Drugi apostolski pohod Bosni i Hercegovini

Banja Luka, 22. lipnja 2003. (TABB/KTA)  

Pohod Svetog Oca za vjernike Banja Luke znači jedinstveni događaj u njihovom životu 

            Generalni vikar Banjolučke biskupije i predsjednik Crkvenoga organizacijskog odbora za doček Svetog Oca u Banjoj Luci mons. Anto Orlovac izjavio je danas za IKA-u da pohod Svetog Oca za vjernike Banje Luke znači jedinstveni događaj u njihovom životu, jer generacije vjernika u svojoj dugoj povijesti nisu doživjele Papu u svome gradu. Dolazak jednog moralnog autoriteta u osobi današnjeg Svetog Oca koji je tri puta bio u Hrvatskoj i sada je već drugi put na tlu u BiH, za vjernika je doista važan događaj i poticaj i ohrabrenje da nisu zaboravljeni unatoč svemu što se tu događalo za vrijeme rata i posljedica koje se još uvijek osjećaju, rekao je.
            Kazao je također da je za misno slavlje prijavljeno oko 38 tisuća hodočasnika. Od tog broja 33 tisuće hodočasnika pristiže autobusima, a oko 5 tisuća osobnim automobilima. Svoj dolazak uz bosanskohercegovačke biskupe najavilo je i 40 biskupa, nadbiskupa i kardinala iz Italije, Austrije, Rumunjske, Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Češke, Srbije i Crne gore; dok će na misnom slavlju suslaviti 360 svećenika i redovnika. Na misnom slavlju sudjelovati će 587 redovnica te 151 ministrant, dok će 368 hodočasnika biti obučeno u narodne nošnje, čime će predstavljati svoje župe. Inače, na misnom slavlju pjevati će zbor od 800 pjevača sačinjen od članova svih župa Banjolučke biskupije pod ravnanjem don Dragana Filipovića. Na misnom slavlju uz taj zbor sudjelovati će Simfonijski orkestar iz Mostara pod vodstvom ravnatelja prof. Živka Kljuće te puhačkih orkestar Prvoga hrvatskog gardijskog zbora vojske Federacije BiH. Mons. Orlovac najavio je da će na misnome slavlju sudjelovati svi predstavnici drugih vjerskih zajednica pozvani na misno slavlje sa Svetim Ocem. Za sada nije poznato hoće li na službenoj razini biti zastupljena koja od delegacija drugih vjerskih zajednica u BiH. Imam banjolučki potvrdio je sudjelovanje delegacije Islamske zajednice na misnome slavlju, dok će predstavnici drugih religija biti primljeni kod Svetoga Oca u vidu međureligijskog vijeća BiH, gdje bi trebali biti predstavnici četiri vjerske zajednice u BiH, i to Katoličke crkve, Pravoslavne crkve, Islamske zajednice te Židovske vjerske zajednice. To će se dogoditi u privatnom dijelu kada će ih Sveti Otac primiti u poslijepodnevnim satima u biskupskom dvoru, kazao je mons. Orlovac. Suradnju Crkvenoga i Državnog odbora za pripravu pohoda Pape u BiH ocijenio je da je bila na najvišoj mogućoj razini.(kta/ika) 

vrh stranice
 

Vatikan, 22. lipnja 2003.(TABB/KTA)  

