Banjaluka, 16. studenog 2006. (TABB)

Stanje i perspektiva razvoja gospodarstva BiH 

            U četvrtak, 16.11. 2006. održano je još jedno predavanje u organizaciji Europske akademije u Banjoj Luci. Tema ovog predavanja bila je  „Stanje i perspektiva razvoja gospodarstva BiH“. Predavač je bio prof. dr. Nikola Grabovac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, bivši zamjenik premijera Vlade Federacije i bivši ministar financija u Vladi Federacije.  

            Svjetsko gospodarstvo postalo je pod utjecajem globalizacijskih procesa otvoreno, fleksibilno i integrirano. Brz tehnološki napredak, povećanje znanja, veća ulaganja u obrazovanje, podrška stručnom osposobljavanje, sloboda kretanja rada i kapitala i drugi čimbenici kvalitete postali su generatori rasta koji uzrokuju stalne promjene na putu napretka i podizanja nacionalne konkurentnosti.

            Prilika za priključenje razvijenima nikada u povijesti nije bila bliža. Ali, ni opasnost od propuštanja takve prilike nikada nije bila tako velika. Ne odgovoriti na povijesni izazov, znači dugoročno stagnirati ili čak nazadovati. Ne reagirati na „globalna kretanja“ znači izigrati sudbinu dolazećih naraštaja.

            Shvatili su to i najrazvijeniji. Kreatori politike u EU svjesni su prednosti što je trenutno uživa najdinamičnije svjetsko gospodarstvo – SAD. Zato EU pokreće reforme tržišta rada, financijskog tržišta, mirovinskog i poreskog sustava, te niza drugih gospodarskih podsustava, stvarajući nov globalni centar gospodarskog rasta i razvoja, koji će moći odgovoriti konkurentnosti Amerike i Azije. 

            Počevši od same dijagnoze stanja gospodarstva Bosne i Hercegovine,  dr. Grabovac predočio je okupljenima kakvo gospodarstvo imamo i pred kakvim izazovima se ono nalazi. Dijagnoza stanja u gospodarstvu, koja bi se slobodno mogla nazvati zabrinjavajuća, izgleda ovako: nezaposlenost u BiH raste dok broj zapošljavanja stagnira, proizvodnja sporo raste, trgovinski deficit godinama je već vrlo visok, plaće stagniraju, potrošačka korpa raste brže od plaća zaposlenih i na kraju iz svega toga je zaključiti da konkurentnost Bosne i Hercegovine opada. „Nivo proizvodnje bilježi porast ali je taj porast vrlo spor. Za usporedbu, trenutni nivo proizvodnje u BiH iznosi 48% u odnosu na proizvodnju iz 1991.“ Prema procjenama dr. Grabovca nezaposlenost je glavni problem ove zemlje. „Broj nezaposlenih na istoj teritoriji RS/FBiH se u periodu od 1991. – 2005. povećao za skoro jednu trećinu. On trenutno od ukupnog broja radno sposobnih iznosi oko 45% u Federaciji i 41% u Republici Srpskoj. Kod ovakvog stanja ljudi dižu revolucije“, zaključuje dr. Grabovac.

            „Sa stanjem izvoza i uvoza rijetko tko može biti zadovoljan. Svake godine u BiH uvozimo roba u vrijednosti od cca. 6 milijardi KM, a izvozimo roba u vrijednosti cca. 2 milijardi KM. Najviše uvozimo hrane i pića, tekstila, poljoprivrednih proizvoda, te kože i obuće. Kada se sabere, mi svake godine ostavimo 4 milijarde KM u drugim zemljama. Kada se to pomnoži s proteklih 10 godina onda trgovinski deficit do sada iznosi 40 milijardi KM. Takvo nešto si ne može priuštiti ni Amerika a kamoli Bosna i Hercegovina.“ 

            Na odgovor kuda idemo s sadašnjim stanjem u gospodarstvu, dr. Grabovac zaključuje: „Pravo je pitanje, da li mi i idemo? Mi se ne pomjeramo s mjesta. Broj novih zapošljavanja je ravan nuli, samo mjesta onih koji odlaze u mirovinu se dopunjuju, a broj siromašnih u Bosni I Hercegovini raste.“ 

            Na kraju dr. Grabovac pokušava dati odgovor na pitanje kako izaći iz postojećeg stanja. Njegov zaključak glasi: „BiH ima mogućnosti, ima sredstva ali potrebna je ozbiljnost da se pristupi promjeni u ovoj zemlji i da se privreda oživi. Potrebno je da domaće političke snage preuzmu ulogu u oblasti gospodarstva u BiH; potrebno je angažirati domaće stručnjake, MMF i Svjetsku banku svesti na savjetodavnu funkciju i na kraju odgovornost za privredne reforme u cijelosti mora preuzeti Vijeće ministara.“ 

            Nakon izlaganja dr. Aničić zahvalio se predavaču, kako na iscrpnom uvidu u stanje gospodarstva u BiH, tako i na optimizmu dr. Grabovca da i pored ovakvog poražavajućeg stanja vjeruje da ova zemlja može krenuti jednim boljim putem. Nakon toga u slijedila je zanimljiva diskusija u kojoj je dr. Grabovac pokušao dati odgovore na pitanja prisutnih.     (tabb)