Banjaluka, 29. travanj 2010. (TABB)

BISKUP KOMARICA SUDJELOVAO NA MEĐURELIGIJSKOM OKRUGLOM STOLU
 

U organizaciji Banjolučkog muftijstva održan je u utorak, 27. travnja 2010. u Banjoj Luci Okrugli stol na temu: „Utjecaj religije na duhovno stanje pojedinca i zajednice“. Bilo je nazočno 60-ak sudionika iz vjerskog, znanstvenog, kulturnog, javnog i političkog života iz banjolučkog kraja, BiH i iz Irana.

Domaćin skupa banjolučki muftija Edhem Čamdžić izrazio je zadovoljstvo što je konačno došlo vrijeme slobodnog javnog govora o vrijednosti i odgovornosti vjerskih zajednica za opće dobro. Zahvalio je uglednim izlagačima, poglavito iz Islamske zajednice, koji su stigli na skup. Posebno je pozdravio banjolučkog biskupa dr. Franju Komaricu i zahvalio mu za aktivno sudjelovanje u radu „Okruglog stola“.

Biskup Komarica je izrazio zadovoljstvo što može aktivno sudjelovati „na ovom znakovitom skupu“.

Na početku svog izlaganja istaknuo je da se „Katolička Crkva po cijelom svijetu trudi oko dijaloga i zajedničkih pothvata sa članovima drugih religijskih zajednica“, a da je „međureligijski dijalog dragocjeni način kako pripadnici različitih religija otkrivaju zajedničke dodirne točke u duhovnom životu i u rješavanju problema čovječanstva dok ujedno priznaju i postojeće različitosti pa i poteškoće koje postoje među njima“.

Prikazao je zatim suvremeno društvo u domovini i Europi „kao kompleksno i nejedinstveno“, koje je „potrebno religioznih vrijednosti“. Naglasio je, između ostalog, „dramu neprihvaćanja transcendentalnosti“ i „neplodno bježanje u idealizirana prošla vremena“. Ustvrdio je kako je na vidiku „jedna nova civilizacija koja se bori za svoj identitet, civilizacija međusobnog uvažavanja i razumijevanja kao i poštivanja neotuđivog dostojanstva svakog čovjeka, civilizacija pravde i mira u kojoj će biti dovoljno prostora za opravdane različitosti među ljudima i narodima i u kojoj će se sporna pitanja rješavati nepristranim dijalogom, a ne konfrontacijama i oružanim sukobima“. U takvoj jednoj civilizaciji će i „vjerski vođe imati osobitog razloga ali i dužnost da budu osjetljivi za probleme, patnje i potrebe ljudi pojedinaca,društva i cijelih zajednica“.

Pozvao je vjernike – kršćane i muslimane, da se odlučnije zajednički zauzmu da se Božja objavljena istina o Bogu i o čovjeku kao bogolikom biću što bolje upozna, brani i promovira, a na korist i čovjeka pojedinca i društva. (tabb)

isprintaj stranicu

pošalji prijatelju