Banjaluka, 13. veljače 2008. (KTA)

ZAPOČELO DESETO REDOVNO GODIŠNJE ZASJEDANJE BISKUPA BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE I HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE
 

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije započeli su danas, 13. veljače u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci svoje deseto redovno godišnje zajedničko zasjedanje pod predsjedanjem kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa metropolita vrhbosanskog, i mons. dr. Marina Srakića, biskupa đakovačkog i srijemskog. Na zasjedanju sudjeluju svi biskupi iz Bosne i Hercegovine te svi biskupi iz Hrvatske na čelu s kardinalom Josipom Bozanićem, nadbiskupom metropolitom zagrebačkim, osim nadbiskupa zadarskog, biskupa dubrovačkog i vladike križevačkog. 

U ime biskupa BK BiH i u svoje ime izraze dobrodošlice biskupima iz Hrvatske uputio je kardinal Puljić. U uvodnoj riječi, nakon što je podsjetio na točke dnevnog reda, kardinal Puljić je istaknuo da se ovakvim oblikom zajedničkog godišnjeg susreta gaji želja za očuvanjem povezanosti Crkve koja živi i djeluje u hrvatskom narodu te da se kroz potrebnu suradnju šalje pozitivna poruku vjernicima. Potom se osvrnuo na izazove za Crkvu u Hrvata u postkomunističko, poratno i globalizacijsko vrijeme napomenuvši kako ni na crkvenom ni na društvenom planu još nije napravljena cjelovita analiza komunističkog vremena i njegovih posljedica kao ni vremena rata i poraća. «Urušavanjem komunizma došlo je do određenog oduševljenja posebno radi mogućnosti slobodne nacionalne i vjerske identifikacije i javnog izražavanja te zaživaljavanje višestranačja i demokracije. Prijelaz iz komunizma u demokraciju najčešće je nazivan tranzicijom, a tranzicija je postalo gotovo magična riječ koja je značila prijelaz iz jednog dotrajalog i neodrživog sustava u drugi koji bi trebao biti bolji i čovječniji i koji podrazumijeva istinsku demokraciju i djelovanje pravne države. Iako je rat već davno prošao, svjedoci smo da se taj put tranzicije još nije dogodio te da se nalazimo na putu dobrano iskrivljene i nedovršene tranzicije koji se često pretvara u put korupcije...Sa žalošću moramo konstatirati da u svijetu politike često nije u središtu čovjek, nego vlast i sila. Zato je važno vratiti kršćansku dušu u život pa i u život politike odnosno makar onih političara koji nose kršćanske korijene», kazao je kardinal Puljić. Naglasio je da je danas vjera svećenika izložena novim i, čini se, opasnijim izazovima s kojima se mora suočiti jer jača ozračje agnosticizma koje želi prikazati Crkvu suvišnom i nepotrebnom. «Takav materijalistički svjetonazor je u određenom vidu opasniji od marksističkog jer nije primjetan i tako lako raspoznatljiv, a steže vjernika poput hobotnice i neprimjetno guši suvremenog čovjeka. Mi, kojima je povjereno nošenje i naviještanje poklada vjere, odjednom smo se suočili sa subjektivnom istinom i subjektivnim moralnim načelima prema kojima je čovjek mjerilo dobra i zla. Taj relativizam želi, u proturječju sa samim sobom, nametnuti se kao apsolutna istina», riječi su kardinala Puljića koji je istaknuo da Crkvi predstoje izazovi formacije kršćanskog laikata i izgradnje sustava suradnje bilo u pastoralu bilo u društvu. Naglasio je da se svećenik treba vratiti sebi, svom duhovnom obilježju, jasnom i prepoznatljivom opredijeljenošću za Krista. «Svećenička molitva je hrana naše vjere iz koje ćemo se prepoznati, svjedočiti, zračiti i biti uvjerljivi. Naša Euharistija treba biti prije svega nama, a onda i vjernicima najjače uporište jer iz nje izrasta dostojanstvo svećenika koji je drugi Krist i kao takav treba biti prepoznatljiv pred Bogom i pred ljudima», kazao je kardinal Puljić. 

Biskup Srakić je uputio pozdrav svim biskupima u ime Hrvatske biskupske konferencije. «Kad su konstituirane naše dvije konferencije bili smo svjesni da nas nikakva podjela ne može razdvojiti u našim zajedničkim nadama i tjeskobama, uspjesima i odgovornostima. Znali smo da će nam biti potrebni susreti i sastanci u kojima ćemo nastojati razriješiti pitanja koja se tiču i jednih i drugih, zapravo koja se tiču našeg katoličkog-hrvatskog vjerničkog naroda. Iako nas razdvaja različita političko-društvena stvarnost, iako smo podijeljeni u dvije Biskupske konferencije, veže nas pripadnost jednoj Crkvi i skrb za jedna vjernilki hrvatski narod koji živi u različitim okolnostima i prilikama. I danas smo se sastali da u duhu pastirske odgovornosti ratzmotrimo neka zajednička pitanja. Neka nam Gospodin ulije Duh mudrosti, istine i mira te iskrena srca spoznamo što je njemu milo, a što spoznamo, jednodušno i hrabro u živ t provedemo», je u svom pozdavu biskup Srakić koji je u ime HBK čestitao biskupima BK BiH i Apostolskom nunciju u BiH na potpisivanju međunarodnog Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine istaknuvši da taj čin ulijeva nadu te da će moliti da on ne ostane samo na razini nade nego i ostvarenja. 

Tijekom zasjedanja biskupi će, između ostalog, razmatrati pitanja vezana: uz hrvatsku inozemnu pastvu, Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima u Rimu, suradnju Hrvatskog Caritasa i Caritasa BK BiH, te uz prevođenje dokumenata Svete Stolice na hrvatski jezik. 

U katedrali sv. Bonaventure u Banjoj Luci biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije slavit će danas, 13. veljače u 17 sati Svetu misu. Predsjedat će nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, a prigodnu propovijed uputit će biskup đakovački i srijemski mons. dr. Marin Srakić, predsjednik Hrvtaske biskupske konferencije. Na početku Mise svoju riječ uputit će i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico. 

Banjalučki biskup mons. dr. Franjo Komarica upriličit će svečani prijem u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci danas, 13. veljače u 18.30 sati u povodu desetog redovnog godišnjeg zasjedanja biskupa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije. Na prijem su, osim nazočnih biskupa i apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Alessandra D'Errica, pozvani i drugi vjerski predstavnici te društveno-politički i međunarodni predstavnici kao i osobe iz crkvenog života grada i biskupije.     (kta)