|
Arhiva vijesti povodom Papinog
apostolskog pohoda Banjaluci |
Banja Luka, 16. srpnja 2003.,(TABB)
Predstavljanje knjiga
Autobiografija – Ivan Pavao II
U obrani obespravljenih (2. izdanje) – Mons. Franjo Komarica
Srijeda, 16. 07. 2003. u 19.30 sati, dvorana Biskupskog ordinarijata.
O knjigama će govoriti: Mr. Niko Vidović, direktor Nakladnog zavoda Matice
hrvatske, Josip Bratulić, akademik, Vinko kard. Puljić, nadbiskup i
metropolit vrhbosanski, Mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i
ap. upr. trebinjsko-mrkanski.
Glazbeni okvir: ŽPS «Vita nova»
Dobro došli!
vrh
stranice
Banja Luka, 24. lipnja 2003.,(TABB)
Pozdravna riječ banjolučkoga biskupa
Franje Komarice na početku
Svete Mise
Pastirski pohod Svetoga Oca Ivana Pavla II. Banjoj Luci
22. lipnja 2003.
Sveti Oče, nasljedniče apostolskoga prvaka, prvosvećeniče Ivane Pavle
II., je li ovo doista stvarnost, a ne nekakav privid, da ste Vi osobno danas
ovdje kod nas u Banjoj Luci? Jest, istina je, dobrome Bogu budi hvala i
čast!
»Dobro si učinio, što si došao!« (Dj 10,33). Tim se svečanim i učtivim
riječima rimski stotnik Kornelije zahvalio apostolu Petru kada se ovaj, po
Božjemu nadahnuću, pojavio na pragu njegove kuće u gradu Jopi.
Istim biblijskim riječima, pun nade i neizmjerno zahvalan, kličem i ja Vama,
Petre naših dana, Ivane Pavle, Veliki i posebno dragi i štovani: Dobro ste
učinili, što ste poslušali Božje nadahnuće i došli ponovno k nama, u ovu
nama – ali i Vama također – dragu zemlju Bosnu i Hercegovinu, u Vrhbosansku
metropoliju, u ovu rodnu moju Biskupiju banjolučku, koju ste mi – po
promislu Božjem – prije 14 godina povjerili na upravljanje.
U ime našega prvostolnika kardinala Vinka Puljića, braće biskupa i
svećenika, te redovnika i redovnica i svih vjernika svjetovnjaka i rimskoga
i grčko-ukrajinskoga obreda, ali i mnogih ljudi dobre volje, s područja ove
biskupije i zemlje, izražavam Vam najsrdačniju dobrodošlicu: Dobro nam došli
vrhovni pastiru Opće Crkve, Božji proroče našeg vremena, najveći mirotvorče
suvremenoga svijeta, neumorni branitelju Božje časti i ljudskoga
dostojanstva!
S nama, okupljenima iz svih krajeva naše domovine, izražavaju Vam radosnu
dobrodošlicu braća u biskupstvu, svećenici i drugi hodočasnici pristigli iz
raznih europskih zemalja, poglavito iz susjedne Hrvatske.
Na ovome su jedinstvenom veleslavlju nazočni i naši poštovani susjedi:
predstavnici drugih vjerskih zajednica u našoj zemlji; predstavnici države,
entitetā, županijā, grada Banjaluke, mnogih općina, raznih kulturnih
institucija, predstavnici međunarodne zajednice u BiH. Nazočni su ovdje i
predstavnici naših dobročinitelja iz više europskih i američkih zemalja,
kojima od srca zahvaljujemo na svesrdnoj pomoći, što su nam je do sada
pružili te se živo nadamo da će i dalje biti uz nas.
Sveti Oče, neizbrisivo su nam se u sjećanje utisnule Vaše očinske, utješne
riječi, izgovorene mnogo puta u deset zadnjih godina naše teške tragedije:
»Niste napušteni. S Vama smo. Bit ćemo s Vama sve više!« Da je to istina
svjedoči i ovaj Vaš drugi pastirski pohod u samo sedam godina našoj Crkvi i
Domovini, gdje duboke i bolne rane nedavnog nametnutog nam rata, vrlo sporo
i nažalost, nepravilno zarašćuju.
Došli ste i ovaj put u svoju sredinu, u Banjaluku, na tlo Katoličke Crkve,
koja je ovdje još od prvih stoljeća kršćanstva i koja je kroz svoju dugu i
burnu povijest dijelila sudbinu okolnih biskupija: Baloie i Siscije, Salone
i Nina, Splita i Knina, Vrhbosne i, poglavito Zagreba, kojemu je pripadala
više od šest stoljeća. Odlukom Vašega prethodnika Lava XIII. iz 1881. u ovaj
je grad, u sklopu obnovljene redovite crkvene hijerarhije u Bosni i
Hercegovini, postavljeno sjedište tada osnovane Banjolučke biskupije.
U stoljećima svoga rasta i cvata ovdje je Katolička Crkva doživljavala i
dramatične trenutke uistinu »raspete Crkve«. Za svoju vjernost objavljenoj
Božjoj istini o Bogu i čovjeku, napose kroz zadnjih pet stoljeća, svojim su
životom platili mnogi njeni biskupi, svećenici, redovnici, redovnice i drugi
Kristovi vjernici. Samo u zadnjih 60 godina ova je biskupija imala najveći
broj žrtava među svojim svećenicima, redovnicima i vjernicima
svjetovnjacima, od svih biskupija u hrvatskome narodu.
Za vrijeme nedavne ratne tragedije, u duhu Evanđelja i Vaših poticaja, nismo
uzvraćali zlom za zlo. Dapače, uporno smo se trudili činiti dobro svima u
nevolji, bez razlike na vjersku ili nacionalnu pripadnost, pa i onima od
kojih smo morali podnositi nepravdu i zlo. Unatoč našemu miroljubivom
držanju, dobro poznatu našim susjedima i međunarodnim predstavnicima,
Katolička se Crkva u široj banjolučkoj regiji voljom ovozemaljskih moćnika
sada nalazi pred potpunim istrjebljenjem. Desetci tisuća katolika s područja
Banjolučke biskupije i Vrhbosanske nadbiskupije, kao i iz drugih krajeva
BiH, još uvijek čekaju da se vrate na svoja stoljetna ognjišta, u svoje župe
i tu nastave život dostojan čovjeka. U moju se biskupiju do sada uspjelo
vratiti samo oko 3% od broja njezinih prognanih i izbjeglih vjernika.
Uvjeren sam da iskorjenjivanje katolikā s ovih prostora nije volja Božja. A
Vi ste mi osobno u proljeće 1996. rekli da to nije ni Vaša volja niti to
smije biti volja Crkve. Iako smo kao biskupija i metropolija teško ranjeni,
i sada se trudimo činiti dobro svima, ustrajno radeći na pomirbi utemeljenoj
na istini, na pravdi i na iskrenome oprostu, praštajući istodobno drugima
njihova zlodjela i moleći druge za oproštenje zbog zlodjela počinjenih od
pripadnika Katoličke Crkve, sadašnjih i prijašnjih naraštaja, u ovim našim
krajevima, koji su naša mila i jedina naša Domovina.
Kao biskupi smatramo svojom dužnošću izvršavati obavezu, na koju ste nas
podsjetili i za koju ste nas posebno ohrabrili kada ste ono bili u Sarajevu
u travnju 1997., pozvavši nas da neumorno dižemo proročki glas te ukazujemo
na nasiljā, raskrinkavamo nepravde, nazivamo zlo pravim imenom i svim
zakonitim sredstvima branimo povjerene nam zajednice, ne dopuštajući da nas
zastraši ni jedna ovozemaljska vlast (usp. Govor članovima Biskupske
konferencije, br. 3).
Želimo u ovome gradu i u ovoj zemlji biti dragocjena spojnica kršćanskoga
Zapada i Istoka, pouzdani voditelji dijaloga između kršćanstva i islama,
vjerodostojni graditelji pravedna mira među narodima ove zemlje i ovoga
dijela Europe. Kako bi to uistinu mogli biti, potrebno je najprije da možemo
opstati u svojim domovima, župama i biskupijama i imati životne uvjete
dostojne čovjeka Europe 21. stoljeća. Svojim podrijetlom, svojom uljudbom i
svojom vjerom pripadamo zajedničkoj europskoj kući te zbog toga želimo – a i
u stanju smo – pridonijeti njezinu duhovnome napretku i razvoju. Ali smo
istodobno razočarani i žalosni, što ta ista Europa u nama još uvijek ne
prepoznaje ljude i narode ravnopravne ostalim svojim žiteljima. Neka i u
ovome dijelu našega kontinenta Europa što prije bude Europa: ujedinjena i
ravnopravna, koja sve poštuje i pomaže onima koji su slabiji. Zato Vas,
Sveti Oče, smjerno i usrdno molimo da i dalje, kako u Crkvi tako i u
svijetu, budete glas svih ovdašnjih obespravljenih ljudi: i katolikā i
nekatolikā,. O čujte ovaj glas vapijućega u pustinji! Ne zaboravite nas i
pomozite nam da ponovno stanemo na vlastite noge i kao društvo i kao Crkva!
Sveti Oče, ima u ovome gradu, u ovoj biskupiji i u ovoj zemlji istinske
vjere, neuništive nade i djelotvorne ljubavi. Ima ovdje uspjelih svjedočkih
života, koji zavrjeđuju svako poštovanje. Ima i ova mjesna Crkva što
ponuditi općoj Crkvi: ima dragocjeno jedinstvo svojih svećenika, redovnika,
redovnica i vjernika svjetovnjaka s njihovim biskupom i međusobno. Ima u
njoj pravih mučenika među svećenicima; za jednog od sedmorice mučenika iz
zadnjega rata, župnika Ratka Grgića, niti nakon punih 11 godina još uvijek
ne znamo mjesto njegove mučeničke smrti. Ima u ovoj biskupiji i Crkvi
vjernih redovnika, franjevaca i trapista, i redovnica iz nekoliko družbi;
ima požrtvovnih roditelja i plemenite mladeži otvorenih poticajima Božjega
Duha u zalaganju za brata čovjeka, za opće dobro i bolji svijet.
