Banja Luka, 12. srpnja 2005. (KTA) 

ZAPOČELO ZASJEDANJE BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

U zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci započelo je 12. srpnja pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića 34. redovno zasjedanje Biskupske Konferencije Bosne i Hercegovine. Osim biskupa članova BK BiH, na zasjedanju sudjeluje apostolski nuncij u BiH nadbiskup Santos Abril y Castelló te biskup đakovački i srijemski mons. dr. Marin Srakić kao delegat Hrvatske Biskupske Konferencije.

Biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica kao domaćin je uputio biskupima izraze dobrodošlice. Govoreći o stanju mjesne Crkve kazao je da je broj katolika, unatoč svim nastojanjima Katoličke Crkve, manji nego u isto vrijeme prošle godine što pokazuje da se, na žalost, učvršćuje proces etničkog čišćenja katolika. Unatoč tome, mjesna Crkva nastavlja i dalje djelovati u duhu Evanđelja i smjernica Svete Stolice pa već ove jeseni otvara Katolički školski centar, Obiteljski centar Caritasa, Europsku katoličku akademiju te novu redovničku kuću sestara bl. Terezije iz Kalkute, kao posebni socijalni vid zbrinjavanja najugroženijih.

Kardinal Puljić je, između ostaloga, istaknuo da ovogodišnje zasjedanje BK započinje uz komemoriranje žrtava nedavnog rata u našoj zemlji naglasivši kako se moglo i moralo spriječiti zlo koje se sručilo na ovu zemlju i njezine stanovnike. Crkva ne može i ne smije šutjeti kad je u pitanju ugroženost čovjeka u njegovu dostojanstvu i identitetu. Bolna je činjenica da političari ne poduzimaju ništa učinkovito da se prognani i izbjegli vrate u svoj zavičaj i u njemu ostanu živjeti životom dostojnim čovjeka. Spomenuvši tragične nedavne događaje terorističkog napada u Londonu, upozorio je da takvih napada, na žalost, ima svakoga dana i u nekim drugim zemljama kao u Iraku ili Sudanu. Ne smijemo dopustiti da se naviknemo na takve vijesti, naglasio je kardinal Puljić. Govoreći o domaćim izazovima za Crkvu, posebno je istaknuo potrebu daljnjeg provođenja smjernica Drugog vatikanskog sabora poglavito s obzirom na pastoral obitelji, te svećeništvo, redovništvo i izgrađeni katolički laikat. Zamolio je Apostolskog nuncija da prenese papi Benediktu XVI. izraze istinske odanosti kao i nade da nas ni on neće zaboraviti kao što nas nije zaboravljao nezaboravni blagopokojni papa Ivan Pavao II.

Apostolski nuncij mons. Santos Abril je naglasio kontinuitet brige Svete Stolice i za Crkvu u BiH i spremnost pomagati biskupima u njihovu zauzetom i učinkovitom rješavanju aktualnih problema i izazova unutar redova Crkve kao i države. Potaknuo je biskupe da i dalje kao i do sada šire oko sebe utemeljenu kršćansku nadu.

Predstavnik HBK mons. Marin Srakić je u svojoj pozdravnoj riječi odao priznanje za vitalnost i upornost Crkve u Bosni i Hercegovini unatoč mnogih egzistencijalnih problema s kojima se susreće, . Izvijestio je biskupe o aktualnoj situaciji Crkve u Hrvatskoj te o nekim konkretnim projektima i planovima posebno na području Crkve u Slavoniji.

U nastavku rada biskupi su razmotrili niz najaktualnijih administrativnih pitanja i zadataka. Na dnevnom je, između ostaloga, još rasprava o aktualnoj situaciji u Bogosloviji i malom sjemeništu, o procesu osnivanja laičkih udruga, o odnosu redovnika franjevaca Hercegovačke provincije prema najnovijoj Deklaraciji Generalne uprave reda manje braće. Biskupi će se također osvrnuti na desetogodišnje posljedice Daytonskog sporazuma na stanje Katoličke Crkve u BiH. U četvrtak, 14. srpnja, trećega dana zasjedanja, previđena je u prostorijama Biskupskog ordinarijata konferencija za tisak.

Biskupi će sudjelovati i na svečanoj proslavi blagdana sv. Bonaventure, zaštitnika banjolučke biskupije i katedrale u petak, 15. ovoga mjeseca.    (tabb)