Talijanski tisak o Papinu posjetu BiH 

            Poluslužbeni vatikanski dnevnik Osservatore Romano od 22. lipnja na naslovnoj stranici najavljuje pohod Svetoga Oca Banjoj Luci, a Bosnu i Hercegovinu uspoređuje, radi njezinoga zemljopisnog oblika, s anatomskom slikom ljudskoga srca. To je znak za tu zemlju predodređenu da bude srce Europe, pravo srce koje kuca i trpi, postavljeno između dva dijela europskih pluća, Zapadnog i Istočnog. Od oba je dijela pluća stoljećima primala snagu, povijest i civilizaciju, nudila mogućnost suživota različitim ljudima i kulturama. U Bosni su se susreli katolištvo, pravoslavlje, islam i židovstvo a vjerski je dijalog bio svakodnevica. Vatikanski dnevnik spominje i četrdeset dva mjeseca rata, do 1995. godine, s više od dvije stotine mrtvih na dan. Talijanski dnevni tisak i obavijesna sredstva ovaj Papin pohod Republici Srpskoj tumače, vide i komentiraju gotovo samo u političkom ozračju, počinjući s događajima iz razdoblja prije drugoga svjetskog rata pa do danas. Tako Corriere della sera u članku: "Papa usred bosanske prikrivene mržnje" u podnaslovu naviješta Papinu poruku pomirenja Srbima i Hrvatima. Autor članka navodi kako će to biti kratak desetosatni pohod ali jedan od najosjetljivih. U Republici Srpskoj će ga dočekati srdžba Srba, koji stalno iznose ustaške okrutnosti u tom kraju u vrijeme drugoga svjetskog rata a hrvatska manjina moleći pomoć za povratak, piše Corriere della sera i navodi kako se izbljegli Hrvati u Republiku Srpsku nikako ne vraćaju. Katoličkoj su manjini uništene 203 crkve, kapelice, groblja i redovničke kuće. Dnevnik spominje nedolazak u Banju Luku beogradskog pravoslavnog patrijarha Pavla. Izvjestitelj talijanskoga dnevnika La Stampa piše o Papinoj mirovnoj poruci jednoj prepaćenoj zemlji i o pokajanju za ustaške zločine, zbog kojih u Banju Luku neće doći pozdraviti Papu ni beogradski patrijarh Pavle ni banjolučki pravoslavni mitropolit Nikolaj. Dopisnik se zadržava na polemici nastaloj zbog izbora od strane vlasti brda Petričevac za mjesto Papinoga misnog slavlja, gdje su Srbi 1995. srušili franjevački samostan i crkvu. Taj talijanski dnevnik ističe kako ovaj Papin put želi biti znak nade. Sveti Otac dolazi potvrditi pravo izbjeglica na povratak u svoje domove - navodi riječi kardinala Puljića, koji se tuži kako Bosna i katolici više nisu vijest za svjetsku javnost. La Stampa piše kako je Papa drugi državnik, nakon Koštunice, koji uopće posjećuje Republiku Srpsku. Dnevnik ujedno donosi razgovor sa srpskim veleposlanikom pri Svetoj Stolici Tanaskovićem, koji u Papinom pohodu vidi izraz potpore katolicima i Hrvatima, te znak da nisu zaboravljeni i da ih Sveta Stolica i Papa podržavaju u nastojanju da se ponovno vrate u to područje Bosne.(kta/ika) 

vrh stranice
 

Vatikan, 21. lipnja 2003.(TABB/KTA)

Pavao VI. prije 40 godina izabran za papu 

            Prije četrdeset godina – 21. lipnja - izabran je za papu kardinal i milanski nadbiskup šezdesetšestogodišnji Giovanni Battista Montini, koji je uzeo ime Pavao VI. On će ostati zabilježen u povijesti kao Papa koji je zaključio Drugi vatikanski koncil. Ustanovio je Papinsko vijeće za sredstva društvene komunikacije, napisao velike i važne enciklike "Populorum Progressio" i "Humanae Vitae". Pavao VI. je prvi papa koji je zrakoplovom pošao iz Italije. Bilo je to prigodom povijesnoga hodočašća u Svetu zemlju, a svojim je apostolskim pohodima svjedočio ljubav prema Crkvi. Stoga je naslov njegove prve enciklike "Ecclesiam Suam". Zahvaljujući papi Pavlu VI. ustanovljen je Svjetski dan mira, koji Crkva obilježava svake godine 1. siječnja.(kta/ika) 

vrh stranice
 

Banja Luka, 20. lipnja 2003.(TABB/KTA)