Danas ova biskupija nudi na oltar Crkve jednoga od svojih najdičnijih
članova, mladoga vjernika svjetovnjaka, koji se je istaknuo u službi
Evanđelja: časnoga slugu Božjeg Ivana Merza, rođena i odrasla u Banjaluci, a
umrla u Zagrebu. Čovjek je to koji s jedne strane svojom visokom kršćanskom
kulturom nadvisuje zemaljske uskogrudnosti, povezuje narode i države, miri i
ujedinjuje svijet vjere i znanosti, i s druge strane svojim primjerom potiče
mnoge u ovoj biskupiji, ali i izvan nje, posebno u Katoličkoj Crkvi u
Hrvatā, da budu vjerni Kristu i Njegovu namjesniku na zemlji.
Hvala Vam, Sveti Oče, što ste toga apostola mladeži iz prve polovice
prošloga stoljeća nakanili danas uzdignuti na čast oltara, i to baš ovdje, u
njegovu rodnom gradu, sada, na početku Srednjoeuropskoga katoličkog dana,
koji budi nove nade među katolicima zemaljā Srednje Europe!
U prigodi Srebrnoga jubileja Vaše papinske službe, a u ime svih ovdje
nazočnih i u ime svih katolika Bosne i Hercegovine, izričem Vam najsrdačnije
čestitke praćene molitvom Kristu, Dobrome Pastiru, da Vas On čuva živa i
zdrava svojoj svetoj Crkvi te još dugo ravnate svetim narodom Božjim!
Još jednom Vam kličem – dobro nam došli Sveti Oče i od svega srca Vam hvala.
vrh
stranice
Banja Luka, 23. lipnja 2003.,(TABB)
Graditi nove odnose bratstva i razumijevanja
Homilija pape Ivana Pavla II. na Petrićevcu
1. "Vi ste svjetlost svijeta» Ovu tvrdnju, draga braćo i sestre, Isus
danas ponavlja i nama, na ovome našem bogoslužnom skupu. I nije to neki puki
ćudoredni nagovor, nego tvrdnja, koja očituje neuništiv zahtjev što
proizlazi iz primljenoga krštenja.
Naime, ljudsko je biće snagom toga sakramenta ucijepljeno u Otajstveno
Tijelo Kristovo (usp. Rim 6,3-5). Apostol Pavao veli: "Doista, koji ste god
u Krista kršteni, Kristom se zaodjenuste» (Gal 3,27). Opravdano, dakle,
sveti Augustin kliče: "Radujmo se i zahvaljujmo: postali smo ne samo
kršćani, već Krist… Divite se i kličite: postali smo Krist» (In Ioann.
Evang. tract., 21,8: CCL 36,216).
Ali Krist je "svjetlo istinsko, koje prosvjetljuje svakog čovjeka» (Iv 1,9).
Kršćanin je zbog toga pozvan postati, sa svoje strane, odsjev te Svjetlosti,
nasljedujući Isusa i u Nj se ugledajući. Kako bi to ostvario, slušat će
Njegovu riječ i o njoj će razmišljati, sudjelovat će svjesno i djelatno u
bogoslužnome i sakramentalnome životu Crkve, izvršavat će zapovijed ljubavi
i služeći braći, navlastito malenima, siromašnima i onima koji pate.
2. S ljubavlju pozdravljam banjolučkog biskupa i predsjednika
Biskupske konferencije Franju Komaricu te mu zahvaljujem na srdačnim
riječima, koje mi je upravio na početku ovoga euharistijskog slavlja. Moje
misli pune poštovanja lete i ostalim biskupima Bosne i Hercegovine, osobito
vrhbosanskome nadbiskupu metropolitu kardinalu Vinku Puljiću, koji je rodom
iz ove biskupije, te ostalim kardinalima i biskupima, koji nas prate.
Pozdrav u Gospodinu svim hodočasnicima, koji dođoše ovamo iz različitih
krajeva zemlje te iz susjednih država.
Bratski pozdrav upućujem Njegovu Blaženstvu patrijarhu Pavlu i članovima
Svete Sinode Srpske Pravoslavne Crkve. Novi polet, što ga je u novije doba
zadobio naš put k uzajamnome razumijevanju, međusobnome poštivanju i
bratskoj solidarnosti, razlog je radosti i nade za ovaj kraj.
Pozdravljam također vjernike drugih crkvenih zajednica Bosne i Hercegovine,
te vjernike Židovske općine i Islamske zajednice.
Pozdravljam gospodu članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine i sve ostale
građanske i vojne vlasti. Posebno cijenim vašu nazočnost te vam zahvaljujem
za sve što ste učinili za pripremu i ostvarenje mojega pohoda vašoj zemlji.
I vama, evo, ljubljeni sinovi i kćeri ove Crkve hodočasnice u Bosni i
Hercegovini, dolazim raširenih ruku kako bih vas zagrlio i priopćio vam da
zauzimate posebno mjesto u Papinu srcu. Papa neprestano u molitvi prikazuje
Gospodinu patnju, koja još uvijek otežava vaš hod naprijed, te se s vama
zajedno nada i čeka bolje dane.
Iz ovoga grada, koji je tijekom povijesti obilježen tolikom patnjom i
tolikom krvlju, molim Svemogućega Gospodina da bude milosrdan za krivnje
počinjene protiv čovjeka, njegova dostojanstva i njegove slobode, pa i sa
strane nekih sinova Katoličke Crkve. Neka On u svima pobudi želju za
uzajamnim oprostom. Jedino u ozračju istinske pomirbe spomen na tolike
nevine žrtve i njihove patnje neće biti uzaludan i poticat će nas graditi
nove odnose bratstva i razumijevanja.
3. Predraga braćo i sestre, pravednik, posve uronjen u božansku svjetlost,
postaje svojevrsna baklja, što svijetli i grije. To je pouka što nam je
danas nudi lik novoga blaženika, Ivana Merza.
Ivan Merz je bio vrstan mladić, koji je znao povećavati bogate prirodne
darove, što ih je posjedovao, pa je postigao mnoge ljudske uspjehe. O
njegovu se životu tako može govoriti kao o uspješnom životu. Međutim, to
nije razlog zbog kojega je njegovo ime danas unijeto u popis blaženih. Ono,
naime, zbog čega je on danas pribrojen zboru blaženika jest njegov uspjeh
pred Bogom. Velika je, naime, čežnja cijeloga njegova života bila "nikada ne
zaboraviti Boga i stalno željeti biti s Njim sjedinjen». U svemu ovome što
je radio tražio je "ono najizvrsnije, spoznaju Isusa Krista», te je dopustio
da ga On "zahvati» (usp. Fil 3,8.12).
4. Ivan Merz je u školi bogoslužja, koje je vrelo i vrhunac života
Crkve (usp. Sacrosanctum Concilium, 10), stasao do punine kršćanske zrelosti
i postao je jedan od promicatelja bogoslužne obnove u svojoj domovini.
Sudjelujući u misi te hraneći se Tijelom Kristovim i riječju Božjom, nalazio
je poticaj da bude apostol mladeži. Nije slučajno izabrao za geslo: "Žrtva –
euharistija – apostolat".
Svjestan poziva, što ga je primio na krštenju svoj je život učinio trkom
prema svetosti, toj "velikoj mjeri» kršćanskoga života (cfr. Novo millennio
ineunte, 31). Zbog toga, kako veli prvo čitanje "nikad neće u zaborav pasti,
nit će mu spomen ikada propasti, nego će mu ime živjeti od pokoljenja do
pokoljenja» (Sir 39,9).
5. Ime je Ivana Merza za čitav jedan naraštaj mladih katolika značilo
raspored života i djelovanja. Ono to mora biti i danas! Vaša domovina i vaša
Crkva, draga mladeži, doživjele su teške trenutke i sada valja raditi kako
bi se život ponovno u potpunosti pokrenuo na svim područjima. Obraćam se
zato svima vama te vas pozivam da se ne povlačite nazad, da ne popuštate
pred napašću malodušnosti, nego da povećate pothvate kako bi Bosna i
Hercegovina ponovno postala zemlja pomirbe, susreta i mira.
Budućnost ovih krajeva ovisi i o vama. Ne tražite drugdje udobniji život, ne
bježite od svoje odgovornosti, čekajući da vam netko drugi riješi teškoću,
nego zlo odlučno priječite snagom dobra.
I vi poput blaženog Ivana tražite osobni susret s Kristom, koji rasvjetljuje
život novom svjetlošću. Neka Evanđelje bude ono veliko mjerilo, koje će
ravnati vašim sklonostima i vašim opredjeljenjima! Postat ćete tako
misionari djelima i riječima te ćete biti znak Božje ljubavi, vjerodostojni
svjedoci milosrdne Kristove nazočnosti. Ne zaboravite: "Ne užiže se
svjetiljka da se stavi pod posudu" (Mt 5,15).
6. Braćo i sestre, koji tolikom revnošću sudjelujete u ovome
slavlju, neka mir Boga Oca, koji nadilazi svaki osjećaj, čuva vaše srce i
vaš duh u spoznaji i ljubavi Boga i Sina njegova, Gospodina našega Isusa
Krista!
Ovo je molitva i želja koju Papa danas – po zagovoru blaženoga Ivana Merza –
uzdiže za vas i za sve narode Bosne i Hercegovine.
vrh
stranice
Banja Luka, 23. lipnja 2003.,(TABB)
Tiskovna konferencija crkvenog
Organizacijskog odbora
U press centru banjalučkog hotela «Bosna» održana je danas, 23. lipnja,
konferencija za tisak predstavnika crkvenog Organizacijskog odbora na čelu s
banjalučkim biskupom mons. dr. Franjom Komaricom na kojoj su izrečene prve
ocjene i dojmovi najodgovornijih ljudi iz Crkve o Papinom II. pastoralnom
pohodu BiH i Banjoj Luci.
Biskup Komarica je još jedanput istako da je jučerašnji dan bio povijesni
dan za Banju Luku, ali i BiH. Kazao je da su predstavnici Svete Stolice
naglasili da su vrlo zadovoljni pripravom za Papin dolazak i odvijanjem
cijelog posjeta i euharistijskog slavlja. Oni su biskupu Komarici izrazili
čestitke za organiziranje ovog događaja, te uputili riječi zahvale crkvenom
i državnom Odboru.
