Livno, 30. studenog 2009. (TABB)

PREDSTAVLJANJE KNJIGE "FRA ANĐEO LUKA KAIĆ (1894.-1983.)" I POŠTANSKE MARKE
 

U dvorani pastoralnog centra župe Svih Svetih u Livnu, 28. studenoga 2009. godine, održan je dvostruki kulturni program: predstavljanje zbornika radova o fra Anđelu Luki Kaiću (1894.-1983.) i poštanske marke u povodu 150-te obljetnice crkve i samostana svetih Petra i Pavla na Gorici u Livnu. Nakon pjesme «O Kriste, vječni svećeniče» u izvedbi Mješovitog zbora župe Livno kojim je ravnala sestra Julijana Djaković, skup je biranim riječima pozdravio gvardijan franjevačkog samostana na Gorici fra Marko Semren: «U godini kada slavimo 800-tu obljetnicu od utemeljenja Franjevačkog reda, 150-tu obljetnicu crkve i samostana na Gorici, te godinu posvećenu svećenicima, s posebnom radošću i zadovoljstvom sve vas pozdravljam uime fratara livanjskog područja i u osobno ime. Ovom svečarskom prigodom završava i 800-ta obljetnica utemeljenja Franjevačkog reda i franjevačkog pokreta koja se u livanjskom području na dostojanstven način slavila.»

Voditelj programa fra Marijan Karaula nakon izražene dobrodošlice na samom početku podsjetio je goste da je prije godinu dana u dvorani novog muzeja na Gorici svečanom akademijom i otvaranjem izložbe, obilježena 25-ta obljetnica smrti dr. fra Anđela Kaića. Danas ovdje predstavljamo knjigu - zbornik radova s akademije – rekao je voditelj programa fra Marijan, te pozvao fra Anđelka Baruna da podsjeti štovani auditorij na sadržaj knjige.

Fra Anđelko je u svome iscrpnom i nadasve zanimljivom izlaganju između ostaloga rekao: «Novoizišla knjiga koju imamo pred sobom, zapravo je zbornik radova koji se sastoji od četiri predavanja o fra Anđelu Kaiću, održana na svečanoj akademiji 29. studenog 2008, povodom komemoracije 25. obljetnice njegove smrti.

Urednik knjige fra Marijan Karaula napisao je Predgovor u kojem je ukratko objasnio motive za održavanje akademije, tiskanje radova i značenje ove knjige. Radi se o dobrom i plemenitom svećeniku, redovniku franjevcu, bivšem provincijalu Bosne Srebrene, profesoru i odgojitelju, slikaru, ljubitelju ljudi i prirode, kroničaru svoga vremena fra Anđelu Kaiću.

U prvom članku pod naslovom: Livanjski Kaići – obitelj fra Anđela Kaića, gosp. Damir Tadić detaljno je opisao rodoslovlje Kaića s posebnim osvrtom na fra Anđelovu obitelj. Damir je za moto svog rada uzeo riječi Filipa Lastrića: „Sramota je svakog čovjeka ako ne poznaje kraja u kojemu boravi, ako ne zna kako je u njega došao i od kojih je pređa potekao.“ Svaki naraštaj Kaića ostavljao je snažne, prepoznatljive pečate u povijesti grada. Bili su sposobni trgovci, vrijedni obrtnici, zemljoposjednici, hotelijeri, gradonačelnici, svećenici, učitelji, vlasnici brojnih i lijepih stambeno-poslovnih zgrada, pokretači mnogih vrijednih akcija u gospodarskom i kulturnom životu grada. Kaići su bili među inicijatorima, utemeljiteljima i članovima svih hrvatskih društava u Livnu. Velik su doprinos dali za osnivanje Hrvatske čitaonice 1891. u Livnu, koja je bila prva hrvatska čitaonica u BiH. Prvi su osnovali tiskaru 1903. i bili prvi fotoamateri u Livnu. Prednjačili su u završavanju srednjih škola i fakulteta.

