Sarajevo, 28. siječnja 2007. (KTA)

PREDSTAVLJENA KNJIGA DR. SC. ŽELJKA PAVIĆA «PHILOSOPHIA FUNDAMENTALIS JOSIPA STADLERA»
 

            U Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji, 26. siječnja u organizaciji Vrhbosanske katoličke teologije predstavljena je knjiga dr. sc. Željka Pavića pod naslovom: «Philosophia Fundamentalis Josipa Stadlera». Knjigu su predstavili: akademik Abdulah Šarčević, dr. sc. Anto Ćosić i dr. sc. Josip Oslić, a na kraju riječ je uzeo i sam autor dr. sc. Željko Pavić. U uvodnoj riječi mons. dr. Marko Josipović izrazio je dobrodošlicu svima te progovorio o autoru Paviću i nastanku spomenute knjige.

            Akademik Šarčević, koji je bio profesor autoru Paviću, kazao je da se u djelu Željka Pavića o Stadlerovoj philosophia fundamentalis na izuzetan način razumijeva i predstavlja svojevrsno jedinstvo filozofije i teologije. „Ono je izuzetno jer razumijeva Stadlerovu filozofiju u cjelini, diferenciranom metodom; jer nije ni implicite nadobudno preskočila stoljeća iskustva i mišljenja i filozofije, onto-teologike, od Aristotela i Platona, od Tome Akvinskog do Hegela, Heideggera i Gadamera. Ovo djelo u svakom smislu ima filozofsko-egzistencijalnu i semantičku arhitektoniku. Ono je i osobno oplemenjeno jezikom – sposobnostima jezika da promišlja, da sabire dugu vremenost u pojmovnoj arhitektonici, da spoznaje. Ove sposobnosti jezika jesu sposobnosti da se rekonstruira istina o Stadlerovoj filozofiji i teologiji u horizontu europske kulture, kršćanstva, unutar ontologije istine, izvan totalizirajućih figura mišljenja“, riječi su akademika Šarčevića.

            Dr. Anto Ćosić u svom predstavljanju napomenuo je da filozofska baština Josipa Stadlera, iako nije bila nepoznata, samo manjim dijelom od drugih autora temeljitije obrađena. „Stadlerova je misao presudno obilježena njegovim životnim identitetom kao i izazovima vremena u kojem je živio. Sve to uzimajući u obzir, Pavić nas vodi na jednoj širokoj platformi ali precizno i s izvrsnom preglednošću kroz ovako kompleksno i slojevito djelo Josipa Stadlera…Ne mogu ne iskazati radost zbog djela koje nam autor Pavić poklanja kao plod svog filozofijsko-znanstvenog istraživanja, koje nam ne otkriva samo mnogo novoga nego upućuje na pravce i mogućnosti daljnjeg istraživanja te za ubuduće postaje nezaobilazna platforma“, istaknuo je dr. Ćoćić koji se ukratko osvrnuo na svaki od četiri dijela Pavićeve knjige.

            Dr. Josip Oslić s Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako je dr. Josip Stadler prvi u Hrvata dao sustavni prikaz filozofskih znanosti. „Na temelju analize cjelokupnog filozofskog djela Josipa Stadlera, Pavić je pokušao najprije osvijetliti temeljne značajke neoskolastičkoga mišljenja uopće kako bi u drugom koraku pokazao Stadlerovo mjesto u njemu, njegovo odmicanje i njegovo, zgodimice puko preuzimanje i usvajanje skolastičko-neoskolastičke predaje. Pritom Pavić kao nit vodilju nije uzimao nijednu filozofsku školu kako bi izbjegao da se ono navlastito neoskolastičko u Stadlerovoj filozofiji podvrgne bilo kakvom etiketiranju ili reduciranju. Puštajući Stadlera da progovori svojim vlastitim djelom i iscrpno prikazujući povijesnu pozadinu tog mišljenja, Pavić je u tom 'hermeneutičkom' zahvatu tek pripravio put za dostojnu hermeneutičko-kritičku prosudbu dosega Stadlerove filozofije“, naglasio je dr. Oslić.

            Autor dr. Željko Pavić je izrazio zahvalnost svima koji su sudjelovali u predstavljanju i nastanku njegove knjige ističući kako je ovim djelom želio izraziti veliku zahvalnost prvom vrhbosanskom nadbiskupu dr. Josipu Stadleru koji je u njegovu rodnom Čardaku u Bosanskoj Posavini dao izgraditi crkvu, kupiti zemlju i dovesti sestre Služavke Maloga Isusa što je bilo od izuzetnog značenja za tu župu i za taj kraj.

            Dr. Željko Pavić iz Čardaka u Posavini, rođen je 1962. Nakon osnovne škole i gimnazije u Modriči studirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je 1986. godine diplomirao i 1989. magistrirao kod prof. dr. Abdulaha Šarčevića. Od 1994. do 1997. nalazi se na doktorskom studiju u Mainzu, a doktorsku dizertaciju „Hegels Idee einer hermeneutischen Logik“ obranio je u veljači 2000. god. kod prof. dr. R. Wissera i prof. dr. K. A. Sprengarda. Od 1999. predavač je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a od 2001. na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Od 1998. god. radi u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža". Član je Hrvatskog filozofskog društva, Njemačkog društva za fenomenološka istraživanja i Udruge za filozofiju, počasni član Slovenskog fi1ozofskog društva Sudjelovao je na više međunarodnih simpozija.    (kta)