Banjaluka, 20. rujan 2007. (TABB)

"Organska hrana - realnost ili zabluda?"
 

            U četvrtak 20. rujna/augusta održano je na Europskoj akademiji u Banjoj Luci predavanje na temu: "Organska hrana - realnost ili zabluda?" Predavač je bio mr.sc.med.vet. Fuad Turalić iz Banja Luka, predsjednik Upravnog odbora NGO Krajina i bivši ministar nauke i tehnologije u Vladi RS. Nakon izlaganja, gospodin Turalić zajedno sa svojim suradnicima prof.dr. Milom Dardićem s Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci kao i doc.dr. Vojislavom Trkuljom, direktorom Poljoprivrednog instituta Banja Luka odgovarali su na pitanja publike. Ovo predavanje se, kako i sam gospodin Turalić navodi, odlično nadovezalo na prethodno predavanje o održivom razvoju, budući da se i bavljenjem uzgojem organske hrane pokušava stvoriti proizvod koji je dobar kako za čovjeka tako i za okoliš. 

            Pod organskom hranom smatraju se prehrambeni proizvodi uzgajani bez sintetičkih gnojiva, pesticida, stimulatora rasta ili antibiotika. Štetočine se kontroliraju sadnjom u skladu s prirodnim ritmovima i upotrebom prirodnih pesticida, a gnojenje se vrši samo prirodnim gnojivima poput humusa ili stajskog gnoja. Nadalje, organska hrana također mora biti i spremljena bez upotrebe kemikalija kao što su umjetni dodaci i konzervansi. Organska hrana se ne smije zračiti. Neorganski proizvedena hrana može sadržati i do 500 aditiva dok organska hrana ima maksimalno 30. Također u neorganskoj proizvedenoj hrani dozvoljeno je preko 700 kemikalija dok je u organskoj hrani dozvoljeno samo 7 ne-sintetičkih pesticida. 

            Osnovni uvjeti za zasnivanje organske proizvodnje su: prostorna izolacijam parcela, stočarskih farmi i prerađivačkih pogona od mogućih izvora zagađenja, postojanje nezagađenog zemljišta, propisana kvaliteta vode za navodnjavanje i za pojenje stoke kao i minimalna aerozagađenost proizvodnog područja. Kako navodi prof.dr. Dardić: "Naše oranice nisu pretjerano zagađenje, ali ipak za jedan prelazak s konvencionalnog uzgoja na organski uzgoj potrebno je da prođe 1 do 3 godine kako bi se zemljište moglo regenerirati. To je isti slučaj kao i sa ljudskim organizmom, kojem je potrebno određeno vrijeme da bi se oslobodio štetnih tvari." A razlozi za konzumiranje organske hrane su da organsko voće i povrće sadrži veću količinu vitamina, hranjivih materija i anti-oksidansa koji sprečavaju nastanak raka; organska hrana je izuzetnog ukusa; organski proizvedena hrana je proizvedena bez korištenja GMO-a; proizvodnja organske hrane uvelike naglašava dobrobit životinja; organski sistemi smanjuju zavisnost od neobnovljivih resursa i organska proizvodnja prijateljski je nastrojena ka okolišu. 

            Na kraju svoga izlaganja gospodin Turalić zaključuje: "Organska hrana nije moda nego istinska potreba. Ne samo zbog direktnog utjecaja na naše zdravlje nego i zbog održivog razvoja ruralnih područja u BiH. Na pitanje da li je ona realnost ili zabluda već je odgovoreno činjenicama da se moderni svijet sve više okreće ka uzgoju organske hrane. Broj oranica sa takvim uzgojem je u stalnom porastu."         (tabb)