Biskup Komarica se osobno zahvalio ispred BK BiH i banjalučke biskupije
državnim organima i državnom Odboru koji su sudjelovali u pripravi Papina
pohoda. Posebno priznanje odao je svim osobama koji su bili uključeni u
sigurnosne i promidžbene aktivnosti u pripremi Papina pohoda jer su to, po
njegovim riječima, bile posebno osjetljiva polja rada. Banjalučki biskup je
kao posebno bitno podcrtao da tijekom nedjelje, prema njegovim saznanjima,
nije bilo ni jednog problema niti incidenta u Banjoj Luci i široj okolici.
Na kraju je dodao da se od jučer slika Banje Luke u svijetu promijenila na
bolje.
Predsjednik crkvenog Organizacijskog odbora mons. Anto Orlovac je kazao da
je potrebno Papine poruke s mise na Petrićevcu temeljito proučavati i
ostvariti u životu. Istaknuo je da je bila iznimno dobra suradnja između
crkvenog i državnog Odbora. Rekao je da je po prvim izvještajima medija na
Petrićevcu bilo između 50 i 70 000 vjernika i da je to nadišlo sva
očekivanja. Na misnom slavlju sudjelovalo je 40 kardinala, nadbiskupa i
biskupa, preko 450 svećenika i 650 časnih sestara.
Novinarima se obratio i voditelj liturgijskog programa prof. Tomo Knežević
koji je istaknuo da su sve pripreme za Papin dolazak bile usmjeren, na svom
koncu, prema liturgijskom slavlju. Pokazao je i štolu koja je izrađena za
misno slavlje na Petrićevcu. Vlč. Zvonko Brezovski je naglasio da je posjet
Svetog Oca, ali i ostalih gostiju i hodočasnika, protekao u najboljem redu i
bez bilo kakvih incidenata.
Na novinarske upite o susretu Svetog Oca s Međureligijskim vijećem BiH
biskup Komarica je rekao da je Papu u ime Vijeća pozdravio Jakob Finci,
predstavnik židovske zajednice u BiH. On se zahvalio Svetom Ocu za sve
napore što Sveti Otac čini za dobrobit svih ljudi i izrazio radost zbog
poruka koje je rimski prvosvećenik uputio u svojoj homiliji na Petrićevcu. U
sastavu MRV bili su još reis-ul ulema dr. Mustafa Cerić, banjalučki episkop
Jefrem i kardinal Puljić. Episkop Jefrem je Svetom Ocu darovao ikonu
Bogorodice.
vrh
stranice
Banja Luka, 23. lipnja 2003.,(TABB)
Papina zahvalnost za srdačan doček
Državno tajništvo Svete Stolice uputilo je 23. 06. o.g. biskupu banjalučkim
mons. dr. Franji Komarici sljedeću poruku Svetog Oca Ivana Pavla II.:
"Vrativši se sa svojega kratkoga ali posebno znakovitoga pastirskog pohoda
Banjolučkoj biskupiji, želim Vama, časni brate, i cijeloj Vašoj biskupijskoj
zajednici očitovati svoju veliku zahvalnost za posebno srdačan doček, koji
mi je priređen, i za nezaboravno euharistijsko slavlje s obredom uzdignuća
na čast oltara Ivana Merza, plemenitoga sina Crkve banjolučke, uz djelatno,
pobožno i živo sudjelovanje svega nazočnoga naroda Božjega. Istodobno Vam
pak želim zahvaliti i za sav trud uložen u pripravu i sam tijek mojega
pohoda kako bi on u potpunosti uspio, te za vrlo srdačno gostoljubivost u
Vašem domu. Molim Gospodina da po zagovoru svetoga Bonaventure i blaženoga
Ivana Merza udijeli obilje svoje milost Vašoj biskupiji i cijeloj Crkvi u
Bosni i Hercegovini kako bi tamo ponovno nastupilo proljeće vjere i da
istodobno sve ljubljene narode Bosne i Hercegovine obdari stalnim duhovnim i
materijalnim napretkom. Ove svoje želje pratim apostolskim blagoslovom Vama,
svim Vašim suradnicima u pripravi mojega pastirskog pohoda i svima koji su
povjereni Vašoj pastirskoj skrbi."
Papa Ivan Pavao II.
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Sveti Otac otputovao iz Banja Luke
Poglavar Katoličke crkve Ivan Pavao II. nakon desetosatnog pastoralnog
pohoda otputovao je oko 19.45 sati iz Banja Luke. Na ispraćaju u zračnoj
luci Mahovljani sudjelovali su svi biskupi iz Bosne i Hercegovine predvođeni
biskupom Franjom Komaricom, te najviši državni i gradski dužnosnici, među
kojima i predsjednik Državnog odbora za doček Svetoga oca Dragan Čović.
Prije odlaska, a nakon ručka s članovima Biskupske konferencije BiH i
biskupima iz svoje pratnje, Papa se susreo s izaslanstvom entiteta Bosne i
Hercegovine u kojemu su bili presdjednik Republike Srpske Dragan Čavić i
predsjednik FBiH Niko Lozančić, te potpredsjednici Ivan Tomljenović i Adil
Osmanović. Sveti je Otac dobio na dar od predsjednika Republike Srpske
umjetnički izrađenu uskrsnu pisanicu, a od predsjednika Lozančića grb
Federacije.
Zatim se Ivan Pavao II. susreo s članovima Međureligijskog vijeća Bosne i
Hercegovine, koje čine kardinal Vinko Puljić, banjolučki srpskopravoslavni
biskup Jefrem reis-ul-ulema Mustafa Cerić, te predsjednk Židovske zajednice
Jakob Finci.
Sveti Otac je nakon toga posjetio banjolučku katedralu, gdje se zadržao u
molitvi, a potom pozdravio zbor konzultora, prezbiterijalno vijeće,
predstavnike muških i ženskih redovničkih zajednica, sjemeništarce i skupinu
mladih. Razgledao je i novouređenu kapelicu Ivana Merza, a na odlasku iz
katedrale pozdravilo ga je veliko mnoštvo vjernika.(kta/ika)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Zahvala inozemnih novinara
Ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice dr. Joaquin Navarro-Valls čestitao
je Ljerki Bojić, voditeljici Pododbora za medije u Banjoj Luci, na izvrsno
obavljenom poslu i profesionalnom pružanju usluga svim novinarima
akreditiranim za praćenje drugog posjeta Svetog oca Bosni i Hercegovini.
Ravnatelj tiskovnog ureda Svete Stolice tom se prigodom zahvalio i u ime
inozemnih novinara koji su doputovali u Banja Luku zajedno sa Svetim Ocem.
Voditeljica Pododbora za medije Ljerka Bojić, zahvalivši se na suradnji
Tiskovnome uredu Svete Stolice, istaknula važnost posjeta Svetog Oca Bosni i
Hercegovini, a sudjelovanje na činu beatifikacije Ivana Merza ocijenila je
kao čast i povlasticu.(kta/ika)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Konferencija za tisak Mup-a
Po završetku drugog pohoda Svetoga Oca BiH, predstavnici MUP-a Republike
Srpske održali su konferenciju za novinare u središnjem međunarodnom press
centru u Banjoj Luci. Na susretu s novinarima govorili su ministar MUP- a RS
Zoran Đerić te Radomir Njeuš, ravnatelj Policije RS. Dužnosnici MUP-a su
izrazili zahvalnost svim građanima Banja Luke za suradnju s policijom te
pripadnicima policijskih snaga RS na iskazanom profesionalizmu, kao i
policijskih strukturama BiH i međunarodnim snagama. Predstavnici MUP-a
istaknuli su kako se radilo o najvećoj akciji "zaštiti osobe" i hodočasnika,
odnosno najvećoj policijskoj akciji ikada provedenoj na području Republike
Srpske.(kta/ika)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Sveti Otac posjetio katedralu
Nakon ručka s bosansko-hercegovačkim biskupima, papa se Ivan Pavao II. u
biskupskom dvoru susreo najprije s predsjednikom Republike Srpske Draganom
Čavićem i predsjednikom Federacije Nikom Lozančićem, a potom s članovima
Međureligijskog vijeća. Sveti Otac je posjetio banjolučku katedralu, gdje se
zadržao u dugoj molitvi, a potom pozdravio zbor konzultora, prezbiterijalno
vijeće, predstavnike muških i ženskih redovničkih zajednica, sjemeništarce i
skupinu mladih.(kta/ika)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Završetak mise betifikacije
Na kraju misnoga slavlja Sveti Otac je predao mladeži križ koji je izradio
Branko Ivanković, pozvavši ih da po zagovoru Ivana Merza prihvate Krista i
svjedoče ga svojim životom. U križ su ugrađene relikvije novoga blaženika, a
putovat će svim župama biskupija Bosne i Hercegovine.
Sveti se Otac zatim zahvalio svim biskupima iz Bosne i Hercegovine, posebno
mjesnome biskupu Franji Komarici, svećenicima, redovnicima i redovnicama i
svim vjernicima laicima, državnim, gradskim i vojnim vlastima, kao i svima
koji su omogućili posjet Banjoj Luci. Papa je pozdravio sve stanovnike Bosne
i Hercegovine bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost. Svima
je udijelio blagoslov i potičući ih na pomirenje, mir i pravednost. "Zemljo
Bosno i Hercegovino, Papa te nosi u svome srcu i želi dane napretka i mira",
riječi su kojima je Ivan Pavao II. završio misu beatifikacije na Petrićevcu
u Banjoj Luci.
Nakon toga su Papu pozdravili predstavnici Židovske zajednice i Islamske
zajednice, te predsjednik Državnog odbora za doček Sv. Oca Dragan Čović.
