Sarajevo, 26. veljače 2005. (TABB)  

5. SUSRET PREDSJEDNIKA BK JUGOISTOČNE EUROPE 

U dvorani Pavla VI. na Vrhbosanskoj bogosloviji 25. veljače je započeo s radom dvodnevni 5. susret predsjednika Biskupskih konferencija Jugoistočne Europe pod predsjedanjem švicarskog biskupa mons. Amédéea Graba, predsjednika svih predsjednika Biskupskih konferencija Europe. Mons. Grab je ukratko predstavio program zasjedanja, nakon čega su sve nazočne pozdravili predsjednik BK BiH, dr. Franjo Komarica, apostolski nuncij u BiH, mons. Abrila y Castellò Santosa te vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić. Biskup Komarica je u pozdravnom govoru naglasio da ovo zasjedanje želi svima dati do znanja kako svi predstavnici ovdje okupljeni žele biti sudionici nade, žalosti i tjeskobe. Apostolski nuncij je izrazio radost da je Sarajevo izabrano za ovaj susret, ističući ujedno nadu da će mir u ovoj zemlji prevagnuti. Kardinal Puljić je između ostalog pripomenuo iskustvo agresivnog sekularizma koje je danas uhvatilo dosta maha, a gdje se religiozno neugodno vrijeđa i povređuje.

U prvom dijelu se raspravljalo o stabilizaciji, trenutnoj situaciji i socijalnim potrebama ove regije. Stoga, su nakon uvodnih pozdrava svaki od predsjednika iz sedam država Jugoistočne Europe, Albanije, BiH, Bugarske, Grčke, Rumunjske, Srbija i Crne Gore te Turske iznio je društveno političku situaciju i probleme s kojima se susreću pojedine zemlje, ukazujući ujedno na inicijative koje se provode u pojedinim zemljama kako bi se riješili problemi vezani za stabilnost, solidarnost i mir.

Albanski predsjednik je naglasio veliki problem siromaštva i nezaposlenosti, zbog čega veliki broj ljudi napušta ovu zemlju. Katolička Crkva nastoji pomoći koliko je u njezinoj moći, dajući pomoć preko Caritasa, otvarajući raznovrsne centre, surađujući s mass medijima i drugim institucijama.

Veliki problem siromaštva, pa čak i među onima koji su zaposleni vlada u Bugarskoj, zbog čega dosta mladih odlazi u potrazi za boljim životom i budućnošću. Crkva u ovoj zemlji provodi programe za pomoć ljudima, a posebno je važan onaj koji se brine za djevojke – majke, smanjujući tako veliki broj pobačaja.

Predsjednik Grčke BK je rekao kako u ovoj zemlji ima tek 0, 5 % katolika, ali bez obzira na to oni su kao prioritet u budućnosti stavili ekumenizam koji nije nimalo u zavidnom položaju.

Najveći problem u Rumunjskoj predstavlja korupcija koja je nazočna na svim nivoima te imigracija pučanstva koja je jednostavno postala fenomen mase.

Biskupska konferencija Srbije i Crne Gore je istaknula da kao manjinska Crkva mora izgraditi dobru strategiju na svim nivoima kako bi poboljšali stanje u ovoj zemlji.

Položaj Katoličke Crkve u Turskoj nije zakonski reguliran i stoga, bi potpisivanje ugovora sa Svetom Stolicom poboljšalo stanje Crkve.

Najveći problem Katoličke Crkve loš povratak prognanika u svoje domove, ali i teška situacija katolika u ovoj zemlji zbog nametnutog Daytonskog sporazuma s kojim su prestali ratni sukobi, ali rat uvelike traje.

Siromaštvo, korupcija, kriminalitet i nezaposlenost su u porastu zbog čega veliki broj mladih odlaže osnivanje vlastite obitelji te želi otići odavde.

U drugom dijelu jučerašnjeg popodnevnog zasjedanja o političkoj i društvenoj situaciji u Europi i svijetu govorili su te odgovarali na pojedina pitanja sudionika, Doris Pack, predsjednica Komisije za Jugoistočnu Europu u Europskom parlamentu, potom Michael Humphreys, veleposlanik EU u Sarajevu, Douglas Davidson, voditelj OSCE u BIH, mons. Nöel Treanor, generalni sekretar Comece te mons. Vito Rallo, izaslanik Svete Stolice pri Vijeću Europe u Strasburu.

