Banjaluka, 13. veljače 2006. (TABB)

BISKUP KOMARICA PRIMIO AMERIČKOG DIPLOMATU

Banjolučki biskup mons. Franjo Komarica primio je u Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci, 13. veljače američkog diplomatu Louisa J. Crishock-a, šefa banjolučkog Ureda veleposlanstva SAD-a u BiH, i njegovu pratnju. U dužem informativnom i otvorenom razgovoru američki diplomata se posebno zanimao za sadašnju situaciju katoličke populacije na području Banjalučke biskupije.

Biskup mu je prezentirao konkretne podatke o broju vjernika, župa i samostana; o ratnim stradanjima vjernika i vjerskih objekata; o svome nastojanju oko promoviranja istine i pravde te obrane osnovnih ljudskih i građanskih prava i sloboda za svakog čovjeka, svaku etničku skupinu i vjersku zajednicu, pa tako i oko istine s obzirom na drastično i nemilosrdno iskorjenjivanje katoličke populacije iz dvije trećine njegove biskupije, koje se nalaze na području entiteta RS. Iznio je više konkretnih slučajeva bezobzirnog primjenjivanja „zakona sile“ – i u poslijeratnom periodu - od strane lokalnih vlasti i nekih utjecajnih međunarodnih predstavnika. Spomenuo je mnogobrojne svoje susrete i razgovore s predstavnicima politike, diplomacije i humanitarnih organizacija, među kojima su bili mnogi susreti i s američkim predstavnicima. Nadodao je kako je „razočaran nejedinstvenošću, neodlučnošću, nevjerodostojnošću, nepoštenjem i sebičnošću mnogih i domaćih i stranih političara“.

Na pitanje diplomata Crishock-a: „Koji su sada problemi najurgentniji i što se sada može pomoći i popraviti?“ biskup Komarica je naveo da je „i dalje najurgentnija pomoć – politička, pravna i materijalna oko povratka i ostanka svima onima koji se žele vratiti u svoj rodni kraj, pa tako i katolicima“. Naglasio je da „nikako ne može biti dobro za budućnost BiH što se iz nje iskorjenjuje jedan od njena tri domicilna naroda – hrvatski narod; što je na području Banjolučke biskupije u entitetu RS od predratnih 70.000 katolika sada samo oko 6.500, većinom starije dobi, a na području cijele RS od predratnih oko 220.000 sada tek 12.500 katolika“. Zamolio je svoga sugovornika „da i Vlada SAD pruži odlučniju političku i materijalnu pomoć za izgradnju pravne države na području cijele BiH, pa tako i šire banjolučke regije, odnosno Banjalučke biskupije“. Posebno je još spomenuo „konstantno opstruiranje Vlasti RS da se konačno vrate posmrtni ostaci još od 16. 06. 1992. godine kidnapiranog i ubijenog župnika iz Nove Topole kod Bos. Gradiške vlč. Ratka Grgića“, te „opstruiranje poštivanja Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u BiH – od strane općinskih vlasti u Drvaru, u Federaciji BiH, koje ne dozvoljavaju ponovnu izgradnju katoličke crkve umjesto porušene župne crkve i župske kuće u tom gradu“.

Američki diplomata Crishock je zahvalio biskupu Komarici na informacijama koje je dobio od njega i obećao je pomoći, koliko bude mogao u rješavanju barem nekih od mnogobrojnih problema s kojima se susreće katolička populacija na području Banjalučke biskupije i Bos. Posavine.     (tabb)