Okupljeno mnoštvo vjernika predvođeno zborom otpjevalo je "Falu".(kta/ika)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Nagovor uz molitvu Anđeoskog pozdravljenja
U nagovoru uz molitvu Anđeoskoga pozdravljenja, papa Ivan Pavao II. na kraju
misnoga slavlja u Banjoj Luci, 22. lipnja, podsjetio je na pobožnost novoga
blaženika Ivana Merza prema Bogorodici. Pozdravivši hodočasnike na
mađarskome, njemačkom, talijanskom i srpskome jeziku, Papa je posebno
pozdravio i hodočasnike iz Hrvatske riječima: "Srdačno pozdravljam sve
hodočasnike pristigle iz Hrvatske, koji su počašćeni što su Crkvi dali
jednoga novog blaženika. Ljubljeni, neka vas njegov primjer vodi na putovima
Gospodnjim! Sve vas blagoslivljem". Na kraju nagovora Sveti Otac je
presvetoj Bogorodici povjerio svoju molitvu za sve vjernike i živu
zahvalnost za srdačan doček koji mu je priređen, te izrazio želju "Djevica
Marija svojim moćnim zagovorom isprosila vam od svoga Sina Isusa milost da
očuvate cjelovitom svoju vjeru, čvrstim svoje ufanje te gorljivom u svakoj
prilici svoju ljubav".(kta/ika)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Ivan Merz proglašen blaženim
Papa Ivan Pavao II. na svečanoj je misi na Petrićevcu u Banjoj Luci, 22.
lipnja, blaženim proglasio slugu Božjega Ivana Merza. Molbu za proglašenje
blaženim uputio je predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, u
čijoj je nadbiskupiji započeo proces za beatifikaciju. Zatim je banjolučki
biskup Franjo Komarica pročitao životopis Ivana Merza. Nazočan je bio i
postulator kauze o. Božidar Nagy. Nakon toga je papa Ivan Pavao II. izrekao
svečanu formulu beatifikacije. Od sada se Ivan Merz smije nazivati
blaženikom a spomendan njegove smrti se slavi 10. svibnja. Relikvije Ivana
Merza prinijela je zatim suradnica Krista Kralja iz Zagreba Slavica Tuškan.
Nadbiskup Bozanić zahvalio Svetome Ocu uime svih katoličkih vjernika u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te banjolučkog biskupa Komarice, i svih
biskupa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, za proglašenje blaženim
hrvatskoga vjernika-laika Ivana Merza.(kta/ika)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Misa na Petrićevcu
Banjolučki biskup Franjo Komarica na početku misnoga slavlja u Petrićevcu
pozdravio je nasljednika apostola Petra Ivana Pavla II, izražavajući radost
zbog ponovnog dolaska Svetoga Oca u Bosnu i Hercegovinu, te ga pozdravio u
ime cijeloga episkopata i svih svećenika, redovništva, vjernika
rimokatoličkoga i grkokatoličkog obreda, te svih hodočasnika. U govoru je
spomenuo da su na misnome slavlju nazočni i predstavnici političkoga i
kulturnog života Banja Luke i Bosne i Hercegovine, predstavnici drugih
vjerskih zajednica, predstavnici međunarodne zajednice i dobročiniteljskih
udruga iz cijeloga svijeta.
Biskup Komarica je posebno istaknuo kako su se Crkvi u Bosni i Hercegovini
posebno u sjećanje utisnule Papine riječi: "Niste napušteni. S vama smo. Bit
ćemo s vama još više!" Također je podsjetio na nedavne tragične ratne
sukobe. Istaknuvši kako je kršćanstvo na području Banja Luke nazočno još iz
prvih stoljeća, biskup Komarica je rekao da je uz doba svoga rasta Crkva na
tom prostoru doživljavala i dramatične trenutke, a vjernost Kristu životom
su posvjedočili mnogi biskupi, svećenici, redovnici, redovnice i
vjernici-laici. U posljednjih 60 godina ta je biskupija imala najviše žrtava
među svećenicima i vjernicima od svih biskupija u hrvatskome narodu. No,
Crkva nije uzvraćala zlom na zlo, nego se uporno trudila uzvratiti dobrom
svima bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost te i onima od kojih je
trpjela zlo, rekao je biskup Komarica, posvjedočivši kako se Katolička crkva
u široj banjolučkoj regiji voljom ovozemaljskih moćnika nalazi pred potpunim
istrebljenjem. Deseci tisuća katolika s područja Banjolučke biskupije i
Vrhbosanske nadbiskupije, te ostalih krajeva Bosne i Hercegovine, još uvijek
čekaju povratak u svoje župe i domove, a na područje Banjolučke biskupije
vratilo se tek 3% katolika, istaknuo je biskup Komarica, dodajući kako je
uvjeren da iskorjenjivanje katolika na tim prostorima nije volja ni Božja,
ni volja Crkve. "Iako smo kao biskupija i metropolija teško ranjeni, i sada
se trudimo činiti dobro svima, ustrajno radeći na pomirbi utemeljenoj na
istini, na pravdi i na iskrenom oprostu, praštajući istodobno drugima
njihova zlodjela i moleći druge za oproštenje zbog zlodjela počinjenih od
pripadnika Katoličke crkve, sadašnjih i prijašnjih naraštaja, u ovim našim
krajevima, koji su naša mila i jedina naša Domovina", rekao je biskup
Komarica u pozdravnom govoru. Posvjedočio je kako katolici u Banja Luci i
Bosni i Hercegovini žele biti dragocjena spojnica kršćanskoga Zapada i
Istoka, pouzdani voditelji dijaloga između kršćana i muslimana, te
vjerodostojni graditelji mira, a da bi se sve to moglo ostvariti potrebno je
osigurati im opstanak na tim prostorima i život dostojan čovjeka 21.
stoljeća. Izražavajući pripadnosti zajedničkoj europskoj kući, biskup
Komarica je izrazio i razočaranje što ta "Europa još uvijek u njima ne
prepoznaje ljude i narode ravnopravne ostalim svojim žiteljima". Biskup
Komarica zamolio je Svetoga Oca da bude glas "ovdašnjih obespravljenih ljudi
i katolika i nekatolika" te da im "pomogne stati na vlastite noge i kao
društvo i Crkva". Na kraju svoga pozdrava Svetome Ocu, biskup Komarica
predstavio je mučenike i svjedoke vjere iz Banjolučke biskupije, te izrazio
radost zbog beatifikacije Banjolučanina Ivana Merza.
Na početku mise Papa je podsjetio da Isus Krist želi da vjernici budu
svjetlost svijeta i sol zemlje, te izrazio radost što slavi euharistiju u
Banjoj Luci i posjetio na lik Ivana Merza, koji će od sada biti uzor mladeži
i primjer vjernicima-svjetovnjacima.
Uz oko sedamdeset tisuća vjernika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih
zemalja, na misi su nazočni i predstavnici vlade Republike Hrvatske dr.
Goran Granić i Tomislav Vidošević, te veleposlanik RH u Sarajevu i generalni
konzul u Banjoj Luci.(kta/ika)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Papa stigao na Petrićevac
Papa Ivan Pavao II. stigao je u papamobilu, u kojem su i Papin osobni tajnik
i biskup Franjo Komarica, na liturgijski prostor na Petrićevac, gdje će
11.30 započeti misa beatifikacija sluge Božjega Ivana Merza. Na Petrićevcu
se okupilo oko 70 tisuća hodočasnika, te oko 620 svećenika i redovnika i
više od 500 redovnica.(kta/ika)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Papa stigao u Banja Luku
Papa Ivan Pavao II. stigao je 22. lipnja nešto prije 10 sati u banjolučku
zračnu luku Mahovljani, gdje su ga dočekali najviši crkveni i politički
predstavnici u BiH. Svetoga Oca dočekali su četiri bosansko-hercegovačka
biskupa: vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH
banjolučki biskup Franjo Komarica, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić i
pomoćni vrhbosanski biskup Pero Sudar te hrvatski biskupi. Papu Ivana Pavla
II. dočekala su i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy
Ashhown te sva tri člana Predsjedništva BiH, a pozdravnu riječ Papi uputio
je predsjedavajući toga predsjedništva Borislav Paravac. "Ovdje Vas, kao
vrhovnog poglavara Rimokatoličke crkve, dočekuju vjerujući narodi, u zemlji
koja nakon teških povijesnih razdoblja, obilježenih brojnim žrtvama, danas
izgrađuje zajednicu slobodnih i ravnopravnih naroda, na uzajamnom
poštovanju, ljudskim pravima i slobodama, na osobnom suverenitetu svakog
čovjeka, na vjerskom, nacionalnom, kulturnom i političkom pluralizmu", kazao
je u pozdravnoj riječi Paravac. Istaknuo je također da Svetoga Oca, u
njegovom drugom posjetu BiH prvi put dočekuje Republika Srpska i Banja Luka,
potvrđujući svoju želju za međureligijskom i međunacionalnom tolerancijom
svih naroda koji ovdje žive na putu pomirenja, jačanja mira i solidarnosti.
U pozdravnoj riječi upućenoj Svetom Ocu, izjavio je također da u svijetu
koji danas postaje sve složeniji, BiH svoj europski put počinje u objektivno
težim okolnostima, nego neke druge države u regiji, ali s ambicijama i
unutarnjim konsenzusom da je mjesto zemlje u Europskoj uniji i da ona u
svojoj složenoj raznolikosti može doprinositi miru i prosperitetu. "Zato Vaš
pastoralni posjet doživljavamo i kao potvrdu naše dobre orijentacije ka
europskom putu i kao poticaj da brže dođemo do toga važnog cilja", kazao je
predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Sveti Otac je u svome pozdravnom govoru istaknuo da zna za dugu kušnju što
su je proživjeli stanovnici raznih dijelova Bosne i Hercegovine, za težinu
patnje, koja svakodnevno prati njihov život te da zna i za napast, što na
njih vreba kako bi izgubili hrabrost i pomirili se sa sudbinom. "Uz vas sam
te molim Međunarodnu zajednicu, koja je već puno toga učinila, da vam i
dalje bude blizu kako bi vam se omogućilo da što prije dosegnete stanje
potpune sigurnosti u pravdi i slozi", poručio je Sveti Otac, pozvavši ih da
budu glavni graditelji svoje budućnosti! “Vaše istinsko blago čini
postojanost vašega karaktera te vaša bogata ljudska, kulturna i vjerska
baština po kojoj se prepoznajete. Ne mirite se sa sudbinom! Uistinu, nije
lako početi iznova. To traži žrtvu i postojanost, a zahtijeva također
vještinu sijanja i strpljivost čekanja. Ali znadete i da je ponovni početak
ipak moguć. I uzdajte se u Božju pomoć kao i u čovjekovu poduzetnost”,
istaknuo je Papa. U pozdravnom govoru kazao je također da kako bi građansko
društvo poprimilo pravi ljudski izgled i kako bi se svi s pouzdanjem mogli
suočavati s budućnošću, potrebno je obnoviti čovjeka iznutra, liječeći rane
i radeći na istinskome čišćenju pamćenja preko međusobnoga oprosta. U
dubinama se srca nalazi korijen svakoga dobra i, nažalost, svakoga zla i
tamo se mora dogoditi promjena, što će omogućiti obnovu društvenoga tkiva i
uspostavu međuljudskih odnosa otvorenih suradnji svih životnih snaga zemlje,
rekao je. Velika odgovornost s tim u svezi, istaknuo je Papa, leži na onima
koji, u skladu s voljom biračkoga tijela, demokratski izvršavaju vlast: neka
zbog trenutačnih teškoća ne odustaju od tako prijeko potrebna djela i neka
ne dopuste da njima ovladaju interesi jedne ili druge strane.(kta)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Pred program u Banjoj Luci
Kao priprema za misno slavlje sa Svetim Ocem na Petrićevcu u Banjoj Luci u 7
sati započeo je duhovno-glazbeni program u kojemu su sudjelovali Vita Nova
iz Banje Luke, Zajednica Susret iz Prijedora i Okučana, VIS Toranj – skupina
mladih iz banjolučke katedrale, Frama Busovača, kantautor duhovne glazbe
Luka Balvan, Mirjam iz Tolise, Kanaan iz Sarajeva, Frama Široki Brijeg, Ivo
Šeparović i oktet Bljesak, HKUD Dubrave iz Aladinića kod Stoca, HKUD Uzdol,
klapa Kolo, klapa Hrvoje iz Mostara, klapa Ero iz Mostara, VIS Tau iz
Tolise, Vis Sperantes, VIS Ljubljeni učenik iz Mostara, VIS Alfa iz Novog
Šehera, Damask iz Zagreba, Vidoštačka kraljica iz Stolca, Vox Dei iz
Daruvara, Apostoli mira iz Novog Marofa, Željka Marinović VIS Jukić –
bogoslovi Franjevačke teologije u Sarajevu, VIS Emanuel – bogoslovi
Vrhbosanske katoličke bogoslovije u Sarajevu i Leptiri iz Mostara.