Drugi je članak u ovoj knjizi od dr. fra Marka Semrena: Životni put i djelovanje fra Anđela Kaića. Autor ponajprije donosi kronologiju fra Anđelova života i djelovanja, a potom se osvrće na upečatljivija područja njegova rada. Duhovni i pastoralni profil fra Anđela Kaića, dr. Semren prikazao je donošenjem brojnih citata poznatih i priznatih ljudi koji su fra Anđela i njegov rad dobro poznavali. Jedno od najtežih razdoblja fra Anđelova života bilo je od 1939. do 1942. kada je bio provincijalom provincije Bosne Srebrene u vrijeme Drugog svjetskog rata. Ono po čemu će fra Anđeo ostati svijetli lik u povijesti hrvatskog naroda u BiH jest njegovo kršćansko i franjevačko ponašanje u ratnim zbivanjima.

Prof. dr. fra Petar Jeleč u svom izlaganju: Fra Anđeo Kaić u ratnom vihoru osvrće se samo na fra Anđelovo djelovanje kao provincijala u vrijeme II. svjetskog rata. Na temelju arhivske građe, ocjenjuje ulogu predstavnika Crkve u BiH u tadašnjem ratnom vremenu. „Pojedinci su“, veli on, „spasili čast i obraz Katoličke crkve u ovim teškim vremenima, a jedan od njih, kojemu ta Crkva i čitava Franjevačka provincija Bosna Srebrena, kao i livanjski kraj duguju veoma mnogo, bio je upravo fra Anđeo Kaić.“ Do takvog zaključka dr. Jeleč došao je na temelju fra Anđelovih poteza koje je povlačio kao provincijal. Osuđivao je jednakim kriterijem nečovječna i upravo sotonska krvološtva pojedinih vojnih formacija: četnika, ustaša i partizana.

Zadnji članak u ovoj knjizi napisao je prof. fra Jozo Vrdoljak pod naslovom: Moje sjećanje na fra Anđela Kaića. Fra Jozo je autentični svjedok kako je fra Anđeo odgajao mlade na uljudbenom, moralnom i intelektualnom planu. Kod fra Anđela, u župnom stanu u Livnu, fra Jozo je boravio pet godina za vrijeme svog školovanja u Livnu. Plastično opisuje svoj preobražaj od običnog seoskog momčića u uljuđenog mladića, ozbiljnog školarca, pobožnog dječaka pripremljenog za sjemeništarca te, i dalje pod fra Anđelovim budnim okom, gimnazijalca, bogoslova i svećenika, profesora zemljopisa na Franjevačkoj gimnaziji u Visokom. Fra Anđeo je uporno pratio fra Jozu, ne samo svojim molitvama nego i savjetima i pismima kroz trideset godina.»

Nakon fra Anđelkovog predstavljanja zbornika program je nastavljen pjesmom «Brate moj, ne dopusti» (A. Mateljan – Š. Marović) u izvedbi Mješovitog zbora župe Livno.

U drugom dijelu programa voditelj programa fra Marijan pozvao je gospodina Marija Šeremeta, upravitelja pošte u Livnu koji je predstavio poštansku marku s motivom crkve i samostana na Gorici u Livnu, odnosno crteža crkve čiji je autor fra Anđeo Kaić. Gospodin Šeremet je zahvalio livanjskim franjevcima što je Hrvatska pošta – Mostar (područni odjeli u Livnu) bila nositeljica projekta poštanske marke u povodu 150-te obljetnice samostana i crkve na Gorici u Livnu. Poštanska marka puštena je u promet 1. studenoga 2009. godine. Njezina nominalna vrijednost je 0,60 KM, dok je tiskana u arku 9 KM. Tiskana je u tiskari Zrinski u Čakovcu. Autor fotografije, koja se nalazi na omotnici prvog dana, je Zoran Alajbeg.

Program je završio pjesmom «Otišo je s mirisima jutra» (K. Slabinac) u izvedbi Mješovitog zbora župe Livno, te domjenkom za sve uzvanike. Ovom prigodom mogla se nabaviti i knjiga o fra Anđelu Kaiću po promotivnoj cijeni od 10 KM što su mnogi i učinili. Sav prihod od prodaje knjiga namijenjen je za obnovu knjižnice u samostanu na Gorici koju je dobrim dijelom ustanovio i pomagao i fra Anđeo Kaić. (kta/m.e.)