Banja Luka, 10.2.2004. (TABB) 

BISKUP KOMARICA PRIMIO FRANCUSKOG VELEPOSLANIKA U BIH 

Banjolučki biskup mons. Dr. Franjo Komarica primio je utorak, 10. veljače o.g. u Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci francuskog veleposlanika u BiH, g. Henry-a Zipper de Fabiani.

U dužem informativnom razgovoru biskup Komarica je ukazao na potrebu odlučnijeg i učinkovitijeg liječenja posljedica rata. Naglasio je da je nužno potrebno afirmirati istinu o ratu i ratnim posljedicama, da je također nužno ozakoniti pravdu i ravnopravnost među ljudima, pojedincima i raznim etničkim i vjerskim zajednicama, te da se mora još više i zauzetije poticati sve na pomirenje putem praštanja i traženja oproštenja. Izrazio je očekivanje da i Francuska, kao jedna od vodećih država europske demokracije i civilizacije, može još učinkovitije pridonijeti potrebnom i poželjnom ozdravljenju ozbiljno bolesnog organizma Bosne i Hercegovine. Kao rođeni Banjolučanin, Hrvat i katolik, biskup Komarica je ponovio veleposlaniku De Fabianu da se «smatra zaduženim pomagati svim obespravljenim svojim sugrađanima, kao i svim plemenitim i humanim ljudima koji se trude oko ispravljanja nepravde i pospješivanja dostojanstvenog življenja za svakog čovjeka, pa tako i katolika». Istaknuvši opće poznatu činjenicu da su se katolici banjolučke regije cijelo vrijeme rata trudili da ne čine nikome zlo, nego da djeluju miroljubivo, biskup je veleposlanika pitao: «Zašto su ti miroljubivi ljudi spriječeni da šire miroljubivost u svom zavičaju, iz kojeg su brutalno istjerani i dodatno kažnjeni nemogućnošću povratka i ostanka u svom rodnom kraju?» Prezentirao je sugovorniku najnovije službene podatke o broju katolika u 31 župi šire banjolučke regije u RS u kojima momentalno živi samo 6563 katolika od oko 70.000 katolika, koliko ih je bilo prije rata. Također mu je pokazao brojke od ukupno 4219 katolika izu 27 župa Bos. Posavine s područja Vrhbosanske nadbiskupije. Dakle na području cijele RS sada ima jedva 12.000 Hrvata zajedno sa svim povratnicima. «Nema još uvijek političke volje, ni pravne regulative, a niti potrebne materijalne pomoći za sve one koji se žele vratiti u svoj rodni kraj», zaključio je biskup, upozorivši ujedno da «ta porazna činjenica ne vodi sretnijoj budućnosti BiH, ni cijele regije».

Veleposlanik De Fabiani je zahvalio biskupu Komarici na «iznesenim konstruktivnim stavovima, kao i konkretnim poraznim činjenicama». Istaknuo je da se slaže s biskupovom dijagnozom da «treba odlučnije i učinkovitije poraditi oko stvaranja pravedna mira i sretne budućnosti za sve ljude i narode u BiH» Obećao je biskupu da će se zauzeti kod Vlade svoje zemlje, kao i kod europskih organizacija za pružanje veće pomoći oko povratka Hrvata u njihov zavičaj u RS.   (tabb)