Nakon misnoga slavlja nastupit će Ivo Šeparović i Bljesak koji će izvesti
himnu novog blaženika Ivana Merza te zbor mladih župe sv. Mateja u Mostaru
Leptiri.(kta/ika)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Dolazi vrijeme katoličkih laika koje se mora
prepoznati i prihvatiti
Prije samog početka misnog slavlja koje predvodi papa Ivan Pavao II. na
Petrićevcu u Banjoj Luci, banjolučki biskup Franjo Komarica govoreći o
beatifikaciji Ivana Merza izjavio je za IKA-u kako danas na žalost ne može
govoriti o vjernicima laicima u toj mjesnoj Crkvi jer upravo ti najaktivniji
laici bili su prvi na udaru i protjerani iz Banja Luke i Banjolučke
biskupije. "Zbog toga sam radostan što će se beatifikacija Ivana Merza
dogoditi baš u ovome gradu gdje su katolici proživjeli velike drame za
vrijeme rata u posljednjem desetljeću, i u svemu ovome vidim prst Božiji da
Bog ne zaboravlja baš nikoga. Na taj način očekujem kroz proglašenje
blaženim dr. Ivana Merza, rođenog Banjolučanina, jedan kvalitetniji zaokret
odnosa svećenika i redovnika prema katoličkim laicima, kako u Banjolučkoj
biskupiji i Vrhbosanskoj metropoliji, tako i u Hrvatskoj te u drugim
državama Europe", rekao je biskup Komarica. On je pojasnio da je u tom
kontekstu za vrijeme Srednjoeuropskog katoličkoga dana među predsjednicima
biskupskih konferencija nastala ideja da Sveti Otac Ivana Merza stavi kao
uzor za sve katoličke laike, posebno mlade u svih osam zemalja koje su
uključene u proslavu toga dana. "To je znak da vrijeme katoličkih laika
doista dolazi i da ga mi moramo prepoznati i prihvatiti", rekao je biskup
Komarica.
O povratku katolika u banjolučku biskupiju, biskup Komarica je istaknuo kako
je krivnja za ne povratak katolika na onima koji su dopustili protjerivanje
ljudi iz njihovih rodnih mjesta. To je po njegovom uvjerenju i saznanjima,
sama međunarodna zajednica koja je dozvolila rat, a mogla ga je spriječiti.
"Na međunarodnu zajednicu nadovezuju se i svi njihovi pijuni koji su ovdje
odigrali jednu vrlo ružnu i prljavu igru na kraju 20. stoljeća provodeći
etničko čišćenje. To su za mene glavni krivci za ne povratak Hrvata i svih
katolika", dodao je biskup banjalučki Franjo Komarica. Govoreći o pastirskom
pohodu pape Ivana Pavla II. BiH i o ekumenizmu i suživotu, biskup Komarica
ističe kako ekumenizam u Banjoj Luci, što se tiče Katoličke Crkve, nije tek
u nastajanju, već tu postoji od davnih dana. No, ekumenizam podrazumijeva
dvosmjerno kretanje a ne jednosmjerno. Najveći hendikep je to što Srpska
Pravoslavna Crkva nije imala nešto poput Drugog vatikanskog sabora te nije
imala dekret o ekumenizmu. Biskup Komarica je istaknuo kako će svi kršćani
na području banjolučke biskupije kada budu bliže Kristu biti i bliži
međusobno. Prije nekoliko mjeseci održan je zajednički susret
bosanskohercegovačkih biskupa s episkopima SPC-a kada se između ostalog
govorilo i o dolasku Svetoga Oca i gdje su članovi Pravoslavne crkve
izrazili zadovoljstvo i radost što u BiH i Banja Luku dolazi jedan takav
svjetski moralni autoritet. "Što se pak tiče Islamske zajednice mogu za
područje Banja Luke istaknuti malu zanimljivost da je banjolučki muftija
Čamđić istaknuo zadovoljstvo i radost Papinim pohodom Banja Luci
naglašavajući kako žele ugostiti katoličke goste. To je jedna mala sitnica
Islamske zajednice koja pokazuje veliko srce brojnih muslimana u Banja Luci,
jer oni sami kažu da pamte sva dobra djela koja su učinili katolici prema
njima kada im je bilo pomoć bila najpotrebnija", dodao je biskup
Komarica.(kta/ika)
vrh
stranice
Vatikan,Zagreb, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Papin brzojav predsjedniku Mesiću
Prilikom prolaska kroz zračni prostor Republike Hrvatske, Sveti Otac Ivan
Pavao II. uputio je poruku predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću.
"Na početku apostolskog pohoda u Bosnu i Hercegovinu, kamo odlazim kako bih
utješio svoju braću u vjeri i izrazio svoju pastoralnu brigu za katoličke
vjernike angažirane u svjedočenju evanđelja i u promicanju općeg dobra, Vama
gospodine Predsjedniče i cijelom hrvatskom narodu, čiji srdačan doček i
dalje ganuto čuvam u duši, sa zadovoljstvom upućujem pozdrav uz zajedničku
molitvu za napredak i slogu cijele zemlje", stoji u brzojavu Svetog Oca
hrvatskome Predsjedniku, a koji je objavio Ured Predsjednika.(kta/ika)
vrh
stranice
Podmilačje, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Kolone vozila na putu prema Banjoj Luci
Kroz svetište sv. Ive u Podmilačju na putu prema Banjoj Luci na misno
slavlje sa Svetim Ocem od ranih jutarnjih sati prošlo je 197 autobusa, 44
kombija i više od 200 osobnih automobila. Hodočasnici su se nakratko
zaustavljali u poznatome svetištu u koje će navratiti i po završetku misnoga
slavlja u Banjoj Luci.(kta/s.p.)
vrh
stranice
Banja Luka, 22. lipnja 2003.,(TABB/KTA)
Zbog pregleda policije zaustavljen promet
u Klašnicama
Zbog određenih provjera koje su provodili pripadnici policije u suradnji s
jedinicom SFOR-a na putničkom vozilu ostavljenom neposredno u blizini ceste
kojom se kreću hodočasnički autobusi i automobili prema Banjoj Luci, jutros
je od 6.30 do 7.45 sati bio obustavljen promet na cesti u mjestu Klašnice.
Zbog toga su se formirale kolone autobusa i automobila iz pravca Prnjavora i
Gradiške. Promet je nastavljen u 7.45 sati.(kta/ika)
vrh
stranice
Banja Luka, 20. lipnja 2003.,(TABB)
Koncert
kvarteta "Mnogaja Leta"
U
subotu uvečer, 21. lipnja, u Kulturnom centru Banskog
dvora u Banjoj Luci svečani koncert održat će kvartet
"Mnogaja Leta" iz Milana. Koncert se organizira u povodu
II. pastoralnog pohoda Svetog Oca Banjoj Luci, a
pokrovitelj je grad Banja Luka. Koncert talijanskih
umjetnika moći će poslušati samo gosti s pozivnicom.
vrh
stranice
Banja Luka, 20. lipnja 2003., (TABB)
Do petka
prijavljeno 35 236 hodočasnika
Iz ureda Generalnog tajništva Banjalučke biskupije za
pripremu II. pastoralnog pohoda pape Ivana Pavla II. BiH i
Banjoj Luci saopćeno je u petak navečer da je do tog
trenutka prijavljeno ukupno 35 236 hodočasnika. Od tog
broja 32 017 hodočasnika stići će autobusima, a 1451
automobilima.
Svoj dolazak do petka su najavili 38 biskupa,
nadbiskupa i kardinala; 458 svećenika i 587 redovnica.
Prijavljen je 151 ministrant i 368 hodočasnika obučenih u
narodne nošnje.
vrh
stranice
Banja Luka, 20. lipnja 2003., (TABB)
Konferencije
za tisak u hotelu "Bosna"
-Tijekom jutarnjih i popodnevnih sati održano
je nekoliko konferencija za tisak u press centru
banjalučkog hotela “Bosna.”
-Sve aktivnosti za pripremu posjete pape Ivana
Pavla II Banjoj Luci 22.lipnja su privedene kraju i danas
je utvrđeno da će Svetog Oca na banjalučkom aerodromu
”Mahovljani”
dočekati tročlano Predsjedništvo BiH, 11 visokih
dužnosnika sa svih razina vlasti u BiH, te uzoriti
kardinal Vinko Puljić i tri bosanskohercegovačka biskupa.