 Oltarna slika Ivana Merza

             Osječki slikar Zdenko Gelenčir izradio je oltarnu sliku s likom novog blaženika Ivana Merza koja će stajati za vrijeme Papine mise beatifikacije u Banjoj Luci. Slika je dimenzija 2 m x 4 m. Idejno rješenje slike dali su zajedno banjolučki biskup Franjo Komarica i postulator Merčeve kauze o. Božidar Nagy. Slika je bogata porukom, simbolikom i sažima Merčev život. Prikazuje Merza u mladenačkom liku i u bijelom odijelu, a rađena je po uzorku dviju slika iz njegovih gimnazijskih banjolučkih dana, gdje ga se može vidjeti upravo u bijelom odijelu koje je tada nosio. Geslo Papinog pohoda Banjoj Luci jest “Blaženi čista srca”, a te riječi također pišu na knjizi koju Ivan Merz drži u rukama koja je ujedno simbol i misala, i Svetog pisma, i općenito svijeta književnosti, kulture i znanosti čime se Merz posebno bavio. U lijevoj ruci Merz drži krunicu, što je oznaka Merza kao čovjeka molitve općenito i napose kao velikog štovatelja blažene Gospe kojoj je svaki dan molio krunicu. Merz je prikazan u hodu, ide kroz život s knjigom i krunicom, tj. studijski proučava život oko sebe i s molitvom u srcu. Vedar je i zagledan u Kristov križ u čijem središtu je Euharistija, znak Kristove žrtve, ljubavi i njegove nazočnosti među nama, koju je Merz za života posebno štovao. Iza Merza prikazani su predstavnici Crkve u Hrvata, iz koje je Merz izrastao, svjedoci njegove svetosti i osobe koje su pridonijele njegovoj beatifikaciji:
            Marica Stanković, bliska suradnica Ivana Merza u apostolatu, koja je ostvarila ideju Merčevog civilnog reda i osnovala zajednicu Suradnica Krista Kralja i koja je u ime Suradnica uputila službenu molbu crkvenim vlastima da se pokrene postupak za njegovo proglašenje blaženim; o. Josip Vrbanek, isusovac, duhovnik i ispovjednik Ivana Merza, koji ga je pratio posljednjih šest godina u njegovu usponu prema oltaru i koji je kao svjedok njegove svetosti napisao njegovu biografiju u vidu pokretanja postupka za njegovu beatifikaciju; kardinal Franjo Šeper koji je Merza osobno poznavao, bio uvjeren u njegovu svetost i koji je 1958. god. kao zagrebački nadbiskup pokrenuo postupak za Merčevu beatifikaciju; Anica Ercegović iz Sunje koja je čudesno ozdravila po zagovoru Ivana Merza od neizlječive bolesti i čije je čudesno ozdravljenje prihvaćeno u Vatikanu u postupku Merčeve beatifikacije; dr. Ivan Protulipac, mučenik, bliski suradnik Ivana Merza u orlovskoj organizaciji, žrtva komunističkih progona, ubijen 1946. god. u Trstu od jugoslavenskih komunista; mons. Ivan Evanđelista Šarić, sarajevski nadbiskup s kojim je Ivan Merz bio povezan velikim prijateljskim vezama i koji je Ivana Merza posebno štovao i cijenio kao svetog čovjeka; kardinal Franjo Kuharić koji je izrekao mnogo divnih govora o Ivanu Merzu i ubrzao postupak njegove beatifikacije; dr. Dragutin Kniewlad, koji je napisao prvu biografiju Ivana Merza i koji ga je otkrio hrvatskoj javnosti; kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup, veoma zaslužan za promicanje štovanja Ivana Merza u Vrhbosnaskoj nadbiskupiji i koji je osobno zamolio Svetoga Oca da dođe u Banju Luku i proglasi Ivana Merza blaženim; banjolučki biskup Franjo Komarica koji je izuzetno puno učinio za Ivana Merza u svojim govorima, a dvije godine ranije odredio je molitve u svojoj biskupiji za njegovu beatifikaciju i uspio je uvjeriti Svetoga Oca i Svetu Stolicu o važnosti Papinog dolaska u Banju Luku i proglašenja Ivana Merza blaženim upravo u Banjoj Luci; mons, Fabijan Veraja, dugogodišnji djelatnik u Kongregaciji za kauze svetaca koji je napisao Poziciju Ivana Merza, temeljni dokument od 1.040 stranica kojom se dokazuje herojski stupanj Merčevih kreposti i njegova svetost i time je dao odlučujući doprinos završetku procesa i njegovoj beatifikaciji; prof. Ljubomir Maraković, profesor Ivana Merza u gimnaziji, koji ga je usmjerio prema pravim životnim vrijednostima, zaslužan za njegovu duhovnu i vjersku orijentaciju; o. Božidar Nagy, postulator postupka za beatifikaciju Ivana Merza, koji tu službu obnaša već 31 godinu; papa Ivan Pavao II. koji je uzdigao na čast oltara Ivana Merza kao blaženika Katoličke Crkve. U pozadini s jedne i s druge strane prikazano je mnoštvo koje slijedi Ivana Merza kao onoga koji pokazuje “put k Suncu“, tj. k Isusu Kristu. U dnu slike prikazana su mjesta i institucije koje su formirale Ivanan Merza: Bazilika Srca Isusova u Zagrebu u koju je Merz dolazio svakoga dana na misu i gdje mu se danas nalazi grob; banjolučka katedrala - rodno mjesto Ivana Merza, a u sredini su prikazani detalji s bojišta iz 1. svjetskog rata, podsjećajći na ratno iskustvo Ivana Merza (1916.-1918.) gdje je doživio duboko obraćenje Bogu. Desno se nalaze simboli gradova u kojima je Merz studirao, Beč i Pariz, i potom Rim, bazilika Sv. Petra, središte njegove vjerske i duhovne orijentacije i duboke ljubavi prema Crkvi, stoji u prikazu djela koji je napisao postulator kauze o. Božidar Nagy.(kta) 

vrh stranice
 

Vatikan, 20. lipnja 2003.(TABB/KTA)

