Banjaluka, 6. rujan 2007. (TABB)

BISKUP KOMARICA PRIMIO DELEGACIJU američkog state departementa
 

            U četvrtak, 6. rujna 2007. u večernjim satima, banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica primio je u svom Biskupskom Ordinarijatu višečlanu delegaciju američkog State Departementa u sastavu Andrea Mecum, Kevin Rousseau i Michael Rosenthal, u pratnji nove šefice banjolučkog Ureda američke ambasade u BiH gđe Heidi – Hakone L. Jovanović i Glena Chafetza iz političkog odjeljenja Američke ambasade u Sarajevu.

            U dužem informativnom razgovoru članovi američke delegacije su se zanimali za aktualno stanje katoličke populacije u Banjolučkoj biskupiji i cijeloj BiH. Biskup Komarica je svojim gostima zahvalio za njihovo zanimanje također i za katolike u banjolučkoj regiji, nadodavši da je tijekom poratnih godina imao mnogo susreta s međunarodnim, pa i američkim predstavnicima, koje je redovito upoznavao s dramatičnim nestajanjem katolika iz Bosne i Hercegovine, napose iz entiteta RS zbog provođenja 'etničkog čišćenja'. Ali od svih tih razgovora nije bilo mnogo koristi kako je razvidno iz sadašnjeg dramatičnog stanja katoličke populacije u ovim dijelovima BiH, odakle su tijekom rata protjerani i izbjegli. Zatim je naveo cijeli niz konkretnih socijalnih, odgojnih, obrazovnih i privrednih projekata koje njegova biskupija, unatoč mnogim poteškoćama subjektivne i objektivne naravi duže ili kraće vrijeme provodi u korist zajedničkog dobra domaće populacije, ne samo katoličke. „Sve to činimo kao domicilni katolici svjesni svoje dužnosti i odgovornosti za svoj rodni kraj i svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, želeći u njoj kvalitetno doprinijeti liječenju ratnih rana, prijeko potrebnom procesu pomirenja i uspostavljanju zajedničkog života među pripadnicima različitih vjerskih zajednica i naroda u ovoj zemlji“ – naglasio je biskup. Nadodao je kako „za takav human i neophodan posao nedostaje nužni preduvjet, a to je moguć povratak i ostanak onih protjeranih miroljubivih katolika koji se žele vratiti u svoje rodno mjesto i svoje župe“.

            Biskup je svojim gostima pojasnio da „BiH stoji na tri glavna stupa, na tri konstitutivna naroda i ako jednog naroda nema, a de facto nema hrvatskog naroda u cijeloj polovici Bosne – u RS, a u drugoj se njegov broj nažalost također smanjuje, onda uskoro neće biti ni Bosne i Hercegovine. A čemu to onda može dovesti cijelu Jugoistočnu Europu – nije teško zaključiti“. Naveo je više primjera opstruiranja povratka katolicima od strane ne samo domaćih političara nego i međunarodnih predstavnika iz Europe i SAD-a. Pitao je svoje goste što SAD misli o BiH i njenoj budućnosti, spomenuvši kako mu je jedan od supotpisnika Daytonskog sporazuma, bivši njemački kancelar Kohl još 1996. godine, rekao da tadašnja 'Kontaktna skupina' planira održavanje i Daytona br. 2 i Daytona br. 3, tj. uspostavljanje pravne samoodržive međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine. „Žalosna je i za narode u mojoj domovini tragična činjenica da svi dosadašnji posebno probrani međunarodni upravljači ovom malom zemljom kroz 12 poratnih godina nisu znali ili nisu htjeli od nje učiniti državu koja će u duhu međunarodnog prava voljeti sve svoje stanovnike i usklađivati svoje ponašanje s okolnim zemljama ovog kontinenta“ – pojasnio je biskup Komarica svoje razočaranje ponašanjem stranih i domaćih političara. Gosti su slušali pažljivo odgovore biskupa Komarice na njihova pitanja, zahvalili mu za jasne i utemeljene informacije i odali mu priznanje za konkretne praktične pozitivne projekte koje poduzima sa svojim suradnicima. Naglasili su posebno da im je drag dragocjen rad na području odgoja i obrazovanja mladih u Katoličkim školskim centrima, te socijalne projekte zbrinjavanja bolesnih i starijih osoba. Obećali su da će dobivene informacije prenijeti nadležnima u Washingtonu. Predstojnica ureda američke ambasade u Banjoj Luci obećala je biskupu da će se i u buduće s njime susretati i izmijeniti mišljenja.       (tabb)