Sarajevo, 7. svibanj 2010. (TABB)

Pozdravni govori BISKUPA KOMARICE na otvaranju Međunarodne konferencije o siromaštvu i socijalnoj isključenosti
 

Uzoriti gospodine kardinale Puljiću, cijenjeni organizatori i sudionici ove Međunarodne konferencije.

U ime Biskupske konferencije BiH srdačno Vas pozdravljam. Ujedno izražavam veliko zadovoljstvo da se ova Međunarodna konferencija o siromaštvu i socijalnoj isključenosti danas održava ovdje u Sarajevu. Iskreno zahvaljujem svima Vama koji ste je inicirali i pripremili. Ona je odraz Vaše plemenitosti i savjesnosti, Vaše istinoljubivosti i čovjekoljublja.

Vjerujem da dijelim mišljenje svih vas nazočnih, ako ustvrdim da svaki čovjek ima pravo živjeti životom dostojnim čovjeka i razvijati što više one darove koje je dobio od svoga Stvoritelja. Slijedom te tvrdnje može se reći da je ponašanje koje obezvrjeđuje i ismijava čovjekovu bogolikost i dostojanstvo i koje čovjeku ne omogućuje da se ostvari kao čovjek, u suprotnosti je s Božjim planom i za čovjeka i za cijeli stvoreni svijet.

Kristova Crkva po svojoj naravi i svom poslanju ne smije nikada zanemariti čovjeka u njegovim duhovnim i tjelesnim potrebama, jer se trajno poziva na svog božanskog Utemeljitelja koji se potpuno i definitivno stavio na stranu čovjeka, osobito ugrožena čovjeka.

I Crkva u našoj domovini BiH mora se odlučno , objektivno, neumorno i odgovorno konfrontirati s bitnim, nezaobilaznim pitanjima koja se tiču današnjih i sutrašnjih naših sugrađana, osobito onih ugroženih u svom ljudskom dostojanstvu.

Treba biti svima nama dovoljno jasno kako se i među odgovornim ljudima Crkve i unutar njenih institucija danas mora osobita važnost pridati osobito socijalnim, zdravstvenim i ekonomskim uvjetima u kojima žive mnogi naši sugrađani i suvremenici. Aktualno predugo trajanje izostanka pravednog političkog i pravnog rješenja ratom u svakom pogledu teško satrvene zemlje podržava množinu velikog, pa čak i ekstremnog siromaštva.

To siromaštvo u današnjem europskom humanističkom i tehnički vrlo naprednom ambijentu, kojemu pripada i naša zemlja, sušta je suprotnost onom izobilju koje uživa jedan veliki dio današnje europske populacije, među kojom se nalazi i dio naše bogataške klike, koja se najčešće 'preko noći' obogatila, ne rijetko na nedopustiv način i na račun obespravljenih nasilno osiromašenih naših sugrađana. Takva situacija je očiti i stvarni skandal, prema kojem se mora odrediti svaki iole pošteni humanist, osobito svaki istinski vjernik.

Ekonomski standard, a s njim u svezi i socijalna i zdravstvena sigurnost, poglavito ovise o ljudskom radu koji zaslužuje adekvatno pravedno honoriranje, tj. zaradu. Zato je prevažno osigurati i radnika i radno mjesto, tj. izgraditi funkcionalnu ekonomsku strukturu u jednom mjestu, društvu, regiji, u cijeloj državi.

Odgovornost za to leži na političkom vodstvu državnih institucija, na gospodarstvenicima, ali i na civilnom društvu naše zemlje.

Crkva ima pravo, a i dužnost pomoći sa svoje strane kratkoročnom i dugoročnom uspješnom rješavanju te problematike.

Hvala Bogu da je i u našoj zemlji Crkvi to konačno i omogućeno. Kao biskup pamtim vremena kada nam je to od strane službenih predstavnika nekadašnjih državnih vlasti izričito zabranjivano pod prijetnjom 'teških posljedica' za nas.

Prije tjedan dana, 28. travnja ove godine, imali smo mi biskupi susret s članovima Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH. Upoznali smo se s dragocjenim izlaganjem predsjednice KVRPP, u kojem su iznesene „konkretne djelatnosti redovnika i redovnica na socijalnom planu u Bosni i Hercegovini koje se odnose na rad u: bolnicama, dječjim vrtićima, školama, staračkim domovima, rehabilitacijskim centrima i centrima za ovisnike, pučkima kuhinjama, patronažnim službama, sirotištima, domovina za nezbrinutu djecu, prihvatilištima za beskućnike itd. Najveći dio svega nabrojenog, pokrenule su same redovničke zajednice, odnosno Crkva.“

Danas ćemo čuti jedno nov izlaganje, izlaganje predstavnika našeg Caritasa.

Caritas naših nad/biskupija u koordinaciji s našim nacionalnim Caritasom BK, još za vrijeme rata, a osobito u poraću, razvio je cijelu mrežu svojih aktivnosti na svim socijalnim područjima kao što su:
 
- centri za život i obitelj;
- centri za pomoć ženama u potrebama;
- centri za djecu s posebnim potrebama;
- centri za žrtve nasilja i socijalno nezbrinute;
- centri za bolesne i starije osobe;
- mreža kućne njege;
- pučke kuhinje;
- zadruga i projekti za razvoj poljoprivrede, stočarstva i razna socijalna zanimanja;
- projekti protiv trgovine ljudima;
- projekti za izgradnju pravedna i trajna mira;
- projekti opismenjavanja i resocijalizacije.

O njima kao i drugim pothvatima našeg Caritasa bit će danas još riječi.

Dobar dio, ako ne i većina svega ovoga spomenutog, ne bi se moglo ostvariti bez ciljane, dobro osmišljene konkretne pomoći naših prijatelja i dobročinitelja – partnerskih Caritasa iz više europskih zemalja te Sjedinjenih američkih država. Njima dugujemo uistinu veliku zahvalnost.

Uz dragocjenu potporu Caritasa Italije, Francuske i Belgije pokrenut je i ostvaren prošle i ove godine i ovaj projekt: Opservatorij siromaštva, kojeg će rezultati danas biti predstavljeni našoj javnosti. Velika zasluga za ovaj, po mnogo čemu do sada jedinstven projekt u našoj zemlji, imaju uz osoblje domaćeg Caritasa i naši župnici i župni volonteri, Agencija za statistiku BiH, profesori KBF-a u Sarajevu, psiholozi i cijeli niz drugih suradnika. Dragocjeni plod njihova zajedničkog rada neka bude sada prezentiran u Izvješćima koja će uslijediti.

Proglašavam Međunarodnu konferenciju o siromaštvu i socijalnoj isključenosti otvorenom.

isprintaj stranicu

pošalji prijatelju