Čović je istaknuo da ne očekuje "veće incidente ili
nepredviđene situacije" 22. lipnja u Banjoj Luci. "Najveći
broj ljudi ovaj veliki događaj doživljava kao nešto svoje.
Ovo je poseban događaj i logično je očekivati da će biti
sitnih incidenata, ali tome ne pridajem pozornost", rekao
je Čović. Izrazio je uvjerenje da će Sveti otac prilikom
posjete Banjoj Luci uputiti i riječi ohrabrenja izbjeglim
i raseljenim osobama, kako bi se na taj način intenzivirao
povratak.
-Dosadašnje aktivnosti na sigurnosnim
pitanjima vezanim za II. pastoralni pohod pape Ivana Pavla
Drugog BiH su na zadovoljavajućem nivou, a Ministarstvo
unutarnjih poslova RS-a ulazi u treću, završnu fazu
organizacije za 22. lipanj, dan dolaska Svetog Oca u Banju
Luku, kada će se mobilizirati sve policijske snage, kazao
je glasnogovornik MUP-a RS Zoran Glušac na današnjoj
konferenciji za tisak. Glušac je istak
ao
da su, radi osiguranja maksimalne sigurnosti na području
Banje Luke i cijele RS, poduzete sve mjere sigurnosti,
koje će biti pojačane posebno u narednom periodu, sve do
odlaska Svetog Oca iz Banje Luke. Na upit novinara u vezi
s pojavom letaka i parola u Banjoj Luci, koje negativno
tretiraju posjetu poglavara Rimokatoličke crkve, Glušac je
naglasio da MUP RS poduzima sve mjere na identifikaciji
osoba koje su tiskale navedene plakate i sudjelovale u
pisanju parola, jer ta pojava, kako je kazao, za MUP RS
predstavlja znak za dodatnu mobilizaciju snaga policije, a
u cilju opće sigurnosti. On je dodao i da će snage MUP-a
vršiti provjeru svih osoba koje bi mogle ugroziti
sigurnost održavanja cjelokupnog događaja, te poduzimati
odgovarajuće mjere.
-Na sanitetskom osiguranju vjernika i gostiju
22.lipnja, prilikom posjete pape Ivana Pavla II.,
angažirano je 39 medicinskih ekipa, a posebna ekipa sa
sedam ljekara i četiri medicinska tehničara bit će na
raspolaganju Svetom Ocu 22.lipnja prilikom posjete Banjoj
Luci. Kako je danas saopćio član Pododbora za zdravstvo i
sanitetsko osiguranje Papine posjete, dr. Milan Latinović,
21 ekipa nalazit će se na terenu raspoređene od zračne
luke “Mahovljani”, lokacije Petrićevac do banjalučke
biskupije. Sanitetske ekipe bit će razmještene i na
parking mjestima koja su osigurana za dolazak hodočasnika,
a dok će stacionarne medicinske ekipe biti u Kliničkom
centru i Domu zdravlja Banja Luka, te domovima zdravlja u
Laktašima, Gradišci, Bosanskom Novom (Novi Grad),
Mrkonjić-Gradu. “Za cjelokupnu aktivnost bit će angažirano
19 sanitetskih vozila, u kojima se nalaze ekipe sa po
jednim doktorom, dva medicinska tehničara i vozačem
sanitetskog vozila, koje će raspolagati potrebnom opremom
za intervencije u urgentnim stanjima, te potrebnim
lijekovima i sanitetskim materijalom”, rekao je Latinović.
Na osiguranju skupa 22. lipnja angažirano je 68 ljekara,
106 medicinskih sestara i 18 vozača sanitetskih vozila.
Prema Latinovićevim riječima, za zdravstveno stanje Svetog
Oca brinut će Pododbor za zdravstvo koji je sa 100 tisuća
KM, predviđenih sredstava za zdravstveno osiguranje
posjete pape Ivana Pavla II. Banjoj Luci 22. lipnja, uspio
da osigura sav potreban materijal i opremu. Latinović je
potvrdio i da štrajk zaposlenih u banjalučkom Kliničkom
centru neće utjecati na adekvatno zbrinjavanje svih
vjernika. (tabb/fena)
vrh
stranice
Banja Luka, 20. lipnja 2003., (TABB)
Iz tiska
izašao liturgijski vodič
Liturgijski vodič za euharistijsko slavlje sa
Svetim
Ocem Ivanom Pavlom II. prigodom proglašenja blaženim Ivana
Merza, pod nazivom “Blaženi čista srca”, izašao je iz
tiska u petak, 20. lipnja. Vodič su priredili mons. dr.
Anto Orlovac i mr. Tomo Knežević sa suradnicima, a uvodnu
riječ je napisao banjalučki biskup Franjo Komarica. U
prvom dijelu daje se povijesni prikaz Crkve u BiH, Banjoj
Luci i osvrt na život budućeg blaženika Ivana Merza.
Drugi dio donosi tekstove, molitve i pjesme euharistijskog
slavlja koje će se održati na Petrićevcu 22. lipnja 2003.
godine. Nakladnik Vodiča je Banjalučka biskupija, a Vodič
ima ukupno 96 stranica.Svi hodočasnici će na ulazu
kompleksa Petrićevac dobiti Liturgijski vodič.
vrh
stranice
Banja Luka, 20. lipnja 2003., (TABB)
Predstavljena marka u povodu Papina dolaska u BiH
U
Koncertnoj dvorani Banskog dvora u Banjoj Luci u četvrtak
uvečer, 19. lipnja, svečano je predstavljena zajednička
marka 3 bh pošte tiskano u povodu dolaska Svetog Oca u
BiH. Tom prigodom banjalučkom biskupu mons. dr. Franji
Komarici ravnatelji pošta predali su posebno izdanje marki
koje će biti uručeno Svetom Ocu. Organizator ove
svečanosti bio je državni Organizacijski odbor za doček
pape Ivana Pavla II. u BiH.
vrh
stranice
Banja Luka, 20. lipnja 2003., (TABB)
Petak je
zadnji dan za završetak svih radova na Petrićevcu
Petak je zadnji dan izvođenja završnih radova
na Petrićevcu. U četvrtak je postavljen križ na oltarnom
prostoru, a za petak je predviđeno izvođenje posljednjih
radova i neophodnih korekcija. Tijekom četvrtka pripadnici
Sfora izvršili su detaljnu sigurnosnu provjeru na
Petrićevcu. U subotu će se na taj prostor moći ući samo sa
specijalnom dozvolom.
vrh
stranice
Banja Luka, 20. lipnja 2003., (TABB)
Oltar za
misu na Petrićevcu stigao iz Okučana
Oltar i propovjedaonica za euharistijsko
slavlje 22. lipnja 2003. godine na Petrićevcu napravljeni
su u Okučanima, RH. Oltar su prema idejnom rješenju
arhitekte i enterijeriste Zlatka Ugljena iz Sarajeva
izradili Darko Bogdanović i Krešo Zega iz nove Gradiške.
Idejnu d
oradu
oltara, prilagođenog za potrebe Svetog Oca, prema
uvjetima vatikanskih liturgičara, načinio je Ivica
Blažević iz Zagreba.
Oltar je napravljen od mediapana i mesinga.
Dugačak je 315 cm, širok 165 cm, visok 108 cm I težak 1000
kg. Pet križeva od mesinga simboliziraju pet kontinenata
i pet rana Isusovih. Ambon je postavljen na franjevačkom
križu-tau.
Oltar na kojemu će Sveti Otac služiti svetu misu bit će
vraćen u novosagrađenu crkvu u Okučanima čija se posveta
očekuje ove godine. Oltarom se na simboličan način
htjela pokazati povezanost katoličkog naroda
Hrvatske i BiH, a posebno povezanost Banje Luke s
prognanim banjalučkim Hrvatima koji žive u RH i razasuti
diljem svijeta.
vrh
stranice
Banja Luka, 19. lipnja 2003., (TABB)
Banja Luka
spremno dočekuje Papu
Sve aktivnosti na organizacionom i tehničkom
aspektu tri dana prije druge pastoralne posjete pape Ivana
Pavla II Bosni i Hercegovini i
Banjoj Luci 22. juna privedene su kraju, saopćeno je danas
u Banjoj Luci nakon sastanka državnog Organizacionog
odbora za doček Svetog Oca. Kako je izjavio predsjednik
Organizacijskog odbora i član Predsjedništva BiH Dragan
Čović na press-konferenciji u glavnom press-centru, svi
poslovi u zračnoj luci Mahovljani, gdje će biti
organiziran svečani doček Svetog Oca, su završeni.
Na Petrićevcu gdje će biti održana sveta misa i
beatifikacija Ivana Merz, do sutra ujutro će biti
otklonjeni svi manji tehnički nedostaci na bini. Gotovo su
utvrđena i sve protokolarne aktivnosti posjete, te sastav
delegacije za doček Svetog Oca.
Organizacioni odbor, zajedno sa svim drugim
strukturama uključenim u pripreme za Papin doček, učinili
su sve kako bi stvorili pozitivno ozračje u kojem bi BiH i
Banju Luku predstavili u pravom svjetlu, ocijenio je
Čović.
Kada je riječ o sigurnosnom aspektu posjete,
član Organizacijskog odbora i predsjednik RS-a Dragan
Čavić izjavio je da MUP RS, zajedno s drugim strukturama
BiH i međunarodne zajednice, rade na tome da se ispune svi
sigurnosni standardi vezani za Papinu posjetu.
Pododbor za sigurnost je razradio sve
sigurnosne aspekte i očekujemo da će sve strukture na
pravi način uraditi svoj dio posla, istaknuo je Čavić.
On je izrazio uvjerenje kako je u RS-u
stvorena klima u kojoj se cijeli događaj smatra
neizbježnom realnošću, globalni događaj koji izaziva
pažnju cijelog svijeta, te događaj koji mora biti
pozdravljen. To je prilika da građani pokažu da su
frustracije prošlog vremena iza nas i da smo spremni
ugostiti sve ljude dobre volje koji žele slobodno
ispoljavati svoja religijska prava, dodao je Čavić.
Upitan je li upoznat o uhićenju nekih osoba
koje bi mogle predstavljati prijetnju sigurnosti, Čavić je
kazao da je to pitanje u nadležnosti MUP-a RS. Policija
radi na procjenama i ima obvezu da se pridržava zakonom
određenih normi, odnosno na temelju procjena poduzima
odgovarajuće policijske radnje, dodao je Čović.
