Banjaluka, 27. studenog 2006. (TABB)

Srbija: vjerska i etnička identifikacija između balkanske prošlosti i europske budućnosti 

          U srijedu, 22. studenoga 2006. održano je još jedno predavanje u organizaciji Europske akademije u Banjoj Luci. Tema ovog predavanja bila je „Srbija: vjerska i etnička identifikacija između balkanske prošlosti i europske budućnosti“. Predavač je bila doc. dr. Danijela Gavrilović, profesor na Filozofskom fakultetu u Nišu i član Odbora za građansku inicijativu. Dr. Gavrilović je sociolog čije je uže područje interesovanja sociologija religije i sociologija morala. 

          Problem etničke identifikacije postoji u svakom društvu. Taj problem se čak izražajnije javlja i u takozvanom „modernom društvu“. U takvom društvu su ljudi međuovisni, povezani, te dolaze u kontakt s različitim vidovima identiteta, manje ili više izraženih, što onda dovodi u pitanja postojanja ili čvrstinu njihovog osobnog identiteta. U takvom društvu postoji i nešto što bi se moglo nazvati tržište identiteta, što nam daje za pravo da kao pojedinac odaberemo što nam odgovara, tj odaberemo vrijednosti s kojim možemo da se poistovjetimo. Vrlo je važno spomenuti, u ovom kontekstu, postoji i strah od gubitka etničkog ili vjerskog identiteta, koji otvara prostor za fundamentalizam ili nacionalizam. 

          Gledano na područje Balkana, koje je identitetski raznoliko, mišljenje dr. Gavrilović je da etnički i vjerski identitet ne moraju predstavljati prepreku na putu ka europskom identitetu: „Balkan i Evropa imaju prepoznatljive geografske i kulturne obrise. Svjedoci smo ipak menjanja njihovih granica u zavisnosti od političkih kretanja (Jugoistočna Evropa, Zapadni Balkan). Jedan od aspekata različitosti Balkana u odnosu na Evropu jesu i kulturne i društvene vrijednosti. «Balkanske vrijednosti» su jedan od uzroka njegovog jasnog omeđavanja, sukoba između balkanskih zemalja, kao i prepreka njegove integracije u Evropu. Potrebno je prepoznati skup «balkanskih» u odnosu na «evropske» vrijednosti, differentiju specifiku balkanskog vrijednosnog obrasca koji se može skicirati kroz prokletstvo malih razlika, problem sa prihvaćanjem različitosti, prejak legitimitet vjerske i nacionalne identifikacije.“  

          Problem u balkanskom slučaju, kako dr. Gavrilović zaključuje, jeste poistovjećivanje vjerskih i etničkih identifikacija. Pogotovu u slučaju Srbije i identifikaciji kod Srba, ta isprepletenost je vrlo izražena, mada se radi o pripadnosti univerzalnoj religiji kršćanstvu.

          U daljnjem izlaganju analizirajući stanje u Srbiji, dr. Gavrilović zaključuje kako opću definiciju etničkog identiteta u toj zemlji čine: etnička izabranost, mitska domovina i zlatno doba ili zajednička nesreća. 

          Na kraju ostaje otvoreno pitanje da li je strah od Europe koji je vidljiv na Balkanu realan ili induciran. Dr. Gavrilović vidi u usvajanu općih sistema vrijednosti koji postoje u tkz. modernom društvu, mogućnost za  prevazilažanje imperativa etničkog identiteta i prevazilažanje straha od Europe i njenog identiteta.  

          Nakon izlaganja uslijedila je interesantna diskusija na temu vjerske i etničke identifikacije, s posebnim osvrtom na teritorij Bosne i Hercegovine.       (tabb)