 “Misal” za pastirski pohod Pape u Banja Luku

             Ured za papinska liturgijska slavlja priredio je “Misal” u prigodi pastirskoga pohoda pape Ivana Pavla II. Bosni i Hercegovini, 22. lipnja, kada će na misnome slavlju u Banjoj Luci proglasiti blaženim časnoga slugu Božjega Ivana Merza. Misal je priređen za potrebe Svetog Oca i suslaviteljâ te će ostati svjedokom liturgijskoga slavlja proglašenja blaženim Ivana Merza, a moći će poslužiti i za druge molitvene susrete nakon Papina pohoda. Sadrži tekstove i rubrike liturgijskoga slavlja. Svi su tekstovi slavlja na hrvatskom jeziku, dok su rubrike na latinskom. Pojedini su tekstovi praćeni i glazbenim napjevom, kako bi se olakšalo pjevanje. Svezak je tiskala Vatikanska tiskara, a priređen je u suradnji s mjesnim pročelnikom za bogoslužje. Ovo Papino putovanje u Bosnu i Hercegovinu odvija se u svjetlu Kristovih riječi: “Blago čistima srcem”, koje se odnose u prvom redu na novoga blaženika, a potom su poziv i poticaj svima da ih ostvaruju u svome životu. Za vrijeme euharistijskog slavlja papa Ivan Pavao II. proglasit će blaženim časnoga Slugu Božjeg Ivana Merza i cjelokupna liturgija bit će usredotočena na lik toga vjernika laika. Molitveni obrasci, osim zborne molitve koja je vlastita, uzeti su iz mise Slavlje svetaca i svetica. Biblijski tekstovi ističu pojedine vidove koji su se očitovali u duhovnosti, životu i djelovanju Ivana Merza. U prvom čitanju svraća se pozornost na umnost, vjernost Božjem zakonu koju je Ivan očitovao i druge poučavao. Drugo čitanje ističe ljubav prema Kristu koji mu je najviša vrijednost, a Evanđelje ističe apostolat i brojna dobra djela kojima je Ivan proslavio Boga. Evanđelje se pjeva i na ukrajinskom jeziku. Moli se Treća euharistijska molitva. Prije apostolskoga blagoslova Sveti Otac predat će križ mladima da ga pronose po svojim zajednicama i župama kao znak sjećanja na slavlje i kao simbol kršćanske vjere, tako povijesno ukorijenjene na tome tlu, po kojoj treba živjeti, koju treba čuvati i prenositi budućim naraštajima, stoji u prikazu misala koji je načinio ravnatelj Papinskih liturgijskih slavlja biskup Piero Marini.(kta) 

vrh stranice
 

Banja Luka, 20. lipnja 2003.(TABB/KTA)

BIH: Darovi Svetome Ocu 

            Članovi Predsjedništva BiH papi Ivanu Pavlu II., koji će u nedjelju, 22. lipnja, posjetiti Banju Luku, darovat će medaljon s dragim kamenjem, objavila je agencija SRNA. Na medaljonu se nalaze grb i granice BiH i simbol stećka, a takav je medaljon nedavno uručen i saudijskome princu Al Validu za njegova posjeta BiH.
Predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić će poglavaru Katoličke crkve darovati aplikaciju Faberžeovog uskrsnog jajeta (pisanice), koje je ukrašeno biblijskim motivima. "Centralna figura na jajetu je Isus Krist, a sam dar predstavlja uskrsnuće i simbolizira rađanje nove nade za bolje vrijeme", rekao je Čavić novinarima u Banjoj Luci. Dar će biti predan Svetome Ocu na kurtoaznom prijemu u Ordinarijatu banjalučke biskupije.(kta) 

vrh stranice
 

Banja Luka, 17. lipnja, 2003., (TABB)

Posebno izdanje Nezavisnih novina 

            Banjalučke Nezavisne novine izdale su u utorak, 17. lipnja, posebno novinsko izdanje «Papa u Banjoj Luci» posvećeno posjeti Svetog Oca gradu na Vrbasu i BiH. Na stotinu stranica predstavljeni su, između ostalog, životi Ivana Pavla II. i budućeg blaženika Ivana Merza, povijest Katoličke crkve u BiH, povijest franjevaca u BiH, rodna župa budućeg blaženika i B i H katedrale. Cijena ovog izdanja je 2 KM.

            Poslije izdanja «Blaženi čista srca», koje je besplatno podijeljeno proteklih dana svim hodočasnicima iz BiH koji će u nedjelju posjetiti Banju Luku, a čiji su izdavači sve katolički nakladnici u BiH, posljednjeg broja Katoličkog tjednika, izdanje Nezavisnih novina je treće novinsko izdanje u cjelosti posvećeno dolasku Ivana Pavla II. u Banju Luku. 

vrh stranice
 

Banja Luka, 15. lipnja 2003., (TABB)

 Koncerti u čast dolaska Svetog Oca

             U banjalučkoj katedrali sv. Bonaventure u subotu navečer koncert pred stotinjak posjetitelja održao je zbor i orkestar župe Gardolo iz talijanske pokrajine Trento. Na koncertu je izvedeno dvadesetak duhovnih skladbi na talijanskom, španjolskom i engleskom jeziku. Koncertu su pored banjalučkog biskupa mons. Franje Komarice bili nazočni i predstavnici Paneuropske unije koji su tijekom vikenda boravili u posjeti Banjoj Luci i banjalučkoj biskupiji.

