Pariz, 24. rujna 2005. (TABB) 

NA: Tribina o književnosti i liturgiji povodom reizdanja doktorske disertacije bl. Ivana Merza 

U poznatom amfiteatru Guizot prestižnoga pariškog sveučilišta Sorbona, u petak 21. rujna) održana je javna tribina pod naslovom »Književnost i liturgija« , koja je priređena u povodu drugog izdanja doktorske disertacije Ivana Merza, pod naslovom Utjecaj liturgije na francuske pisce od 1700. do 1923. Organizatori ove hvale vrijedne kulturne manifestacije bili su Odjel  za istraživanje hrvatske kulture i međunarodnih intelektualnih razmjena, koji djeluje pri Istraživačkom centru za komparativnu književnost Sveučilišta Sorbone, na čelu s profesorom dr. Henrikom Hegerom te Postulatura bl. Ivana Merza s njezinim voditeljem o. Božidarom Nagyem.

Osim članova Hrvatske zajednice u Francuskoj, koji su s velikim zanimanjem pratili izlaganja vrsnih stručnjaka iz povijesti književnosti i liturgije, svojom nazočnošću ovu manifestaciju su uzveličale veleposlanice Republike Hrvatske i BiH pri UNESCO-u Neda Ritz i Željana Zovko. S francuske strane bio je zapažen posjet predstavnika Katoličkoga instituta Veleučilišta u Parizu na kojem je studirao Ivan Merz, te skupina bogoslova iz  Ceana sa svojim profesorima.

U svom uvodnom izlaganju, nakon što je pozdravio nazočne i predstavio predavače, kratki osvrt na novo izdanje Merzove disertacije priredio je dr. Roland Drago, profesor na Fakultetu prava, ekonomije i društvenih znanosti u te član Akademije moralnih znanosti i politike, koji je i predsjedao skupom.

Književnost, liturgija i kultura – tako je naslovio svoje predavanje  msgr. Francesco Follo, trajni promatrač Svete Stolice pri UNESCO-u. U svom izlaganju msgr. Follo govorio je o međusobnoj bliskosti i povezanosti te razlikama triju navedenih pojmova, čiji su sadržaji  tijesno vezani uz Merzovu disertaciju, pa nam njihovo preciznije određenje može pomoći pri čitanju i boljem razumijevanju Merzovoga djela.

Ravnatelj Instituta za više liturgijske studije pri Katoličkome institutu u Parizu, dr. Patrick Pretot, o. s. b. govorio je samostanskoj liturgiji, kako ju je doživio i tumačio Ivan Merz. Ideje i misli za svoje izlaganje o. Pretot crpio je iz članka U krilu liturgije koji je Merz napisao nakon jednodnevnoga posjeta trapističkom samostanu Rajhenburg (Slovenija), kamo je poveo skupinu studenata s ciljem da ih upozna s ljepotom liturgije. Oduševljen ljepotom opisa i bogatstvom misli, o. Pretot preporučio je nazočnima da posjete Merzovu internet stranicu na kojoj mogu naći francuski prijevod dotičnoga članka i druge pojedinosti o hrvatskom blaženiku.

Thomas Gueydier, profesor suvremene književnosti i glavni koordiator u Centru teoloških studija u gradu Caenu u Normandiji zaslužan je za izlazak drugog izdanja Merzove disertacije za koju je napisao i vrlo zanimljiv predgovor. U svom nastupu na Sorboni, nazočnima je dao svoj prikaz  spomenute disertacije istaknuvši njezinu originalnost jer se radi o pionirskom radu . Djelo ima posebnu vrijednost,  jer su Merzove misli o odnosu liturgije i književnosti aktualne i danas, tvrdi profesor Gueydier.

Iako različita po temama, sva tri izlaganja vezana uz doktorsku disertaciju Ivana Merza, ocrtala su nam lik Ivana Merza kao objektivna znanstvenika i intelektualca velike kulture s jedne, te praktična vjernika s druge strane. Njegov primjer ukazuje na međusobni odnos i povezanost vjere, kulture i znanosti.

Na kraju izlaganja nazočne je pozdravio, a predavačima i organizatorima zahvalio na trudu, postulator kauze Ivana Merza, o. Božidar Nagy, d. i., koji je uz rečeno dodao i činjenicu da  Merzovo djelo predstavlja  vrijedan doprinos u povezivanju francuske i hrvatske kulture.

Nije zanemarivo istaknuti da je ovo već drugi put kako Sorbona (unatoč čestog isticanja laiciteta kao svog bitnog obilježja!)  otvara svoja vrata izučavanju djela svog negdašnjeg studenta, sada blaženika, Ivana Merza. Prvi puta bilo je to prije 9 godina prigodom obilježavanja 100. obljetnice Merzovoga rođenja i prvoga izdanja njegove disertacije. 

Postulatura za kanonizaciju bl. Ivana Merza 

Pariško sveučilište SORBONA