Banjaluka, 24. rujna 2009. (TABB)

KONFERENCIJA ZA TISAK BANJOLUČKOG BISKUPA DR. FRANJE KOMARICE POVODOM 43. SVJETSKOG DANA SREDSTAVA DRUŠTVERNIH KOMUNIKACIJA
 

U četvrtak, 24. rujna u Biskupskom ordinarijatu u Banjojluci, mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki i predsjedavajući Vijeća za sredstva društvenog priopćavanja BK BiH, održao je prigodnu tiskovnu konferenciju povodom 43. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija kojeg Katolička Crkva u BiH obilježava u nedjelju 27. rujna 2009. g. Na konferenciji je uz biskupa sudjelovao vlč. Žarko Vladislav Ošap, zadužen u biskupiji za medije te sedam novinara/ki i dva snimatelja iz različitih lokalnih medijskih centara. Biskup Komarica je izdvojio najvažnije elemente i naglaske iz Poruke pape Benedikta XVI. za 43. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija koja nosi naslov: „Nova tehnologija, novi odnosi. Promicati kulturu poštivanja, dijaloga i prijateljstva.“ Podijelio je zatim prigodnu publikaciju koja uz Papinu poruku sadrži i biskupov uvod, te prikladne molitve vjernika i popis svih crkvenih institucija u BiH koje imaju svoje web stranice.

Nakon predstavljanja Poruke uslijedila su pojedinačna pitanja.  Među inim pitanjima bila su i ova: Koliko nove tehnologije mogu šteti u odgoju naši mladih za normalne komunikacije jer stvaraju tzv. virtualna prijateljstva? Kako biskup komentira „povijesni događaj“ koji se dogodio danas posjetom kadinala Josipa Bozanića Jasenovcu? Kako biskup gleda na stalno ponavljanje lokalnih političara kako se Hrvati ne žele vratiti na svoja ognjišta?

U odgovorima biskup je naglasio prevažnu ulogu obitelji i drugih institucija koji su u službi odgoja i njihovu odgovornost da pomognu današnjem mladom čovjeku pravilno se služiti tehnološkim dostignućima u komunikacijama. Što se tiče „povijesnog događaja“  biskup je najprije upozorio da je domaći biskup mons. Škvorčević godinama već pohađao zajedno sa svojim svećenicima i vjernicima Jasenovac i tamo molio za sve žrtve bezumlja. Nadodao je da je dobro što se ovo danas događa, jer svaki čovjek, kao Božje stvorenje, bio živ ili mrtav, zaslužuje poštovanje. Da se tako pristupa čovjeku izbjegle bi se i mnogobrojne manipulacije koje su na našim prostorima na djelu kada su mrtvi iz nedavnih ratova u pitanju.

Biskup se osvrnu i na pitanje u vezi povratka Hrvata u Banjolučku biskupiju i u BiH. Nad tim ljudima izvršen je zločin i on se tako i danas treba nazivati. Crkva se uključila u omogućavanje povratka tih ljudi rasutih po bijelom svijetu ali Crkva nije država niti želi voditi politiku. Nažalost moram priznati, ustvrdio je biskup,  da živim u državi koja, čini se,  mrzi jedan dio svojih stanovnika i danas kada ne želi ništa učiniti oko njihovog povrataka, a u javnosti izlazi s takvim izjavama svojih političara. (v.ž.o./tabb)