Pozdrav nadbiskupa Vukšića na početku 96. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine započela je u jutarnjim satima 16. srpnja 2026. u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci svoje 96. redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog mons. Tome Vukšića, predsjednika BK BiH. Pozdrav nadbiskupa Vukšića na početku zasjedanja donosimo u cijelosti:
Na početku 96. redovitoga zasjedanja Biskupske konferencije BiH srdačno pozdravljam svu braću, članove naše konferencije: njezina dopredsjednika, biskupa iz Mostara mons. Petra Palića, banjolučkoga biskupa mons. Željka Majića koji je naš domaćin na ovom zasjedanju; apostolskoga vizitatora za župu Međugorje nadbiskupa mons. Aldu Cavallia i vojnoga biskupa mons. Miru Relotu. Srdačan pozdrav i mons. Franji Komarici, umirovljenom banjolučkom biskupu. Pozdrav i zahvala također generalnom tajniku vlč. Bojanu Ivešiću i suradnicima u Tajništvu, koji su i ovaj put sve priredili da bi zasjedanje moglo proteći u najboljem redu. S nama je i apostolski nuncij nadbiskup mons. Francis Chullikatt, kojemu također izražavam srdačnu dobrodošlicu.
Bratski i srdačan pozdrav i našim dragim gostima, koji predstavljaju svoje biskupske konferencije. S nama je požeški biskup mons. Ivo Martinović, kojega molimo da prenese našu zahvalu Hrvatskoj biskupskoj konferenciji za suradnju i solidarnost sa Crkvom i svim ljudima u BiH. A Tebi, dragi Ivo, i Tvojim suradnicima zahvaljujemo za vrlo uspjelu organizaciju Susreta hrvatske katoličke mladeži, koji je ove godine održan u Požeškoj biskupiji. Danas je s nama i predstavnik Slovenske biskupske konferencije, ljubljanski pomoćni biskup mons. Franc Šuštar, kojemu također izričem pozdrav i srdačnu dobrodošlicu sa zamolbom da svojoj konferenciji prenese našu zahvalu za redovito slanje svoga delegata na naše zasjedanje u Banjoj Luci.
I.
Na ovom zasjedanju, osvrnut ćemo se najprije na provedbu zaključaka s prošle redovite sjednice naše Biskupske konferencije. Potom ćemo saslušati izviješća o radu Caritasa Bosne i Hercegovine i razgovarati o predloženim poboljšanjima Statuta istoga Caritasa. Tema će nam biti također provedba đakonske pastoralne godine, a bavit ćemo se i pravilima za karizmatski pokret. Uz to, raspravljat ćemo o pitanjima vezanim za katoličke škole i Pedagoško vijeće naših školskih centara te saslušati izvješća svojih delegata na različitim susretima.
II.
Od crkvenih događaja, koji su pred nama tijekom narednih mjeseci, svakako treba spomenuti, da će za koji dan u župi Kupres biti održan deveti Obiteljski dan pa još jednom preporučamo, da se u nedjelju 26. srpnja u svim župnim i drugim zajednicama moli za sve obitelji a one, kojima je moguće doći, pozivamo na središnje molitveno okupljanje na Kupresu.
Iako smo to činili, čini se važnim ponovno podsjetiti, da je papa Lav XIV., u povodu 800 godina od smrti svetoga Franje, proglasio posebnu jubilarnu godinu i u vezi s tim pozvati vjernike i svećenike, a posebice redovnike i redovnice, da se pridruže slavljima koja se priređuju u povodu ovoga jubileja.
III.
Na društvenom planu ovo razdoblje u Bosni i Hercegovini obilježavaju dva važna događaja. Prvo je pitanje novoga visokog predstavnika međunarodne zajednice od čijeg Ureda s pravom ubuduće se očekuje nov način odnosa prema Katoličkoj Crkvi, jednako korektan prema svim vjerskim zajednicama.