Gospođa Pack je govoreći o situaciji u BiH među ostalim rekla da ima mnogo onih koji su zainteresirani da se kriza u ovoj zemlji riješi te da se BiH približi Europi i u budućnosti postane članica Europske unije, ali najveći problem predstavlja visoki predstavnik Međunarodne zajednice koji je vrhovna vlast i koji u konačnici odlučuje što će biti. Napomenula je kako je Europski parlament potpuno svjestan ove kaotične situacije, ali oni nažalost ništa iz daljine ne mogu promijeniti te traže suradnju i pomoć domaćih predstavnika vlasti. Na koncu je kazala kako je Europski parlament spreman na sve moguće načine pomoći kako bi BiH jednom postala članica Europske unije.

Gospodin Humphreys je ustvrdio da će sve zemlje Jugoistočne Europe u budućnosti zasigurno postati članice Europske unije jer su one oduvijek bile dio Europe.

Voditelj OSCE-a Douglas Davidson je govorio o projektima koje OSCE provodi u BiH. To je prvenstveno povratak prognanika i izbjeglica svojim domovima, proces suđenja za ratne zločine, kontrola naoružanja, reforma Ministarstva obrane, uključivanje mladih u razne projekte te podržavanje Katoličkih škola za Europu. Namjeravaju stvoriti što bolje uvjete za povratak ljudi svojim domovima.

U svom izlaganju mons. Nöel Treanor je naglasio da neophodan kompromis ili pak, potpuna promjena Daytonskog mirovnog sporazuma kako bi se u BiH izgradilo aktivno građansko društvo.

Na koncu je predstavnik Svete Stolice u Europi mons. Vito Rallo rekao kako Sveta Stolica prati razvoj situacije u BiH, počevši od problema suradnje sa sudom u Haagu, povratak prognanika, reformu školstva, problem kriminala i korupcije te drugim problemima.

Zasjedanje je završeno izvješćima predstavnika humanitarnih organizacija koje djeluju u ovim zemljama: CRS, Caritasa, ICMC koje se sudionike izvjestile o projektima koje su učinili i koje namjeravaju učiniti u budućnosti.

Svi sudionici su uputili brzojav Svetom Ocu Ivanu Pavlu II. u kojem su izrazili svoju ljubav i suosjećanje u njegovoj bolesti.

U subotu 26. veljače zasjedanje je počelo izlaganjima predstavnika triju vjerskih zajednica u BiH na temu Kršćanstvo, islam, sekularizacija i modernizacija te izlaganjem mons. Paula Josefa Cordesa, predsjednika Papinskog vijeća Cor Unum na temu Evanđelje ljubavi.

Predstavnik Pravoslavne Crkve episkop Humski dr. Maksim Vasiljević je održao predavanje o Pravoslavlju i sekularizaciji te podvukao da Crkva dokle god predstavlja eshatološku zajednicu, odnosno bavljenje svetim i onim što je «od ovoga sveta» ne znači njezino «posvjetovnjačenje» (sekularizaciju). Tradicija Pravoslavne Crkve snažno ističe da vjera u Krista implicira jednistvo transcendentnog i imanentnog, tj. rekapitulaciju svih i svega u Kristovoj Osobi. Po njegovu mišljenu najozbiljniji pokazatelj sekularizacije u negativnom smislu je kad ona zaboravi svoj eshatološki identitet. Na kraju predavanja je kazao da novo doba donosi pred Crkvu nove izazove, ali je teologija najjače njezino oružje koje ne može zasjeniti ekonomija, pa ni diplomacija.

Dr. Miljenko Aničić je govorio o katolicima u suočenju sa sekularizacijom napominjući ujedno suvremene megatrendove pluralizacije, individulaizacije i globalizacije koji razaraju temeljne kršćanske sadržaje i životne prostore. Današnje društvo ne isključuje Crkvu kao instituciju, ali problemi nastaju kada ona vođena duhom misioniranja želi prijeći te granice i prodrijeti u područje drugih supkultura, istaknuo je dr. Aničić, te nadodao da bez obzira na sve poteškoće i probleme koji prate Crkvu i danas vrijedi Isusovo ohrabrenje: «Ne boj se, stado malo!».

