AudioVijesti 2022. godina

AUDIO: POZDRAV NADBISKUPA VUKŠIĆA NA POČETKU 85. REDOVITOG ZASJEDANJA BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine započela je svoje 85. redovito zasjedanje u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu, 4. studenog 2022. pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tome Vukšića, predsjednika BK BiH. Na početku zasjedanja sve je pozdravio nadbiskup Vukšić, a njegov pozdrav prenosimo u cijelosti.

Na početku 85. redovitoga zasjedanja Biskupske konferencije BiH srdačno pozdravljam svu braću, članove naše konferencije: banjolučkoga biskupa mons. Franju Komaricu, dopredsjednika Konferencije mostarsko-duvanjskoga biskupa i trebinjsko-mrkanskoga apostolskog upravitelja mons. Petra Palića, apostolskoga vizitatora za župu Međugorje mons. Alda Cavallia i banjolučkoga pomoćnog biskupa mons. Marka Semrena.

S nama je i mons. Amaury Medina Blanco, otpravnik poslova Apostolske nuncijature, čija nas prisutnost raduje i kojega molimo da prenese naše pozdrave imenovanom nunciju mons. Francisu Chullikattu.

Srdačno pozdravljam također kardinala Vinka Puljića, umirovljenoga nadbiskupa, koji nam se rado pridružio.

Bratski i srdačan pozdrav također našim dragim gostima koji predstavljaju svoje biskupske konferencije: zrenjaninskom biskupu mons. Laslu Nemethu, predsjedniku Međunarodne biskupske konferencije svetoga Ćirila i Metodija, i zadarskom nadbiskupu koadjutoru mons. Milanu Zgrabliću, kojima zahvaljujem za dolazak i sudjelovanje u našemu radu.

Pozdrav i zahvala također generalnom tajniku mons. Ivi Tomaševiću i suradnicima u Tajništvu, koji su i ovaj put sve priredili da bi zasjedanje moglo proteći u najboljem redu.

Ovo svoje zasjedanje održavamo u vremenu koje je u crkvenom smislu bitno obilježava nekoliko važnih okolnosti i najavljenih događanja pa mi dopustite i o tomu nekoliko riječi progovoriti.

Prije svega, ovo je vrijeme priprava za sinodu koja će se baviti sinodalnošću Crkve, a čiji će prvi dio biti održan u listopadu naredne 2023. godine. Već je završio onaj njezin dio priprava koji je pozivao biskupije i biskupske konferencije da dadnu svoj doprinos. U tom smislu vrlo raduje podatak, koji se prije nekoliko dana čuo od generalnoga tajnika Sinode biskupa, da je do toga časa, na svjetskoj razini, čak 112 biskupskih konferencija od njih 114, koliko ih ima, dostavilo svoje izvještaje, a među njima je i naša Konferencija. Nakon toga teku poslovi oko pripreme kontinentalnih izvještaja pa će tako predsjednici biskupskih konferencija iz Europe i izabrani delegati taj posao obaviti na susretu u Pragu u prvoj polovici veljače neredne godine.

Zaista raduje što se i u ovom procesu pokazalo da postoji velik broj vjernika koji sebe rado daju za Boga i Crkvu i znaju da je važno govoriti u Božje ime i još važnije svjedočiti. Oni tako pomažu oblikovati svoje župne i biskupijske zajednice koje, po zajedničkom djelovanju svih članova, rastu i napreduju, na čemu im velika hvala. Po tom se članovi Crkve nalaze u zajedničkom hodu obraćenja, naviještanja i svjedočenja kroz vrijeme i mjesta prema vječnosti, a u tu hodnju svi su uključeni na temelju svoga krsnog dostojanstva. U Crkvi su, dakle, svi odgovorni iako ne obnašaju svi jednake službe a to znači da, u hodu s Kristom i sa svim ostalim vjernicima, sinodalna Crkva ne može biti ni elitistička niti neko demokratsko uređenje sa svojim strukturama.

Drugo i treće, ove godine obilježava se 1700 godina od održavanja prvog ekumenskog sabora u Niceji i 60 godina od početka posljednjega sabora, Drugoga vatikanskoga koji je bio 21. sabor Katoličke Crkve. Onaj prvi upamćen je kao sabor koji je zaštitio pravovjerje Crkve a ovaj posljednji je ponajviše tražio nove pastoralne načine prikladne za suvremeni svijet. Oba sabora su tako vrlo suvremena i vrlo poučna: prvi da uvijek treba čuvati pravu vjeru, a drugi da uvijek treba tražiti najprikladnije pastoralne načine. Uz to, ovo je prigoda za sjetiti se i zahvaliti četvorici naših biskupa koji su, kao saborski oci, prije 60 godina dali svoj doprinos na saborskim zasjedanjima: mostarskomu Petru Čuli, sarajevskom Marku Alaupoviću, banjolučkom Alfredu Pichleru i tada skopskom a kasnije sarajevskom Smiljanu Čekadi.

Četvrto, na zasjedanjima toga sabora sudjelovao je i budući papa Ivan Pavao II., koji je 1997. godine posjetio Sarajevo što znači da obilježavamo 25 godina od prvoga pohoda nekoga pape Bosni i Hercegovini.

U tom kontinuitetu vjernosti, sjećanja i traženja novih prikladnih rješenja za život vjernika i Crkve, na ovom zasjedanju kao dvije glavne teme imamo apostolsko pismo pape Franje „Desiderio desideravi“ o liturgijskoj formaciji naroda Božjega, koje je objavljeno 29. lipnja 2022., i temu međusobnih odnosa i suradnje raznih crkvenih ustanova koje su vrlo važne za život i djelovanje naših biskupijskih zajednica i svih drugih crkvenih ustanova, a saslušat ćemo također izvješća svojih delegata s pojedinih važnih susreta i dogovoriti termine za predstojeća zasjedanja i pastoralne događaje.

Ovo svoje zasjedanje započeli smo svetom Misom jučer na dan kad je papa Franjo otputovao u Bahrein radi ohrabrenja tamošnjoj Crkvi i radi jačanja međureligijskoga dijaloga i prijateljstva među ljudima! Molili smo i ponavljamo: Neka dragi Bog, po zagovoru svetoga Karla Boromejskoga, čiji spomendan danas slavimo, blagoslovi ovo naše zasjedanje i Papino putovanje. Neka blagoslovi sve naše vjernike, svećenike, redovnike i redovnice kako bismo uvijek bili svjedoci i graditelji nade, prijateljstva i bratske suradnje. Jednakim blagoslovom neka prati sve ljude i narode u našemu društvu, sve vjernike drugih Crkava i vjerskih zajednica i one koji to nisu, kako bismo svi uvijek u dijalogu, suradnji i uzajamnom poštivanju, strpljivo i mudro gradili pomirenje, slogu, pravedan mir i bolju budućnost.

Don Tomo Vukšić
predsjednik Biskupske konferencije

Povezani članci

Back to top button