            U čast dolaska Svetog Oca dan kasnije koncert je u banjalučkoj katedrali održao komorni ansambl «Arion», sopranistica Karolina Mihajlović, orguljaš Svetozar Saša Kovačević, Saša Stevanović na flauti, orguljašica Biljana Hadžić i Brankica Mlađenović na flauti. Orkestrom je dirigirao dirigent Muharem Insanić. Pred više od 150 posjetitelja izvedena su djela Svetozara S. Kovačevića, Johanna Sebastiana Bacha, Tomasa Albinonia, Luigia Boccherinia i Antonia Vivaldia. Koncert koji je održan u čast pohoda Svetog Oca Banjoj Luci znakovit je po tome što je imao interreligijski karakter.

  vrh stranice
 

Banja Luka, 14. lipnja 2003., (TABB)

 Pripremljen informativni materijal na četiri jezika

             Ured Generalnog tajništva Banjalučke biskupije za pripremu II. pastoralnog pohoda pape Ivana Pavla II. BiH i Banjoj Luci, pripremio je informativni materijal  za inozemne i domaće  novinare koji će u najbitnijim crtama predstaviti  katoličku crkvu u BiH i Banjoj Luci, Ivana Merza te “Raspetu Crkvu u BiH.”
            Materijali su tiskani na engleskom, talijanskom, njemačkom i hrvatskom jeziku. Bit će dostupni u press centru hotela Bosna kao i u uredu Generalnog tajništva koji je smješten u Biskupskom ordinarijatu. 

vrh stranice
 

Banja Luka, 12. lipnja 2003. (TABB) 

Poslanica biskupa Komarice 

            Povodom II. apostolskog pohoda Svetog Oca Ivana Pavla II. Bosni i Hercegovini i proglašenja blaženim Ivana Merza u Banjoj Luci, 22 lipnja o.g., banjalučki biskup mons. dr. Franjo Komarica uputio je vjernicima Banjalučke biskupije poruku sljedećeg sadržaja:
            Kao vaš brat u vjeri i ujedno vaš biskup, obraćam vam se u ovom povijesnom času za našu biskupiju, s neskrivenom radošću i zahvalnošću Bogu, izvoru svake prave radosti i sreće: «Velika nam djela učini Gospodin, opet smo radosni!» (Ps 126,3)
            Neposredno pred nama je najznačajniji događaj od davnih početaka kršćanstva na području naše biskupije:  DOLAZAK SAMOG KRISTOVA NAMJESNIKA NA ZEMLJI, SVETOG OCA IVANA PAVLA II u središte naše biskupije i proglašenje blaženim člana naše biskupijske zajednice, Časnog Sluge Božjega Ivana Merza.
            Želim iskreno zahvaliti svima vama , koji ste se do sada trudili molitvom i žrtvom oko pripreme ovog jedinstvenog,  prevažnog događaja za našu vjeru i našu crkvenost. Jednako  želim sve vas, članove naše biskupije pozvati da se zadnjeg tjedna, pred sam dolazak  Svetog Oca k nama, dodatno okupite oko Krista, Pastira naših duša, u zajedničkoj i osobnoj molitvi, žrtvi i djelima ljubavi, kako bi apostolski pohod Njegova namjesnika našoj biskupiji i cijeloj metropoliji urodio što brojnijim dragocjenim plodovima za sve nas i sve druge ljude oko nas. Svi smo potrebni više duhovne snage za nošenje naših svakodnevnih križeva, za liječenje ratnih  i poratnih rana, za opraštanje, pomirenje, za djela solidarnosti i ljubavi, za izgradnju  pravednog mira i bolje budućnosti za našu Crkvu i za sve ljude u našoj Domovini. Stoga vam svima stavljam na srce da, ako ikako  možete,  dođete na slavlje sv. mise u  ove dane u vašoj župi. Neka se uzmu ovi  misni obrasci :
            -  u ponedjeljak: za Opću Crkvu, u utorak za papu, u srijedu za mjesnu Crkvu, u četvrtak od svetkovine Tijelova, u petak o Presvetom  Srcu Isusovu, u subotu ujutro, o Blaženoj Djevici Mariji, Majci Crkve, a pred večer od 12. nedjelje kroz godinu.
            Svećenike molim da na blagdan Tijelova iza mise zajedno s vjernicima obave polusatno klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom, s dodatnim molitvama za Crkvu, papu, biskupe, svećenike i sve ljude u duhovnim i tjelesnim    potrebama. Tko ne može tih dana ići na misu neka izmoli krunicu i litanije Srcu Isusovu i molitvu za Crvku i Papu.
            -  Također preporučujem, da se jedan dan – izabran po volji  - posti na istu nakanu.  Što se pak tiče vašeg osobnog sudjelovanja u Papinoj misi proglašenja blaženim našeg Banjalučanina Ivana Merza, u nedjelju 22. o. mj., još jednom pozivam sve vas, koji ikako fizički možete poći na put, da se odmah, ukoliko to već niste učinili, prijavite u župni ured, kako biste se i vi mogli pridružiti jedinstvenom, neponovljivom euharistijskom slavlju kojeg će predvoditi Sveti Otac, zajedno s preko 30 kardinala i biskupa, nekoliko stotina svećenika, još više redovnica i više desetina tisuća vjernika iz naše Domovine i drugih zemalja. 
            Ovo je doista trenutak da pokažemo i Svetom Ocu i cijeloj Crkvi Božjoj, koliko znamo cijeniti vjeru i vjernost naših predaka prema Kristu i Njegovu Namjesniku na zemlji, koji iako slab i već u poodmaklim godinama, dolazi posvjedočiti nam još jednom svoju, mnogo puta iskazanu, očinsku ljubav, pomoć i zaštitu. Ne dozvolite da vam kasnije vaša savjest kao i vaša djeca i potomstvo s razlogom predbacuju da ste zakazali u ovom povijesnom događaju boravka Nasljednika Sv. Petra u našoj biskupiji i svečanosti uzdizanja na oltar prvog blaženika iz naše biskupije i metropolije i to katoličkog laika, novog zaštitnika, posebno svih vas, Kristovih vjernika lika.
            Sve vas, koji ćete zbog bolesti i drugih opravdanih razloga morati ostati kod svojih domova, molim da se toga dana duhovno povežete s Svetim Ocem i svima nama, koji ćemo imati sreću s njim zajedno slaviti Boga i velika djela njegova milosrđa i dobrote prema nama i drugim ljudima dobre volje oko nas.
Zazivam na sve vas obilje Božjeg blagoslova, mira i duhovne radosti moleći ujedno majčinski zagovor Presvete Djevice, Marije, Majke Crkve. (TABB)