O islamskom reformizmu u BiH u 20. stoljeću govorio je prof. dr. Fikret Karčić. On je rekao da je ovaj reformizam u BiH prošao kroz tri perioda, kako je bilo i u centralnim muslimanskim zemljama.

U prvom periodu (1890.-1918.) dolazi do širenja reformističkih ideja u krugu bošnjačkih prosvjetitelja. U drugom periodu (1918.-1946.) došlo je do elaboracije i formuliranja ideja islamskog reformizma, dok u trećem periodu (1946.-1992.) vjerski modernizam postaje dominantna orijentacija unutar Islamske zajednice u BiH. Rezultat djelovanja ovih i drugih faktora jeste pojava jedne vrste «islamske alternative» koja se oformila tijekom posljednjih desetak godina.

Nakon izlaganja mons. Cordesa uslijedila je diskusija, na koju su pozvani sudionici humanitarnih organizacija da čuju i da doprinesu svojom diskusijom.

U 12.00 sati je održana konferencija za novinare na kojoj su sudjelovali: mons. Amédéea Graba, predsjednika svih predsjednika Biskupskih konferencija Europe, mons. Fraghiskos Papamanolis, predsjednik Biskupske konferencije Grčke i primas Grčke, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić te predsjednik BK BiH, dr. Franjo Komarica.

Mons. Graba je pozdravio nazočne novinare upoznavši ih ukratko s radom i sudionicima ovog 5. po redu susreta koji se svaki put održava u drugoj zemlji. Biskup Komarica zahvalio što je za ovaj 5. susret izabrano Sarajevo jer ovom prigodom oni se mogu uvjeriti u specifičnu situaciju naše zemlje, zahvaljujući dragom Bogu što su se okupili ovdje kako bi bili što učinkovitiji suradnici uspostavljanja Kristova Kraljevstva na zemlji, što treba cijela Europa.

Kardinal Puljić je u prvom redu rekao da je ovo lijepa komunikacija jer ondje gdje ljudi ostvare komunikaciju tamo se ruše predrasude. Nadalje, je nadodao da je ovo mogućnost da predstavnici iz Europe upoznaju naše stvarno stanje, bilo probleme, bilo nadanja, nadodajući da je radostan što je BiH ušla u mnoge spoznaje Jugoistočne, ali i cijele Europe te što su mnogi došli ovdje kako bi nas bolje upoznali. Kardinal Puljić je također kazao kako ga posebno raduje što se ponovno stvara jedna povezanost koja ide mimo gospodarskih interesa i druge uvezanosti kao što su duhovne, moralne i druge vrjednote koje trebaju uvezivati ove zemlje.

Mons. Fraghiskos Papamanolis je rekao kako on po prvi puta sudjeluje na ovakvom sastanku. Posebno ga raduje duh solidarnosti koji je ovdje prisutan jer osjećamo da nismo izolirani od naše braće u Europi.

Novinari su mons. Graba pitali o naznakama sutrašnjeg zaključka ovog susreta. On je odgovorio da će to ovisiti odo nazočnih koji su iz različitih razina odgovornosti. A u budućnosti će se zauzimati za dijalog sa svima koji žive u ovoj regiji.

Na pitanje o odnosu državnih vlasti prema Katoličkoj Crkvi u Grčkoj, mons. Papamanolis je odgovorio da sa stajališta teorije nema nikakvih problema, ali u praksi stvari idu jako teško, a slična situacija je kad je riječ o ekumenizmu.

Na pitanje o nezainteresiranosti lokalnih medija za ovu konferenciju kardinal Puljić je odgovorio da je mala prisutnost medija u BiH na današnjoj konferenciji znak da oni nisu očito zainteresirani za dobre stvari koje se događaju već njih zanima samo skandal.

U popodnevnim satima predsjednici pojedinih zemalja su posjetili Pravoslavnu Crkvu, muslimanski centar i židovsku zajednicu te razgledali grad.

U 18.00 sati je u sarajevskoj katedrali slavljena sveta Misa za diplomate koju je predvodio mons. Grab.

Završetak susreta predviđen je za 27. veljače kada će se održati završno zasjedanje i usvajanje zaključaka, nakon kojeg će se slaviti sveta Misa u 10.30 koju će predvoditi kardinal Puljić.  (kta)