnosti i nevjerodostojnosti utjecajnih europskih političara», zbog njihova « dopuštanja da se i danas na području europskog kontinenta – u BiH i u njenom susjedstvu sustavno i bezobzirno gaze i čovjekovo dostojanstvo i mnoga ljudska prava i slobode.»
U drugom svome interventu, biskup Komarica je, između ostalog, pitao nazočne europske političare: «Tko zapravo ima glavnu riječ u oblikovanju europske politike u BiH i na Balkanu?» i «Što mogu kršćani među političarima učiniti da ta europska regija ne bude trajno bačva baruta nego da konačno postane zona pravednog mira za sve?»

Na izlaganje biskupa Komarice, kojega je organizator predstavio kao « autentičnog svjedoka istine o jednom vremenu i ambijentu» i kao « dosljednog branitelja obespravljenih ljudi bez razlike na njihovu etničku ili vjersku pripadnost», reagiralo je nekoliko nazočnih europskih političara. Oni su zahvalili biskupu za njegovo «poznato zalaganje za istinu, pravdu i pomirenje u BiH» ističući « važnu ulogu Crkve u poticanju odgovornih u politici i društvu da se više osjećaju suodgovornima za opće dobro u državi i za veći angažman oko ispravnog liječenja ratnih rana.» « Treba jasno priznati da smo se prema vama nehumano ponijeli. Bez naše pomoći ostat ćete izolirani. Moramo više i učinkovitije pomoći svima. BiH mora dobiti šansu za ulazak u EU», javno su obećali na skupu.

Kardinal Kasper je upozorio na «krajnje ozbiljno stanje u BiH» i zatražio od europskih političara da «učinkovitije pomognu biskupa Komaricu i Katoličku Crkvu u BiH u njihovim mirotvornim naporima za dobro svih u toj izmrcvarenoj zemlji u našem susjedstvu».

Na poziv biskupa Jana Walentyna Wieczoreka iz biskupije Gliwice u Južnoj Poljskoj – Šleziji, biskup Komarica je u subotu 11.rujna 2004. g. u poslijepodnevnim satima u središtu biskupije održao zapaženo predavanje o aktualnoj situaciji u BiH s posebnim osvrtom na stanje domaće Katoličke Crkve. Predavanje je izazvalo veliko zanimanje, jer su mnogi nazočni «po prvi put čuli istinu o nedavnoj tragediji u BiH».
Biskup je i tu, kao i u Krakowu, dao više intervjua za lokalne TV i radio postaje.

Navečer je s biskupom Wieczorekom i pomoćnim biskupom opolskim msgr. Janom Kopiecom predvodio veličanstveno slavlje Bdijenja uz proslavu blagdana Uzvišenja s. Križa u preko 500 godina starom svetištu «Gora sv. Ane» blizu sjedišta biskupije Opole u Šleziji. Bilo je nazočno preko 20 000 vjernika većinom mladih s područja Šlezije (Poljske) te susjednih zemalja Njemačke i Češke Republike.
U svojoj upečatljivoj propovijedi, protkanoj podsjećanjem na «dramatične posljedice ideoloških zastranjenja i ugnjetavanja savjesti u minulom stoljeću u svojoj domovini B i H i mnogim zemljama Srednje-Istočne i Jugoistočne Europe», biskup Komarica je naglasio «nužnost postojanja savjesnih ljudi i savjesnih kršćana i za sadašnjost i budućnost i Poljske, Njemačke, Češke i cijele Europe. «

Upozorio je na «opasnost od zamora i beznađa pred suvremenim kretanjima protivnim duhu Evanđelja u mnogim europskim zemljama.»

Ustvrdio je kako « i dalje teče vrijeme za ispitivanje savjesti nas kršćana i u ovoj zemlji i u cijeloj Europi. Mi kršćani moramo pokazati svoje pravo lice i dokazati svoju vjerodostojnost, kako u osobnom životu tako i u zanimanju za opće dobro u našoj životnoj sredini.»

Pozvao je okupljeno mnoštvo da i u buduće drže otvorenim za Isusa i njegovo Evanđelje «vrata vlastitog srca, kao i vrata svojih obitelji, svojih društava, sela, gradova i cijele zemlje.»

Biskupovu propovijed na njemačkom jeziku, koja je prevođena na poljski, mnoštvo hodočasnika je popratilo dugim pljeskom.

U nedjelju, 12. rujna, biskup Komarica je sa svojom pratnjom pohodio biskupiju Legnica u Šleziji, u blizini granice s Njemačkom. U župi Ocice je predvodio koncelebriranu sv. misu, a sudjelovao je i na misi u župi Zebrzydora koja je slavila patron – Uzvišenje sv. Križa.

U tim župama su vjernici iz nekadašnjih župa iz prnjavorskog dekanata: Gumjere, Novog Martinca, Devetina, Rakovca, Kunove.

Vrlo su se radovali susretu s biskupom iz «starog kraja».

U župi Ocice župljani nekadašnje župe Gumjera drže u trajnom sjećanju uspomenu na mučenički smrt njihova mladog župnika vlč. Ante Dujlovića koji je ubijen zbog branjenja katoličkog morala i zaštite svojih župljana. Žele i službeno pokrenuti proces za njegovo proglašenje blaženim.

Biskup Komarica se dugo zadržao u društvu domaćih vjernika koji su i na misi i izvan mise pjevali na hrvatskom jeziku poznate naše pučke popijevke. Susreo se i s većim brojem domaćih svećenika kojima je govorio o aktualnoj situaciji u svojoj domovini.

U ponedjeljak, 13. rujna, biskup je u gradu Boleslawiecu slavio koncelebriranu sv. misu u najstarijem samostanu «banjalučkih» sestara Družbe Klanjateljica krvi Kristove, koje su tu stigle zajedno s poljskim iseljenicima iz banjolučkog kraja 1946. god. i utemeljile kasnije posebnu provinciju. I sa sestrama se zadržao u dugom srdačnom razgovoru, a one su ga zamolile da ponovnim dolaskom u Poljsku još više učvrsti veze između katolika u BiH i Poljskoj.

Na putovanju u Krakow biskup i njegova pratnja pohodili su i rodno mjesto sv. Oca Ivana Pavla II. Wadowice i crkvu u kojoj je kršten.  (tabb)