(tabb/fena)
vrh
stranice
Banja Luka, 19. lipnja 2003., (TABB)
Papin
posjet pratit će 751 novinar
Za praćenja posjeta pape Ivana Pavla II. u
Banjoj Luci je do 17. lipnja akreditiran 751 novinar,
snimatelj i član tehničkog osoblja, saopćila je Ljerka
Bojić, voditeljica Pododbora za medije u Organizacijskom
odboru za doček Svetog Oca u Banjoj Luci. Do 17. lipnja
akreditaciju je zatražilo 306 inozemnih novinara, a
očekuje se dolazak još 60 novinara u Banju Luku s Papinim
zrakoplovom, 22. lipnja.
Među stranim novinarskim ekipama su ABC,
Eurovisia, RAI, TV France, Assosiated Press, France press,
Reuters, New York Times, Radio Deutsche Welle, Radio
Slobodna Europa, veliki broj medija iz RH, SiCG,
Slovenije, Poljske, Mađarske, Austrije, Njemačke, te
mnogih drugih velikih agencija, novina i rtv kuća. Papin
posjet Banjoj Luci pratit će i brojni mediji iz BiH.
JRTVS BiH, koji će izravno prenositi cijeli
događaj, za realizaciju projekta angažirao je 200 svojih
djelatnika. Za organizaciju press centara zadužene su
novinske agencija Fena i Srna. U Banjoj Luci će biti 3
press centra. Glavni press centar se nalazi u hotelu
«Bosna», dok će druga dva, na Petrićevcu i zračnoj luci
Mahovljani, biti otvorena samo 22. lipnja.
vrh
stranice
Banja Luka, 19. lipnja 2003., (TABB)
Biskup
Komarica primio dr. Čovića
Biskup Franjo Komarica primio je danas, 19.
lipnja, u Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci, Dragana
Čovića, hrvatskog člana predsjedništva BiH i predsjednika
državnog Organizacijskog odbora za pripremu II.
pastoralnog pohoda pape Ivana Pavla II. BiH i Banjoj Luci.
Obostrano je izraženo zadovoljstvo tijekom odvijanja
priprema za ovaj, kako je kazano, prvorazredni događaj, ne
samo za Banju Luku, već i za BiH i njenu reputaciju u
međunarodnoj zajednici. Sugovornici su izrazili nadu da će
boravak Svetog Oca, svih gostiju i hodočasnika u Banjoj
Luci proteći u najboljem redu kako to i dolikuje ovakvom
događaju.
Biskup Komarica se interesirao i za odgovor na
pismo koje je kao predsjednik BK BiH uputio 3. lipnja na
adresu predsjedništva BiH u svezi povratka manjeg dijela
oduzetih crkvenih objekata Katoličkoj crkvi u
Vrhbosanskoj nadbiskupiji, Banjalučkoj,
Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko- mrkanskoj biskupiji.
Biskup Komarica je istaknuo da bi povratak bar
jednog dijela zatražene imovine bio jedan mali, ali
simptomatičan i konstruktivna gesta uoči dolaska Svetog
Oca. BK BiH zatražila je u tom dopisu povratak zgrade
Dječačkog sjemeništa i gimnazije u Travniku, dvije zgrade
u Mostaru, dok je u Banjoj Luci zatraženo vraćanje zgrade
sestara milosrdnica, zgrade tzv. «Biskupske palače» i
zgrade trapističkog samostana.
Dragan Čović je obavijestio biskupa Komaricu
da je o tome razgovarao sa svojim kolegama u
predsjedništvu BiH kao i s članovima Međureligijskog
vijeća BiH, ali da još nema konkretnih odluka. Čović je
izrazio nadu da će dolazak Svetog Oca doprinijeti da se
dio zatražene imovine Katoličke crkve, kao i imovine
ostalih vjerskih zajednica u BiH, vrati u posjed pravih
vlasnika za što će se on osobno zalagati.
Nakon završetka razgovora u Biskupskom
ordinarijatu član predsjedništava dr. Dragan Čović i
banjalučki biskup Franjo Komarica obišli su Petrićevac
gdje se odvijaju završni radovi na uređenju kompleksa.
Zajednički su izrazili zadovoljstvom tijekom završnih
radova, a dane su i posljednje sugestije oko uređenja
oltarskog prostora.
vrh
stranice
Banja Luka, 19. lipanj 2003., (TABB)
Interview
s banjalučkim biskupom mons. dr. Franjom Komaricom
Nedavno
ste, u jednom interviewu, kazali da je Sveti Otac Ivana
Merza mogao proglasiti blaženim u Rimu ili Hrvatskoj, ali
se odlučio to učiniti u BiH, odnosno Banjoj Luci. Što ovaj
pohod Svetog Oca znači za Hrvate, katolike, a što za
ostale narode u BiH?
Vjerujem da je Sveti Otac svjesno odlučio
doći u Banju Luku, odnosno u BiH, i proglasiti blaženim
Ivana Merza, tim prije što je Merz rođeni Banjalučanin. On
je ponikao ovdje. Siguran sam da on zna našu aktualnu
situaciju koja je više nego dramatična jer u ovom su ratu
Hrvati i katolici Banje Luke, banjalučke regije i jednog
većeg dijela Bosne drastično kažnjeni progonom s rodnih
ognjišta. Naravno i drugi su protjerani, ali njima se
omogućuje da se u daleko većem broju vraćaju svojim
domovima. Evidentno je i potpuno začuđujuće da se jako
malo Hrvata vraća. Ne može biti istinita i prihvatljiva
tvrdnja da su jedino Hrvati «bezglavi ljudi bez mozga», te
da samo oni ne znaju kamo ih srce vuče, gdje je njihov
rodni kraj, gdje je njihov identitet. Na svačijoj osobnoj
iskaznici stoji kao dio njegovog identiteta, uz ime, i
mjesto rođenja. Nevjerojatno je da je zloduhu uspjelo baš
katolicima toliko ogaditi njihovo rodno mjesto. Sasvim
sigurno nešto nije u redu s poratnom BiH. Po mom sudu
dramatično nepravilno se pristupilo liječenju ratnih rana.
Da se slikovito izrazim: Slomljene su mnoge kosti jednog
«organizma», a stručnjaci za popravak tih kostiju naopako
su zavezali te kosti i «organizam» BiH krivo zarasta. Po
mom dubokom uvjerenju to je vrlo opasno za budućnost tog
«organizma.» Ono što ja znam, a što se često namjerno
sakriva od javnosti, o čemu se ne govori po medijima, je
činjenica da neki utjecajni pojedinci ne žele graditi
jedan pravedan mir. Oni ne žele istinu iznijeti na
vidjelo, ne žele ispraviti veliku nepravdu nanesenu
ljudima.
Zato dolazak Svetog Oca k nama, s ne skrivenom
radošću, očekuju katolici, Hrvati i drugi. Ima ih
zasigurno koji su još zbunjeni jer ne mogu vjerovati da
Papa dolazi u Banju Luku, u grad iz kojeg su
starosjedioci, Hrvati i drugi, na tako dramatičan način
protjerani i to ni krivi ni dužni. Poznato je da su se za
vrijeme rata katolici ovdje vrlo miroljubivo držali,
nikome nisu ništa nažao učinili. Oni su, bez ikakve
osobne krivnje, užasno i dvostruko kažnjeni. Protjerani
su, a ne dozvoljava im se povratak. Gotovo 80-tak tisuća
Hrvata protjerano je s prostora cijele Banjalučke
biskupije, a nije ih se vratilo ukupno ni 7 000, a na
područje RS ni 2000. A i ti koji su se vratili najčešće
nemaju od čega živjeti. Sve to nije nepoznato Svetom Ocu.
On sigurno u svojoj bolesti i odmaklim godinama želi
poručiti obespravljenim ljudima, onim poniženim, prezrenim
da nisu od Boga prezreni, nisu od Pape prezreni. Ako su
ih drugi zaboravili, prvenstveno oni koji su bili dužni za
njih se brinuti, i lokalni i međunarodni politički
predstavnici, Papa ovim želi pokazati da ih nije
zaboravio.
Uvjeren sam da se svi iole dobronamjerni ljudi, ne
samo u Banjoj Luci nego i u cijeloj BiH, raduju dolasku
Svetog Oca.
Kako ocjenjujete suradnju s državnim
Organizacijskim odborom tijekom priprema za organizaciju
posjeta Pape?
Koliko sam je do sada izviješten od svojih
suradnika ta suradnja je tekla bez ikakvih problema.
Radostan sam da sam doživio da se predstavnici države,
kada hoće, mogu zajednički naći na jednom projektu,
projektu za opće dobro i taj projekt doista na najbolji
mogući način privesti kraju.
Znamenke uvijek zanimaju novinare. Koliko se
hodočasnika očekuje na nedjeljnoj svetoj misi, koliko
biskupa, a koliko svećenika i redovnica?
Do danas ( četvrtka) je prijavljeno oko 40
biskupa, nadbiskupa, kardinala; 326 svećenika, 587
redovnica i preko 33 0000 vjernika.
Možete li nam bar u u naznakama kazati na što
će biti usmjeren Vaš pozdravni govor Svetom Ocu?
Pretpostavljamo da je govor Svetog Oca pod «embargom» do
samog trenutka kada će biti izgovoren?
Obično su svi govori pod «embargom» prije
no što budu izgovoreni. Izrazit ću radost i uputiti u ime
svih nazočnih dobrodošlicu Svetom Ocu. Njegov je dolazak
za mene, kako ja to običavam kazati, veliko čudo Ivana
Merza. Posjet Svetog Oca je jedna zraka toplog sunca na
već dugo vremena promrzlo i ozeblo tijelo katoličkog bića,
i ako hoćete, općenito za sve ljude u Banjoj Luci i BiH.
Svetom Ocu ću reći nekoliko riječi o Katoličkoj crkvi
ovdje, kako to dolikuje pri ovakvim susretima. On je naš
najdraži gost, naš najveći prijatelj. Želim ga ovdje na
licu mjesta, u kratkim crtama, upoznati s tim kakva je
naša konkretna situacija. Reći ću i nekoliko riječi o
našim nadanjima, radostima, ali i o našim stradanjima i
našoj tjeskobi, kao i o našoj odlučnosti da i dalje
ostanemo na ovim našim vjekovnim ognjištima vjerni
Evanđelju, vjerni porukama Svetog Oca koje nas potiču na
izgradnju civilizacije ljubavi. Civilizacija ljubavi
utemeljena je na opraštanju, pomirenju, suživotu,
solidarnosti i na činjenju dobra svim ljudima bez razlike.
