Briševo, 25. srpnja 2004. (TABB)

12. obljetnica masakra civilnog stanovništva sela Briševa kod Ljubije           

            U nedjelju, 25. srpnja o.g. na 12. obljetnicu stravičnog masakra nad nedužnim civilnim pučanstvom su selima Briševo, Rasavci, Zecovi i Raljaš koncelebriranu misu u spaljenoj crkvi sv. apostola Petra i Pavla u Briševu predvodio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica. Na misi je sudjelovalo oko 160 vjernika, većinom prognanika iz toga kraja, koji se nalaze u Hrvatskoj ili drugim europskim zemljama. Oni su došli da svojim ubijenim rođacima i rodbini iskažu dužni pijetet i da se za njih zajedno pomole i na zgarištu njihove crkve i na njihovim grobovima u obližnjim grobljima.

            U svome obraćanju prisutnim vjernicima biskup Komarica im je zahvalio što ne zaboravljaju u molitvi svojih najdražih «koji su mučeničkom smrću platili svoju vjernost Kristu, Crkvi i svome rodnom kraju». U ime njihovih žrtava «koje su u očima Crkve dragocjene», biskup je posebno naglasio potrebu «praštanja ubojicama, za koje treba moliti da se pokaju pred Bogom i da se spase». «Dok kao kršćani moramo praštati svima koji su nam nanijeli veliko zlo i nepravdu, u ime istine i pravde moramo pitati: zašto kroz ovih dvanaest godina nitko od vlasti, ni domaćih ni međunarodnih,  a niti od organizacija koje se zauzimaju za ljudska prava, nije pokrenuo službenu istragu protiv onih, koji su taj gnusni čin ubijanja 69 civila, starijih osoba, žena i djece, od koji je najstariji imao 81 godinu, a najmlađi 15 godina, te paljenja 69 kuća, crkve i crkvene kuće, bez ikakva povoda uradili». Nadodao je da mu je pukovnik Basara, zapovjednik 6. krajiške sanske jedinice govorio da je ono osobno predvodio masakr u Briševu i okolnim selima i prijetio «da će biti još Briševa» ako biskup ne ispuni njegove nemoguće ultimatume. Upozorio je nazočne da «čovjek, koji Boga i njegove zapovijedi ne poštuje, lako gazi i uništava čovjeka ako mu se to omogući». «Potrebno je još više i žarče moliti da se Bog svima smiluje jer je jako mnogo grijeha učinjeno protiv Boga i čovjeka ne samo u ljubijskom i prijedorskom kraju, nego i na mnogim drugim mjestima u našoj zemlji», naglasio je biskup.

            Nakon sv. mise pred zavjetnim križem u dvorištu crkve, koju su počeli obnavljati, a koji je podignut o 10. obljetnici masakra u tom dijelu župe Stara Rijeka, domaći župnik i dekan, preč. Iljo Arlović, i sam žrtva užasne logorske torture za vrijeme rata, pročitao je imena 69  svojih pobijenih župljana iz sela: Briševo, Rasavci, Zecovi i Raljaš. Biskup je predmolio molitve za pokojne.

            Biskup se nakon mise zajedno sa svećenicima, redovnicama i vjernicima uputio najprije na obližnje «raljaško groblje», a zatim na udaljenije «Grošića groblje» i na grobovima ubijenih predvodio molitve za pokojne.

            Treba još spomenuti da se u nekoć veliko selo Briševo ni nakon osam godina od svršetka rata nitko nije vratio, a da se u susjednom selu tamošnjim obiteljima (ima ih sedam) već mjesecima ne želi dati struja od elektrodistribucije Prijedor, kako su se biskupu požalili mještani toga sela, moleći od njega da se za njih zauzme jer, kako rekoše, «nemamo komu od domaćih vlasti a da bude od neke koristi». (tabb)