Banjaluka, 12. rujna 2006. (TABB)

RASIPANJE BUDUĆNOSTI
Kritika mita napretka i cinizma rasipanja
 

Nakon ljetne pauze Europska akademije u Banjoj Luci nastavila sa svojim radom: 

U utorak 12.09.2006. u organizaciji Europske akademije Banjolučke biskupije održano je predavanje pod nazivom „RASIPANJE BUDUĆNOSTI – kritika mita napretka i cinizma rasipanja“. Predavač je bio dr. sc. Fahrudin Novalić, umirovljeni sveučilišni nastavnik iz Zagreba, koji je tim povodom predstavio istoimenu knjigu objavljenu 2003, ali i svoje najnovije ostvarenje, knjigu „MOĆ I RAT - moć kao sustav podčinjavanja, dominacije i ratne destrukcije” objavljene početkom 2006. 

Dr. Novalić je na početku svog izlaganja okupljenoj publici predočio što je rasipanje nazivajući ga „široko rasprostranjenim i duboko ukorijenjenim fenomenom“. Navodeći najjednostavnije oblike rasipanja, kao kada kupujemo stvari koje nam nisu potrebne ili trošimo novac koji nemamo tj. kreditiranjem, pa sve do rata i ratovanja kao jednog od najradikalnijih oblika rasipanja, a potkrjepljujući svoje izjave analizama i statističkim podatcima dr. Novalić se dotiče i područja koje se obično ne stavljaju u kategoriju rasipništva a ona to jesu: „Slaba iskorištenost radne snage, sredstava za rad, radnog ali i slobodnog vremena, te predrasude kao oblika rasipanja optimalnih međuljudskih odnosa, sposobnosti dostojanstva i života čovjeka“. Kao rasipnu dr. Novalić naziva i modu, te skreće pažnju na to, da rat i moda imaju određenu sličnost koja se najbolje pokazuje po neograničenoj potrošnji koja iz njih proizlazi. Isto tako, dr. Novalić rasipanjem naziva i grijeh kao namjeran prijestup nasuprot Bogu. 

            „Postavlja se pitanje da li rasipanje proizlazi iz potrebe zadovoljavanja nekih izopačenih vrijednosti?“ U traženju odgovora o uzrocima rasipanja dr. Novalić navodi da su oni višestruki. Mogu biti na osobnoj razini, kao izopačen sustav vrijednosti i potreba, izjednačavanje potreba i želja, neljudske vrijednosti, ekskluzivni stil života ili njegovo povremeno oponašanje, ali i na nivou društva kao što su slabost političkog sustava, neopravdane socijalne razlike, neučinkovitost odgojno-obrazovnog sustava, medijski sustav koji agresivnom reklamom promovira neljudske vrijednosti potreba. 

Kao najgrublje posljedice rasipanja dr. Novalić vidi između ostalog pad životnog standarda, bezobzirnost prema okolišu, porast neopravdanih socijalnih razlika ili sputavanje stvaralačkih mogućnosti. „Osnovni ekološki problemi, kao uništavanje šuma, degradacija tla, nestašica vode, izumiranje vrsta, atmosfersko onečišćenje ili otrovni otpadci su produkt rasipničkog ponašanja, ali isto tako i stvari koje se mogu spriječiti.“ 

Na kraju svog izlaganja dr. Novalić pokušava dati odgovor na pitanje kako prevladati rasipanje i potrošačko ponašanje: „Samo kroz prevladavanje uzroka koje smo sami stvorili može doći do obrata. Ekonomiju 20. stoljeća pretvoriti u ekologiju 21.stoljeća i u tom duhu odgajati nove generacije“, završne su riječi dr. Novalića. 

Nakon izlaganja direktor Europske akademije dr. Miljenko Aničić zahvalio je dr. Novalića na njegovoj slikovitoj i iscrpnoj analizi problema rasipanja i posljedica kako za društvo tako i za svakog osobno, kao i na njegovoj spremnosti da posjeti Banja Luku i održi predavanje na Europskoj akademiji. Nakon toga uslijedila je živa i konstruktivna rasprava, gdje su slušatelji imali priliku komentirati osobna viđenja dr. Novalića. Jedno od pitanja koja su i nakon ove večeri ostala otvorena je pitanje biskupa Komarice: „Da li kreativci, dakle kreativne snage moraju stajati u drugom redu, dok destruktivci, nesposobni da odgovorno donose odluke niti da sagledaju njihovu dalekosežnost, uvijek zaposjednu prve redove, tj. vodeće pozicije?“    (Mr. Igor Lukenda - voditelj studija)