Kako Vi osobno doživljavate današnjeg Papu?
On je za mene doista svetac naših dana. Za mene
kao čovjeka, kršćanina i teologa on je sigurno Božji
prorok ovog vremena. Čovjek koji živi Evanđelje dosljedno.
Živi ga kao utjelovljenu Božju ljubav prema konkretnom
čovjeku. Njemu nije stran ni jedan čovjek, ni jedan jezik,
ni jedan narod, ni jedan kraj, ni jedna kultura, ni jedna
civilizacija. To je slika Krista koji je došao da spasi
sve ljude, ne samo svoj narod. Krist je prošao zemljom
čineći dobro. To isto čini i Sveti Otac. On prolazi
zemljom čineći dobro i pozivajući ljude da afirmiraju u
sebi ono najvrjednije, a to je njihova bogolikost,
mogućnost da čine dobro.
Još jedna njegova bitna prepoznatljivost je njegova
sama osoba i pojava. Nad njim se razlučuju duhovi, slično
kao i kod Krista. Za Krista su bili jedni, protiv njega
drugi. Oni koji su za istinu, pravdu, dobro, oni koji su
za Boga koji je Stvoritelj čovjeka, oni koji Boga poštuju,
koji poštuju čovjeka, oni će biti uz Papu. Oni koji nisu
uz Papu, a ima takvih i ovdje, i oni pokazuju svoje lice.
Na tim licima ne mogu se prepoznati crte istine,
otvorenosti prema Bogu i čovjeku. Tu je zloduh učinio
svoje. Ali i takvim ljudima dolazi Papa da im kaže da se
ne boje Božje ljubavi i dobrote, pravde i milosrđa, da i
oni imaju pravo na čisto lice. Papa im poručuje da otvore
vrata svoga srca i skinu «mrenu zla» sa svojih očiju.
Svi smo mi stvoreni na sliku Božju, a ne na sliku zloduha.
Zahvaljujem dobrom Bogu na ovome Papi. To sam
nebrojeno puta čuo i od predstavnika drugih vjerskih
zajednica. To je Papa za koga su mnogi u oduševljenju
rekli da je «najpapskiji Papa od svih papa». Sveti Otac je
neosporno najveći moralni autoritet i građanin cijelog
svijeta. On je svakako osoba vrijedna nasljedovanja.
Rekli ste, također, da je posjet Ivana
Pavla II. dar Ivana Merza Banjoj Luci. Jeste li ponosni
što će upravo u Banjoj Luci Crkva u Hrvata dobiti prvog
laika blaženika?
Što znači biti ponosan? Ma naravno, tko
nije od «normalnih» Banjalučana ponosan, pogotovo
banjalučkih katolika. Za nas će ovdje u Banjoj Luci to
biti dodatna zadaće jer će nas od sada, pogotovo nas
katolike, mjeriti po našem sugrađaninu blaženom Ivanu
Merzu i njegovom dostojanstvenom kršćanskom životu.
Njegovo proglašenje blaženim obvezuje Banjalučane. Mi smo
dobili i dio relikvija za kapelu u našoj katedrali. Svetac
nam se daje ne samo kao zagovornik, naš najveći prijatelj
u nebu, nego nam se daje i za nasljedovanje. Pogotovo kada
su u pitanju mladi ljudi, koji stasaju i traže svoj
životni put osmišljen u Duhu Božje nakane. Volio bih da
svi naši mladi uzmu sebi za uzor Ivana Merza, čovjeka
uspjelog i u očima ljudi i u očima Božjim.
Mi smo o ovom velikom danu sanjali. Još 1987.
godine, kada sam bio predstavnik u Rimu na velikoj sinodi
posvećenoj laicima, ja sam pred sinodalnim ocima govorio o
Ivanu Merzu. Razgovarao sam o Merzu tada i sa Svetim Ocem.
U Banja Luci se molilo i ranije Ivanu Merzu, ali i za
njegovo proglašenje blaženim. Dok sam još bio
sjemeništarac sjećam se da je tadašnji banjalučki župnik
mons. Župančić, koji je osobno poznavao Ivana i uvijek
govorio o njemu, u svojoj Crkvi postavio i njegovu sliku.
Mi smo se tu molili. Znalo se za Ivana Merza i tada u
Banjoj Luci. Ipak, nedovoljno se o njemu znalo i u BiH i u
Hrvatskoj. Sam mi je Sveti Otac rekao da zna za Merza jer
mu je još kardinal Šeper pričao o njemu na II.
vatikanskom saboru, ali da se treba više poraditi u
domovini na upoznavanju njegovog života. To sam i tada
rekao po povratku u domovinu u crkvenim glasilima.
Hvala Bogu da je došao dan za proglašenje
Ivana Merca blaženim, i to ne u Rimu ili nekom drugom
mjestu, već baš ovdje u Banjoj Luci. To je za mene
izvanredni, neiskaziv Božji dar svima nama katolicima, ali
i svim drugim ljudima dobre volje. Banja Luka će
proglašenjem Ivana Merza dobiti neke sasvim drukčije
epitete nego one što su se u devedesetim godinama vezali
za nj: mrak, zločin nad čovjekom, preziranjem Boga i
Božjih zakona i dubokim preziranjem vlastitog
sugrađanina-starosjedioca. Još uvijek, na žalost, skoro
pola rođenih Banjalučana, ne živi u Banjoj Luci. Najmanje
ima katolika. Papa dolazi u Banju Luku katolicima, a
banjalučkih katolika nema. Njima, svih ovih proteklih
godina, nije dozvoljen povratak u svoje domove. To je
jedna apsurdana karakteristika ovog jedinstvenog i velikog
događaja za Banju Luku jer su za proglašenje blaženim
najdičnijeg Banjalučanina upravo najzaslužniji oni
Banjalučani koji su brutalno protjerani iz svog grada i
nisu se do danas mogli vratiti. Ali uvjeren sam da će i ti
naši dragi Banjalučani, gdje god oni bili na kugli
zemaljskoj, radovati zbog ovog dana. Vjerujem, bit će tu i
tuge i suza što nisu u mogućnosti da budu u svom gradu 22.
lipnja, na najsvjetiji i uistinu povijesni dan za Crkvu,
koja je ovdje prisutna od prvih kršćanskih stoljeća, a i
za sve ljude dobre volje u ovom gradu.
Jedno od obilježja pontifikata Ivana Pavla
II. je i njegovo veliko zalaganje za ekumenizam. Hoće li
ovaj pohod Pape Banjoj Luci tomu doprinijeti i očekuje li
se nazočnost, eventualno i kratki susret predstavnika SPC
sa Svetim Ocem, izuzev već predviđenog susreta u okviru
Međureligijskog vijeća BiH?
Iskreni ekumenizam u Banjoj Luci nije od
jučer. I moj prethodnik biskup Pichler bio poznat kao
otvoreni ekumenist u odnosu premA pokojnom vladiki Andreju
i prema sadašnjem vladiki g. Jefremu. Ja sam tu praksu
također nastavio. Ali treba znati da ekumenizam nikada
nije jednosmjerna ulica. Ekumenizam podrazumijeva
dvosmjernu ulicu. Sigurno je Papin dolazak u Banju Luku
podržavanje onog što smo mi ovdje u tom pravcu već niz
godina činili. Druga strana, službeni predstavnici naše
sestrinske Crkve, sada imaju izvanrednu priliku pokazati
koliko su ekumenski doista otvoreni kao što su to pokazali
i za vrijeme nedavnog pohoda Svetog Oca Hrvatskoj. Hoće li
doći do nekih drugih susreta meni još nije poznato. Osobno
bih se silno tome radovao, to bi bilo sigurno drago i
Svetom Ocu. U ovim trenucima, kada jedan jak reflektor
obasjava našu sredinu, pokazuju se lica u pravom svjetlu.
Svi mi imamo pravo, dužnost i mogućnost da pokažemo svoje
pravo lice.
Recite nam kakvo ozračje pred dolazak Svetog
Oca vlada u Banjoj Luci, u medijima RS i među “običnim”
pukom?
Ne mogu dovoljno pratiti ni medije ni
reakcije ljudi. Ali primijetio sam po reakcijama ljudi,
koji rade na pripremi Papina dolaska, a nisu katolici, da
se ti ljudi istinski trude, da to ne rade preko volje, da
i oni žele sa svoje strane iskreno pridonijeti uspjehu
Papina pohoda. Vidio sam po reakcijama domaćih političara
i velikog broja domaćih medija da su iskreno i
dobronamjerno pristupili pripravi ovog događaja. Imam
dojam da svi oni žele napraviti jedan konstruktivan
iskorak za boljitak ovog grada. Većina ljudi očekuju od
ovog posjeta nešto dobro i lijepo, bolje ozračje, korak k
boljoj budućnosti. Također sam čuo da ima nekih koji
negoduju i neprimjerno se izražavaju o čovjeku kojeg
visoko cijeni cijeli svijet. Ti ljudi su posvađani sami sa
sobom, oni su u jednoj iracionalnoj ljutnji. Mislim da su
to ljudi vrijedni žaljenja i za njih se moramo moliti
dragom Bogu da im Bog prosvijetli pamet i zagrije srca.
Oni najčešće ne znaju zašto se ljute na Papu. Ponavljaju
neistine iz tko zna kojih lažnih i sumnjivih izvora i tako
zapravo zagađuju svoju okolinu. Ovaj događaj je kao jedan
magnet koji privlači sebi sve ono što je dobro, a ono što
je destruktivno ostaje udaljeno i mrtvo.
Vjerujem da ništa poslije 22. lipnja neće
ostati isto. Ozračje će biti drukčija, pročišćenije.
Vidjet će se tko je na kojoj strani. Na strani dobra ili
na strani zla, na strani istine ili na strani zla, na
strani progresa ili na strani destrukcije, na strani jedne
učmale duhovne baruštine ili na strani bistrog, živonosnog
potoka koji na svom putu želi navodnjavati suhu zemlju
dobrotom i ljubavlju.