Drugi važan događaj jesu opći izbori, koji su predviđeni za početak sljedećega mjeseca listopada. U tom smislu vrlo su poznati stavovi naše biskupske konferencije jer su mnogo puta izrečeni. Ti stavovi su uvijek moralne naravi, slijede socijalni nauk Crkve, zasnovani su na načelima pravde i redovito se ponavljaju u ovakvim prigodama. U tom smislu, neka bude ponovljeno dvoje.
Prvo, papa Lav XIV. je nedavno u enciklici Magnifica humanitas, koja je posvećena očuvanju ljudske osobe, potvrdio nauk Crkve o razlikovanju između crkvene i političke zajednice te naglasio da svaka od njih mora djelovati u potpunoj autonomiji i u suradnji za dobro čovjeka.
„Prisutnost Crkve u svijetu izražava se i u njezinu odnosu s civilnim društvom i javnim institucijama. U dijalogu s njima, Crkva priznaje vrijednost društvenih i političkih stvarnosti te poštuje njihove specifične odgovornosti, podupirući sve ono što štiti život pojedinca i jača temelje društvenoga tkiva.“ (Magnifica humanitas, br. 21)
U nastavku istoga dokumenta Papa kaže da se socijalni nauk u svom najautentičnijem obliku ne prikazuje „kao priručnik načela i normi koje treba primijeniti, nego kao put zajedničkoga razlučivanja. On se rađa iz susreta vječne istine evanđelja i povijesnih pitanja, dopušta da ga izazovu znakovi vremena; hrani se doprinosom znanosti, kulture i ljudskih iskustava. Stoga, kada je povrijeđeno dostojanstvo naše braće i sestara, kada politika ne odgovara na drame čovječanstva, kada se ekonomija okrene protiv čovjeka ili znanost prekorači granice svoje nadležnosti, Crkva – zajedno s drugim kršćanskim konfesijama i vjernicima drugih religija – mora podići svoj glas, ne kako bi gospodarila, nego kako bi služila zajedništvu. Tako shvaćen, socijalni nauk postaje teologija zajedništva u povijesti; mjesto u kojemu Riječ koja je tijelom postala nastavlja biti prisutna putem dijaloga, pamćenja i proroštva.“ (Magnifica humanitas, br. 27)
Drugo, poslanje Crkve je univerzalno, jer ona obuhvaća obzore cijeloga svijeta, ali životu i poslanju Crkve jednako pripadaju i pitanja svakoga pojedinog konteksta kao stvarnog okruženja u kojemu evanđelje poprima oblik. U tom smislu, primjenjujući spomenuta načela socijalnoga nauka Crkve i njegujući teologiju zajedništva, naša biskupska konferencija, u konkretnom kontekstu povrede dostojanstva u tronošcu države, također u vidu narednih izbora, u ime pravde i morala, nedavno je izjavila: „Bosna i Hercegovina je, sukladno svome ustavnom poretku proizašlom iz Daytonskoga mirovnog sporazuma, država triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana. (…)
Velika je nepravda i nemoralno je svako nastojanje da se prava bilo kojega naroda relativiziraju, ograniče ili praktično onemoguće i predstavlja izravno odstupanje od daytonskog ustavnog okvira i otvara prostor novim nestabilnostima. Oduzimanje ili nijekanje prava ne može biti put prema pravednom društvu, nego vodi produbljivanju nepovjerenja i političkih napetosti.
U tom smislu, radi izgradnje društvene pravde i sloge Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine zahtijeva reformu svih loših zakona, posebice izbornoga, te osobito naglašava potrebu pune i dosljedne zaštite prava hrvatskoga naroda kao konstitutivnoga u Bosni i Hercegovini, uključujući njegovo legitimno predstavljanje i stvarnu jednakopravnost u svim institucijama i na svim razinama vlasti.
Katolička crkva u Bosni i Hercegovini ostaje čvrsto opredijeljena za mir, dijalog, međusobno poštovanje i jednakopravnost svih naroda i građana. Istodobno, držimo da nema istinske jednakopravnosti bez dosljednoga poštivanja ustavne strukture zemlje i pojedinačnih i kolektivnih prava.“ (Priopćenje, 29. travnja 2026.)
✠ Tomo Vukšić, nadbiskup i
predsjednik Biskupske konferencije
