U okviru XX. redovitog zajedničkog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije, 13. ožujka slavljena je sveta misa u sarajevskoj katedrali.
Misno slavlje 13. ožujka, na petu godišnjicu izbora pape Franje, predvodio je predsjednik BK-a BiH Vinko kard. Puljić, vrhbosanski nadbiskup i metropolit, a prigodnu propovijed uputio je predsjednik HBK-a mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup. U koncelebraciji su bili članovi dviju biskupskih konferencija, apostolski nuncij u BiH Luigi Pezzuto te brojni drugi svećenici, uz nazočnost velikog broja vjernika.
„Ovom večernjom svetom misom želimo na poseban način u ovom lijepom zajedništvu moliti za Svetoga Oca koji je na današnji dan prije pet godina izabran za Papu. Zato, na svoj način, ovo je naše jedinstvo s Papom, Petrovim nasljednikom“, kazao je na početku misnog slavlja kardinal Puljić, a potom uputio riječi pozdrava i dobrodošlice nazočnima – apostolskom nunciju, kardinalu Josipu Bozaniću, mons. Puljiću i svima nazočnima. „Ovdje smo u zajedništvu kao Crkva iz BiH i Hrvatske, koja moli za Papu, ali i za naš narod da ostane vjeran Bogu i Crkvi u svim iskušenjima koja prolazimo“, istaknuo je predsjednik BK BiH.
Propovijed predsjednika HBK-a bila je u znaku pete obljetnice izbora pape Franje. Podsjetivši na njegov put od Argentine do Vatikana, istaknuo je, između ostalog, da je poglavar Katoličke Crkve i danas isti kao onda kada je djelovao u svojoj domovini – uvijek je bio i ostao pastir siromaha i glas onih koji glasa nemaju, pritom ne bježeći ni od ljudi ni od problema.
„Svojim postupcima i govorima u kratkom vremenu stekao je naklonost ljudi kojima je htio priopćiti da ih Bog voli, oprašta im i želi da se spase. Pokrenuo je reformu Rimske Kurije, hrabro i s povjerenjem u Duha Svetoga koji vodi Crkvu u vjeri i nadi. Zanimljivo je, veli pater Lombardi, kako su njegove spontane geste, telefonske pozive i drugo što je izlazilo izvan uobičajenog protokola, brže shvatili i pozitivno ocijenili oni za koje velimo da su ‘udaljeni’, nego mi koji mislimo kako smo mu ‘blizu’. Papa Franjo pokazuje kako vjeruje više u snagu susreta, nego u moć pregovora i potpisa. On takvim svojim stilom izvrsno promiče i dijalog i mir“, kazao je zadarski nadbiskup.
Podsjetio je i kako se Sveti Otac nikada ne umara ponavljati kako su odlike Božjeg milosrđa očinska briga i majčinska nježnost prema svima, a posebice prema slabima i siromašnima, pa poziva sve, osobito one koji vode brigu o drugima, biskupe, svećenike, roditelje, odgojitelje, političare i poslodavce neka to imaju stalno pred očima.
Propovjednik se osvrnuo i na slučajeve kada su Papine riječi izvađene iz konteksta te tako prenesene u medijima. „Klasičan primjer prešućivanja i vađenja Papinih riječi iz konteksta čitamo ovih dana. U svojoj redovitoj katehezi o svetoj misi papa Franjo je, između ostaloga, doslovno rekao: ‘Velečasni, koliko treba platiti da se pod misom spomene moje ime? Ništa, jeste li razumjeli? Ništa. Misa se ne plaća, jer ona je Kristova dragovoljna žrtva, pa je i otkupljenje besplatno.’ U daljnjem tumačenju Papa je dodao, a to su svi mediji ispustili: ‘Ako želiš pri tomu dati svoj dar, učini to. Samo znaj misa se ne može platiti. I to je važno razumjeti i razlikovati’“, naveo je predsjednik HBK.
U svojoj je propovjedi spomenuo i misli vatikaniste Luigija Accattolija koji je napisao da je papa Franjo ‘najveći reformator Crkve u zadnjih stotinu godina’, te se osvrnuo na poruke Papine pobudnice Radost evanđelja.
„Njegova pobudnica Radost evanđelja pokazuje zapravo reformatora na djelu. Tamo već u broju 25. on najavljuje kako se ‘ne mogu ostaviti stvari da teku kako teku’, već treba poduzeti ‘pastoralnu i misionarsku obnovu i preobrazbu’, pa zahtjeva neka oni ‘koji Boga traže ne naiđu na hladnoću zatvorenih vrata’ (br. 27). I dodaje s tonom tuge kako se kršćani često ponašaju kao ‘kontrolori milosti. A Crkva nije carinarnica, nego očev dom gdje ima mjesta za svakoga’ (br. 47). U tom kontekstu u više navrata je govorio kako mu je draža i ‘uprljana Crkva koja je izišla na ulicu, nego kad se bavi samom sobom, i zapliće se u protokolarnim uzlovima’. A njegova je žarka želja neka ‘obnovljenim snagama aktivno evangelizira’ i zauzima se za obranu ljudskog dostojanstva i izgradnju mirnoga suživota među narodima, kao i brigu za očuvanje stvorenoga svijeta (br. 257). Zbog toga poziva i potiče kršćane neka budu ‘znakovi nade i neka ostvaruju onu revoluciju nježnosti i dobrote’ (br. 88) koja nam je potrebna kao zrak i voda. Posebice u okruženju gdje su ljudi sebični, ne vole se i ne prihvaćaju, već se podcjenjuju i omalovažavaju“, podsjetio je mons. Puljić na pouke Svetog Oca.
Prema njegovim riječima, da ništa drugo nije rekao ili napisao već ovu pobudnicu koja je obilježena radosnim stilom i brojnim poticajima, bilo bi dovoljno uz petu obljetnicu reći: „Bogu hvala za ‘papu reformatora’.“ „Svojim riječima, poticajima i gestama on nas potiče i hrabri da ‘ne dopustimo da nam se ukrademisijski zanos’ (br. 80), kao i ‘nada i radost evangelizacije’ (br. 83). Posebice pak poziva kršćane neka ne dopuste ‘da im se ukrade duh zajedništva i bratske ljubavi’ (br. 109). Neka je blagoslovljeno i vrijeme koje je pred nama, na čelu s reformatorom Papom Franjom!“, poručio je na kraju propovjedi zadarski nadbiskup.
XX. redovito zajedničko zasjedanje članova Biskupske konferencije BK BiH i HBK održat će se u srijedu, 14. ožujka u Nadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu.
U radnom dijelu zasjedanja biskupi će razgovarati o zajedničkim temama, a to su: Hrvatska inozemna pastva, Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima u Rimu, Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH i Nedjelja solidarnosti, Komisija HBK-a i BK-a BiH za Hrvatski martirologij i Ured za prikupljanje svjedočanstava, misijska djelatnost Crkve u Hrvata, a bit će riječi i o liturgijskim pitanjima te o dokumentu za odgoj i izobrazbu budućih svećenika.
Nakon zasjedanja uslijedit će u 12.30 sati u Svećeničkom domu Vrhbosanske nadbiskupije konferencija za novinstvo na kojoj će govoriti predsjednici biskupskih konferencija – kardinal Vinko Puljić i mons. Želimir Puljić.
www.nedjelja.ba
Foto: Lidija Pavlović-Grgić