  vrh stranice
 

Vatikan, 13. lipnja 2003., (TABB)

Papa posjetio 129 zemalja i prešao više od milijun kilometara

             Papa Ivan Pavao II. je tijekom svog 25-godišnjeg pontifikata obišao 129 zemalja i posjetio 600 mjesta, objavio je Radio Vatikan. Papa Wojtyla je tijekom tih putovanja izgovorio 2.400 govora te je praktički bio na putu 575 dana, prešavši više od milijun kilometara, što znači da je gotovo 30 puta obišao kuglu zemaljsku, odnosno trostruku udaljenost od Zemlje do Mjeseca. Kardinal Roberto Tucci, koji je organizirao veći dio Papinih apostolskih putovanja, izjavio je tijekom jučerašnje audijencije u koju je Papa primio suradnike na njegovim putovanjima, kako zapravo nitko ne zna koliko je ljudi sudjelovalo na tim susretima sa Svetim Ocem, a još manje koliko je gledatelja pratilo Papina putovanja putem televizijskih ekrana. Ne zna se čak ni koliko ljudi mu je pružilo ruku. Svakako riječ je o velikim brojkama, rekao je kardinal Tucci dodajući kako su ta putovanja ostavila neizbrisive tragove i postala baština povijesti Crkve.(tabb/kta/ika)

  vrh stranice
 

Vatikan, 13. lipnja 2003., (TABB) 

