Banja Luka, 26. veljače 2004. (TABB)

BISKUP KOMARICA PRIMIO PROMATRAČE EUROPSKE UNIJE

Banjolučki biskup Franjo Komarica primio je, u četvrtak 26. veljače 2004., u prostorijama Biskupskog ordinarijata predstavnike Promatračke misije Europske Unije za Bosnu i Hercegovinu Petera Krahla, iz analitičkog odjela glavnog ureda u Sarajevu, i Sebastiena Willema, šefa banjolučkog ureda. Budući da je, prema riječima g. Krahla, «u tijeku proces pretvaranja entiteta Republike Srpske u multietničko društvo», njih zanima «točan broj Hrvata povratnika u Republiku Srpsku, i eventualni razlozi porazno niske stope povratka s kojim Međunarodna zajednica u BiH nikako nije zadovoljna».

Istaknuvši najprije da je kroz više od osam proteklih godina, u stotinama razgovora s predstavnicima Međunarodne zajednice, upozoravao na dramatičnu situaciju katolika na području šire banjolučke regije, biskup je svojim gostima predočio najnovije službene crkvene podatke o broju katolika - uglavnom Hrvata - u župama svoje biskupije na području entiteta RS, onih koji su uspjeli ostati cijelo vrijeme rata kao i povratnika. Prema tim podacima od 25.veljače o.g., u 32 župe na području sjeverozapadnoga dijela RS živi samo 6752 katolika, što nije ni desetina prijeratnog broj. Predočio im je također i najnovije podatke o veoma malom broju katolika - manje od 5000 - koji trenutno žive na području RS u 38 župa Vrhbosanske nadbiskupije i Trebinjsko-mrkanske biskupije.

«Je li to multietnička Republika Srpska u kojoj osam godina nakon rata, zajedno sa svim povratnicima - uglavnom starijim ljudima - ima nešto više od 5 % prijeratnoga katoličkog pučanstva?» upitao je biskup i naveo mnogo konkretnih primjere političke, pravne i materijalne opstrukcije povratka katolika - Hrvata i dr. - od strane predstavnika vlasti entiteta RS, uz znanje i odobrenje predstavnika Međunarodne zajednice u BIH. «Ne mogu i ovoga puta u ime istine i pravde ne optužiti dosadašnje lokalne političare kao i neke utjecajne predstavnike Međunarodne zajednice u BiH zbog njihovoga diskriminatorskog stava prema katolicima. I jedni i drugi su bili glavna kočnica povratku Hrvata u banjolučku regiju i Bosansku Posavinu, napose u godinama neposredno nakon rata kada je za povratak postojao golem interes kod prognanika i izbjeglica», naglasio je biskup.

G. Krahl se složio s «dramatičnim i utemeljenim tvrdnjama» biskupa Komarice, nadodavši da je, «prema službenim podacima, povrat imovine u RS gotovo u potpunosti završen».Biskup je odgovorio da «povrat imovine, koji je za katolike ažuriran tek u drugoj polovici prošle 2003. godine, ne znači i stvarni tj. održivi povratak, jer ne postoji nikakva briga lokalnih političara za povratnike, niti ekonomski uvjeti za njihov normalan život». Još je biskup spomenuo da «postoje psihičke barijere kod nekih prognanika da se vrate jer su u njihovom rodnom kraju nerijetko na vlasti ljudi koji su provodili ili podržavali njihovo protjerivanje». Također je izvjestio svoje sugovornike da se nitko ne brine o često vrlo dramatičnom stanju mnogih prognanika i izbjeglica koji se nalaze u zemljama Europe i drugih kontinenata i osjećaju se kao jeftina roba koju su bezobzirno prodali političari.

«Bojim se da je vrijeme u kojem se moglo govoriti o većem povratku Hrvata u RS, nažalost, prošlo», ustvrdio je biskup i nadodao da «na prostoru entiteta RS, voljom svjetskih moćnika, definitivno nestaje povijesno najstariji narod - hrvatski, a s njim i Katolička Crkva koja je od svih vjerskih zajednica na tom prostoru s najdubljim korijenima. Mi smo se uporno trudili da u našem kraju ne dođe do rata, nikoga nismo ugrozili, bili smo i jesmo spremni na praštanje i pomirenje, a za sve to nas se bezobzirno iskorjenjuje». «To je sramota za Europu na početku 21. stoljeća kršćanske ere», istaknuo je biskup Komarica i zapitao svoje sugovornike «jesu li etničko čišćenje i zakon jačega novi model u stvaranju novog lokalnog ili europskog poretka?»

Na tvrdnju svojih sugovornika kako je predstavnicima Međunarodne zajednice poznato da se on zauzima i za prava nekatolika, biskup je odgovorio: «To je moja dužnost i kao čovjeka i kao vjernika i kao katoličkog biskupa». Promatrači Europske Unije zamolili su biskupa da se i dalje zauzima za obespravljene, a ako ima neke konkretne projekte za pomoć povratnicima koje nisu prihvatili ni lokalne vlasti ni druge međunarodne organizacije, da ih njima dostavi kako bi ih mogli dalje proslijediti.   (tabb)