Vijesti 2020. godina

POZDRAV KARDINALA PULJIĆA NA POČETKU 79. REDOVITOG ZASJEDANJA BISKUPSKE KONFERENCIJE BIH

Na početku 79. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, koje je započelo u jutarnjim satima 4. studenog 2020. u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu, predsjednik BK BiH kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, uputio je pozdrav svim sudionicima. Uvodnu riječ kardinala Puljića prenosimo u cijelosti:

Već je ustaljena praksa da treće godišnje redovito zasjedanje bude ovdje u Sarajevu. U našem redoslijedu smo izostavili ove godine zasjedanje u Mostaru radi pandemije koronavirusa. Otvarajući ovo 79. redovito zasjedanje Biskupske konferencije BiH sve vas od srca pozdravljam i izričem dobrodošlicu.

Najprije pozdravljam apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovini, nadbiskupa mons. Luigija Pezzuta koji će nam uputiti svoju riječ i biti s nama na prvom dijelu zasjedanja.

Pozdravljam i sve članove naše Biskupske konferencije: dopredsjednika mons. dr. Tomu Vukšića, nadbiskupa koadjutora vrhbosanskog i apostolskog administratora Vojnog ordinarijata u BiH, mons. dr. Franju Komaricu, biskupa banjolučkog, mons. dr. Petra Palića, biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog, i mons. dr. Marka Semrena, pomoćnog banjalučkog biskupa. Također pozdravljam generalnog tajnika mons. Ivu Tomaševića.

Uobičajeno je da na ovom zasjedanju sudjeluju delegati Hrvatske i Austrijske te Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, ali su ograničenja u vrijeme aktualne pandemije, između ostalog, bila razlog njihova nedolaska. Oni su izrazili svoju blizinu i prenijeli pozdrave kao i apostolski vizitator za župu Međugorje mons. Henryk Hoser, nadbiskup u miru, i vladika križevački mons. Milan Stipić.

Nakon što smo sinoć slavili Svetu misu u katedrali Srca Isusova te jutros u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa s bogoslovnom zajednicom, zahvaljujem biskupu Komarici na propovijedi koju je sinoć uputio u katedrali te biskupu Semrenu na riječima koje je jutros uputio bogoslovnoj zajednici.

Već je uobičajeno da se na početku svoga rada, poslije upućenih pozdrava, osvrnemo na zaključke koje smo donijeli na posljednjem 78. redovitom zasjedanju održanom 13. i 14. srpnja 2020. u Banjoj Luci.

Valja nam također promotriti pristigle dopise na koje trebamo poslati zajednički odgovor ili barem o njima biti informirani. To smo u dnevnom redu uobičajili nazvati našom agendom.

Ovaj puta na našem zasjedanju osvrnut ćemo se na 25. obljetnicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH poznatog kao Daytonski sporazum. Vrlo je zanimljivo podsjetiti na reakciju naše Biskupske konferencije upućenu javnosti nakon potpisivanja spomenutog sporazuma. Na žalost, naše bojazni izražene tom prigodom najvećim dijelom su se ostvarile pa se tadašnja naša poruka pokazala sasvim utemeljenom. Vidimo da se politička situacija kod nas u Bosni i Hercegovini ne rješava u smislu ispravljanja brojnih nepravdi i uspostavi jednakih prava za svakog čovjeka u svakom dijelu Bosne i Hercegovine te jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH. Posebno je pogođen najmalobrojniji hrvatski narod u BiH koji nije jednakopravan ni na državnoj, a ni na entitetskim razinama, osobito u entitetu RS. Godinama je kamen spoticanja činjenica da je član Predsjedništva BiH osoba koja nije izabrana većinom hrvatskih glasova što je uistinu nepravedno i ne može biti prihvatljivo. U isto vrijeme treba reći da bi se član Predsjedništva u ime hrvatskog naroda u BiH morao zauzimati za sve Hrvate na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, a osobito tamo gdje im je najteže. Umjesto toga bili smo svjedoci da osoba na toj službi, iako je izabrana većinom hrvatskih glasova, nikada ili gotovo nikada ne diže glas u zaštitu Hrvata u polovini BiH gdje im prijeti potpuni nestanak. O toj temi je mnogo govoreno, ali za to nema puno sluha ni domaća politika niti međunarodna zajednica.

Zajedno s franjevačkim provincijalima mi biskupi smo razradili Pravilnik i program đakonskog praktikuma koji će uskoro prvi put zaživjeti za đakone svih naših biskupija i obje franjevačke provincije u Bosni i Hercegovini. Osim nedavnog zajedničkog susreta te razmjene razmišljanja elektroničkim putem, potrebno je da i ovom prigodom još malo domislimo neka pitanja u vezi s tim.

Ne možemo zaobići ni sadašnje stanje pastorala u ovoj pandemiji koronavirusa. Pogledat ćemo što smo do sada činili i kako se ubuduće postaviti.

Unatoč brojnim pisanim zahtjevima i usmenim razgovorima, donošenje zakona o povratu oduzete imovine stalno se odgađa, a i onaj koji je pripravljen, nova je zakonska nepravda prema vlasnicima čija je imovina otuđena. Nakon genocida i urbicida sada se provodi i gruntocid. Zahvalan sam malobrojnim medijima koji pišu i govore na tu temu. Vlasti su vrlo inertne kada je u pitanju rješavanja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja svećenika. Manipulira se i odugovlači rješavanje tog pitanja kao što se i mnoga druga pitanja rješavaju sporo ili neučinkovito. Ako bude vremena, razgovarat ćemo i o ovim temama te poslati javnosti i svoju poruku u vezi s tim iako nisam siguran, znači li išta takva naša poruka u ovoj zemlji.

Ne možemo ostati nijemi pred pojavom agresivnog ponašanja pojedinaca u obitelji, na ulici i školi, ali i negativnog utjecaja u pojedinim medijima na tom planu. Uzroci tog agresivizma su brojni, ali se ne pristupa dovoljno ozbiljno i temeljito rješavanju ni maloljetničke delikvencije niti agresivnosti riječju, nasilnim djelima pa čak i oružjem.

Zabrinuti smo nemoralom u javnosti koji sve više dobiva pravo javnosti kao nešto normalno, posebno kada je riječ o nasilju prema ženama ili djeci.

Također nas zabrinjava pojava depresije i suicida, o čemu vlasti vrlo malo vode računa, a ni pojedini mediji ne daju doprinos ozdravljenju javnog mnijenja i ne unose ljubav prema životu i nadu za život.

Dalo bi se nabrajati i brojne druge izazove današnjice na koja ne možemo odgovore odjednom naći, ali ne smijemo ostati nijemi ni gluhi pred zovom vremena.

Još jednom zahvaljujem svima na dolasku i na sudjelovanju te želim uspješan rad i ovo zasjedanje naše Biskupske konferencije proglašavam otvorenim.

Povezani članci

Back to top button