Papa o svojih stotinu apostolskih putovanja 

            Papa Ivan Pavao II. nazvao je jucer svoje stoto apostolsko putovanje, u Hrvatsku od 5. do 9. lipnja, "važnim pastoralnim pothvatom". "Papa putnik" je to izjavio primivši 12. lipnja sudionike na stotom apostolskom putovanju zahvalivši im što su "omogućili Papi ići ususret muškarcima i ženama našeg doba u njihovim uobičajenim životnim sredinama" pomažući mu "u njegovoj službi putujućeg misionara". Papa ih je nazvao duhovnim "predstavništvom" onih "koji su – već u poodmakloj dobi ili pozvani u Božji dom – u gotovo 25 godina bili povlašteni svjedoci toga osobitog vršenja Petrove službe". Nakon što je svoje stoto apostolsko putovanje nazvao "važnim pastoralnim pothvatom", Ivan Pavao II. je podsjetio kako je od samog izbora za Rimskog biskupa 16. listopada 1978. u njegovu srcu osobito snažno odjekivala žurnost Isusove zapovijedi: "Idite po svem svijetu i naviještajte evanđelje svakom stvorenju". "Smatrao sam stoga svojom dužnošću ići stopama apostola Petra koji je 'išao sve pohoditi', da bi utvrdio i učvrstio vitalnost Crkve u vjernosti Riječi i u služenju istini; da kaže svima da ih Bog ljudi, da ih Crkva ljubi, da ih Papa ljubi; i da primi od njih ohrabrenje i primjer njihove dobrote, njihove vjere". I po tim putovanjima, nastavio je Papa, očitovalo se osobito vršenje službe vlastito Petrovu nasljedniku kao počelu i vidljivom temelju jedinstva vjere i zajedništva.
            Papa je zatim iznio neke osobne naglaske s putovanja. "Na svim tim putovanjima", povjerio se Papa, "osjetio sam se hodočasnikom u ono osobito svetište koje je Božji narod. U tom sam svetištu mogao razmatrati Kristovo lice ponekad nagrđeno na križu, ponekad obasjano svjetlom uskrsnog jutra". Prisjećajući se svojih 100 apostolskih putovanja diljem cijeloga svijeta, od Meksika 1979. do Hrvatske 2003., Papa se spomenuo "braće biskupa" s kojima je "mogao izravno podijeliti njihove pastoralne probleme i tjeskobe" i "različitih kategorija vjernika" koji su mu "omogućili izbliza upoznati život kršćanskih zajednica na različitim kontinentima, njihova očekivanja, teškoće, trpljenja i radosti".
            "Nisam nikada zaboravio mladež", dodao je Papa, nazivajući je "nadom Crkve i Pape". "U njihovim radosnim i zamišljenim licima vidio sam naraštaj spreman velikodušno nasljedovati Krista i izgrađivati civilizaciju ljubavi", rekao je Papa. No, u Papinu sjećanju i srcu "kao najuzvišenije i najganutljivije sjećanje s posjeta" ostaju najdublje utisnuti "veliki šaroliki skupovi Božjeg naroda, okupljenog na slavlju Euharistije".
             "Potaknut uvjerenjem da je 'svaki čovjek prvi i temeljni put Crkve' želio sam susresti braću ostalih Crkava i crkvenih zajednica, kao i vjernike židovstva, islama i ostalih religija, kako bih s uvjerenjem iznova potvrdio bilo konkretno zauzimanje Katoličke crkve za ponovnu izgradnju punog jedinstva među kršćanima, bilo njezinu otvorenost za dijalog i za suradnju sa svima na izgradnji boljeg svijeta", istaknuo je Papa.
            Papa je zaključio zahvalom svima onima koji su "omogućili Papi ići ususret muškarcima i ženama našeg doba u njihovim uobičajenim životnim sredinama" pomažući mu "u njegovoj službi putujućeg misionara, željnog naviještati svima riječ spasenja, s dubokim uvjerenjem da Bog želi da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine". Posebno se zahvalio Državnom tajništvu koje se brine za pripremu putovanje i djelatnicima u obavijesnim sredstvima koji vjerno prenose odjeke njegovih putovanja u različite dijelove svijeta.(tabb/kta/ika)

vrh stranice
 

Plan Papinog posjeta

PRIGODOM PROGLAŠENJA BLAŽENIM SLUGE BOŽJEGA IVANA MERZA

Banja Luka, 22. 06. 2003

09,40	DOLAZAK U ZRAČNU LUKU BANJA LUKA
09,40	CEREMONIJAL DOČEKA
10,00	SUSRET SA PREDSJEDNIŠTVOM BOSNE I HERCEGOVINE
10,30	ODLAZAK U SAMOSTAN PRESVETOGA TROJSTVA
11,00	DOLAZAK U SAMOSTAN - OBILAZAK VJERNIČKOGA MNOŠTVA
11,30 - 14,00	SVETA MISA I BEATIFIKACIJA SLUGE BOŽJEGA IVANA MERZA
14,30	DOLAZAK U BISKUPSKI DVOR RUČAK SA BOSANSKOHERCEGOVAČKIM BISKUPIMA TE KARDINALIMA I BISKUPIMA PAPINE PRATNJE
17,30	KURTOAZNI PRIJEM PREDSJEDNIKA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH ENTITETA KURTOAZNI PRIJEM MEĐURELIGIJSKOGA VIJEĆA BOSNE I HERCEGOVINE
18,30	PRIVATNI POHOD KATOLIČKOJ KATEDRALI U BANJOJ LUCI
18,45	ODLAZAK U ZRAČNU LUKU BANJA LUKA CEREMONIJAL ISPRAĆAJA ODLAZAK ZRAKOPLOVA NJEGOVE SVETOSTI PAPE IVANA PAVLA II

vrh stranice

Sarajevo, 12. svibnja 2003.(KTA)

