Banjaluka 6. svibnja 2008. (TABB)

BISKUP KOMARICA PRIMIO AMERIČKOG VELEPOSLANIKA U BIH
 

U utorak, 6.5.2008. banjolučki je biskup mons. dr. Franjo Komarica primio u Biskupskom ordinarijatu veleposlanika SAD-a u Bosni i Hercegovini g. Charlesa Englisha i šefa Kancelarije američkog veleposlanstva u Banjoj Luci gospođu Heidi-Hakone L. Jovanović. U dugom, informativnom razgovoru veleposlanik Charles English se između ostalog zanimao za aktualnu situaciju katolika Banjolučke biskupije, posebno na području Republike Srpske.

Zanimao se i za mogućnost većeg zajedničkog angažiranja vjerskih predstavnika oko uspješnog rješavanja aktualnih problema domicilnog stanovništva. Zanimao se posebno za „tajnu privlačnosti“ Katoličkog školskog centra, o kome je čuo samo najljepše.

Biskup je Komarica pojasnio veleposlaniku Englishu da katolici u Bosni nisu nedavni došljaci, nego „kao najstariji u ovim krajevima, da imaju i pravo i dužnost izgrađivati svoju domovinu BiH“. Katolici banjolučkog kraja su i za vrijeme rata i u poraću bili spremni na suživot, na pomirenje i praštanje, ali im to nije honorirano, nego ih se protjeralo i onemogućilo povratak onima koji su se željeli vratiti. „Od oko 73.000 katolika prije rata sada ih ovdje živi samo oko 5.800, poglavito starijih ljudi! To je tragedija i za Crkvu i za Državu“, naglasio je biskup. Naveo je više primjera opstrukcije povratku od strane domaćih i međunarodnih predstavnika. Naglasio je da u zadnje vrijeme premijer RS g. Dodik izražava spremnost pomoći povratak i Hrvatima u RS, a takvi se obraćaju uglavnom crkvenim ljudima, jer se političari za njih slabo zanimaju. Izrazio je uvjerenje da politički predstavnici sva tri naroda u BiH mogu i moraju više zajednički učiniti za ispravljanje nepravde nanesene mnogim žiteljima ove zemlje, omogućujući im ravnopravnost i život dostojan čovjeka.

Informirao je veleposlanika o mnogim pokušajima u susretima s predstavnicima Srpske Pravoslavne Crkve i Islamske zajednice da zajednički nastupaju u rješavanju aktualnih problema domaćeg stanovništva, te kako je odmah nakon rata dao službeni nalog svojim svećenicima, da češće kontaktiraju s predstavnicima i SPC i IZ. „Sigurno možemo i više a i potrebno je zajednički raditi gdje god je to moguće“, naglasio je biskup, nadodavši da i ekumenizam i dijalog nisu „jednosmjerne ulice“.

Protumačio je i „tajnu“ Katoličkih školskih centara – Škola za Europu, u koje mnogi nekatolici žele slati svoju djecu, jer se u tim školama, osim obrazovanja, inzistira i na temeljitom integralnom odgoju mladih ljudi, osposobljavajući ih za socijalni angažman i odgovornost. „Želja nam je bila i sada je – konstruktivno pridonositi boljoj budućnosti ove zemlje, koja je i naša domovina, i to činimo posebno na socijalnom, odgojnom i obrazovnom planu radeći tako ujedno na međusobnom pomirenju ljudi i naroda“, nadodao je biskup.

Direktor Caritasa Banjolučke biskupije prelat dr. Miljenko Aničić je ukratko predočio veliki posao koji je odradio i odrađuje Caritas, napose u obnavljanju domova, u socijalom i zdravstvenom zbrinjavanju te u zapošljavanju ljudi. Naveo je i neke konkretne planove Caritasa i potrebe ljudi, posebno povratnika u „selo Liskovica kod Mrkonjić Grada, kojima treba obnoviti porušene i devastirane kuće te im omogućiti ostanak“.

Veleposlanik je zahvalio na dragocjenim informacijama, nadodavši da želi osobno „rado pomoći, ali da nema novca za konkretne potrebe ovdašnjih ljudi“. Obećao je biskupu da će razgovarati s drugim predstavnicima međunarodne zajednice o učinkovitijoj pomoći povratku i ostanku u BiH i domaće hrvatske populacije, „bez koje neće moći biti ni mirne ni prosperitetne Bosne i Hercegovine“. (tabb)