Banjaluka, 27. travnja 2007. (TABB)
održano je još jedno
predavanje na Europskoj akademiji: „Kome služe ekonomske i socijalne reforme u
BiH: građanima, političkoj eliti ili kapitalu“
U četvrtak 27. travnja 2007. održano
je još jedno predavanje na Europskoj akademiji pod naslovom: Kome služe
ekonomske i socijalne reforme u BiH: građanima, političkoj eliti ili
kapitalu . Izlagač je bio prof. dr. Anto
Domazet, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i direktor
Ekonomskog instituta Sarajevo. Predavanju je između ostalih prisustvovao i
biskup banjolučki mons. Franjo Komarica.
Prof. Domazet započeo je svoje
izlaganje konstatirajući da je BiH ne samo tranzicijska i postkonfliktna zemlja
nego i zemlja koja je unutar sebe jako podijeljena. „Sporost kojom se reforme
u BiH vrše svrstale su našu zemlju na samo dno u europskim razmjerama po stupnju
tranzicije i konkurentnosti, sa ekonomijom koja ne omogućava zadovoljavanje
osnovnih potreba velikog dijela njenih građana“. Navođenjem uvjeta u kakvim
se provode reforme u BiH čija je nakana da se u zemlji stvorio zadovoljavajući
životni standard i kvaliteta života, efikasna i samoodrživa ekonomija, pravna
država, socijalna jednakost kao i reintegracija društva u smislu vraćanja
povjerenje u perspektivu zajedničkog života, prof. Domazet ukazuje na činjenicu
da se u BiH već mnogo toga učinilo. Ali na žalost sve to je još uvijek
nedovoljno da bi se osjetilo ekonomsko poboljšanje. „Na žalost što se više p
roblema
rješava to se više novih problema otvara. U tom smislu tranziciju možemo
definirati kao pretvaranje jednog problema u više problema.“
Da reforme nisu jednostavan proces kao i da se u BiH teško postiže konsenzus na bilo kojem području, pa tako i na ekonomskom potvrđuju takozvani otpori reformama kao što su promjene pozicija interesnih grupa, nesposobnost vođenja reformskih promjena, (ne)uvođenje demokratskih kriterija, otpor prema transparentnosti i kriterijima efikasnosti kao i prevencija korupcije.
Prof. Domazet zaključuje: „EU je nedostižna bez korjenitih reformi u ekonomiji i društvu. Te reforme predstavljaju oblik standardizacije u građenju sistema ekonomskih odnosa u svim zemljama EU, kao što su pluralizam svojinskih odnosa sa dominacijom privatne svojine, sloboda kretanja ljudi, roba, kapitala i ideja, odgovornost za makroekonomsku stabilnost, poljoprivrednu politiku, socijalnu koheziju i stabilnost društva, itd., na osnovu koga se izgrađuje konkurentnost svake zemlje i EU kao cjeline.“
Na kraju prof. Domazet završava svoje interesantno izlaganje željom „da BiH ne
ostane negdje usput parkirana nego da krene punom brzinom autoputom prema viziji
prosperitetne zemlje za njene građane kao članicom ujedinjene Europe“.
(tabb)