Zajednička poštanska marka u povodu Papina posjeta BiH 

            U povodu drugog pastoralnog pohoda Svetog Oca Ivana Pavla II. Bosni i Hercegovini, bit će izdana prigodna zajednička poštanska marka, priopćeno je iz Organizacionog odbora za Papin doček, javlja Fena.
             To je dogovoreno danas na sastanku pročelnika Pododbora za promidžbu Nevenka Hercega i direktora tri bosanskohercegovačka operatera Milutina Pejića (Srpske pošte Banjaluka), Kasima Džajića (JP BH pošta Sarajevo) i Željka Gugića  (Hrvatska pošta d.o.o. Mostar).
            Sva tri bh. poštanska operatera suglasna su da istovremeno, prije dolaska Pape u Banjaluku 22. lipnja, organiziraju službeno predstavljanje marke.
            Grafički elementi ove, po prvi put u poratnoj BiH, zajedničke marke i pratećih filatelističkih materijala bit će u suglasju s ostalim dizajnerskim rješenjima i službenim sloganom koji prate posjet Svetog Oca Bosni i Hercegovini.
            Dogovorena je i izrada "Predsjedničkog albuma" koji bi trebao biti uručen Papi Ivanu Pavlu II.(kta)

vrh stranice
 

Logo (simbol) drugog pastoralnog pohoda Svetog Oca B i H i proglašenja blaženim časnog sluge Božjega Ivana Merza 

            Službeni simbol (logotip) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Drugog pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Bosni i Hercegovini i proglašenja blaženim časnog sluge Božjega Ivana Merza, u Banjoj Luci, 22. lipnja 2003., ima četiri osnovna elementa. To su:
1.      prepoznatljivi obrisi banjolučke prvostolne crkve (katedrale), podijeljeni u četiri polja,
2.      dominirajući križ od starohrvatskog pletera,
3.      monogram Blažene Djevice Marije u podnožju križa,
4.      Papina zastava.
            Banjolučka katedrala u obliku šatoru, koji simbolizira Crkvu, podijeljena u četiri polja predstavlja četiri (nad)biskupije Crkve u Bosni i Hercegovini kojoj Papa dolazi u pohod, jer je to najprije pastoralni pohod mjesnoj Crkvi i gradu Banjoj Luci. To su uz domaću banjolučku biskupiju, nadbiskupija Vrhbosanska sa sjedištem u Sarajevu, mostarsko-duvanjska biskupija sa sjedištem u Mostaru, te trebinjsko-mrkanska biskupija sa sjedištem u Trebinju. Crvena boja ta četiri polja označava mučeničku prošlost i stradanja vjernika tih mjesnih Crkava.
            Sve te biskupije povezuje križ od starohrvatskog pletera. Križ je temeljni znak kršćanstva. Najveća većina katolika na prostoru BiH pripadnici su hrvatskog naroda, koji već gotovo 14 stoljeća pripadaju Katoličkoj crkvi. Tako stiliziran križ je ujedno spojnica Banje Luke u kojoj se rodio budući blaženik, časni sluga Božji dr. Ivan Merz, i Zagreba, gdje je on djelovao, ostvario svoju svetost, te preminuo na glasu svetosti i gdje mu se nalazi grob.
            Najodličniji član Kristove Crkve njegova je Majka Marija. Njezin monogram, plavo slovo M, utkan je u podnožje križa, ali i u simbol katedrale, odn. žive Crkve ovoga podneblja. Marija je, naime, Majka Isusa Krista, našega Spasitelja, ali i Majka Crkve, i to prije svega one Crkve koja hodočasti prema svome cilju u vječnosti. Marija je i živa veza svoga sina Isusa i konkretne Crkve. – Nije bez određene simbolike ni činjenica da istim slovom M počinje i prezime novog blaženika, Merz, pa taj simbol dobiva još jedno značenje. A sam časni sluga Božji Ivan, kao i Sv. Otac koji nam dolazi u pohode, bili su žarki štovatelji Marijini. Geslo je Sv. Oca: Totus tuus – tj. Posve tvoj (Papa je stavio svoj cjelokupni pontifikat pod Marijinu zaštitu).
            Četvrti su element boje Papine zastave: bijelo-žuta. Isus je apostolu Petru rekao da je stijena, na kojoj će sagraditi svoju Crkvu. Papa kao nasljednik apostola Petra nastavlja tu službu čuvajući jedinstvo Kristove crkve i sigurnost u vjeri; zajedno s apostolskim zborom, tj. biskupima on je čuvar i autentični tumač poklada Božje riječi i djelitelj sredstava posvećenja, tj. svetih sakramenata. Sve to u svojoj osobi u određenom smislu objedinjuje novi blaženik Ivan Merz.

vrh stranice