Nakon što je u jutarnjim satima na dan spomena Kristove muke i smrti, na Veliki petak, 3. travnja 2026., mjesni biskup mons. Željko Majić u katedrali sv. Bonaventure predvodio pobožnost Križnoga puta, a katedrala cijeloga dana bila otvorena za osobnu pobožnost pred Presvetim Sakramentom, obrede Velikoga petka u večernjim satima predvodio je umirovljeni biskup mons. Franjo Komarica. Uz biskupa su suslavili: banjolučki biskup mons. Željko Majić, generalni vikar mons. Karlo Višaticki, banjolučki župnik i dekan preč. Žarko Vladislav Ošap, direktor Caritasa mons. Miljenko Aničić, rektor katedrale vlč. Pero Ivan Grgić i umirovljeni svećenik mons. Anto Orlovac.
Obredi su započeli u tišini, činom potpunog predanja i poniznosti, a zatim je uslijedila Služba riječi. Nakon čitanja, pjevala se „Muka Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu“.
Prigodnu propovijed uputio je biskup Franjo istaknuvši kako klanjanje i cjelivanje križa predstavlja vrhunac našeg razmatranja o Isusu koji je dragovoljno izabrao najokrutniju smrt kako bi čovječanstvu donio oproštenje grijeha. „Isus je svojom ljubavlju težio prema ponovnom uspostavljanju pravednog odnosa između grješnog čovjeka i bezgrješnog Boga“, kazao je biskup naglašavajući da i život kršćanina mora biti u službi pravednosti i spremnosti na žrtvu za bližnjega. Pred tajnom te neopisive patnje na Golgoti ljudska pamet naprosto staje, jer je Utjelovljeni Sin Božji podnio neizrecive muke ne da spasi sebe, nego čovjeka koji je svojom grješnošću sam sebe osudio na vječnu propast. Biskup je podsjetio vjernike da je Križ Kristov doista „vaga povijesti, koju se može ispravno razumjeti i prihvatiti samo ako se Raspetog Spasitelja svijeta s ljubavlju prihvaća i nasljeduje“. Bog u svojoj nakani spašavanja ljudskog roda ne bira lakši put kojim mi često želimo ići nego ide najtežim, križnim putem, potičući nas na strpljenje i pouzdanje kada se nađemo na vlastitim životnim stazama. Dok u mnogim povijesnim događajima teško prepoznajemo Božji trag, Križ ostaje jedino mjesto na zemaljskoj kugli gdje se, uz svu ljudsku grješnost, jasno očituju Božje milosrđe i ljubav. „Zato ćemo i mi danas, ali i svaki put, kad se nađemo pred Raspelom, s ljubavlju i pobožnošću pokleknuti i s pouzdanjem ispovjediti svoju čvrstu vjeru u svoga Otkupitelja riječima: ‘Klanjamo Ti se, Kriste, i blagoslivljamo Te! Jer si po svome svetom Križu svijet otkupio!’“, zaključio je biskup svoju propovijed.
Služba riječi zaključena je sveopćom molitvom, u kojoj Crkva moli za sve potrebe svijeta, naglašavajući univerzalnu poruku spasenja, koja ne isključuje nikoga. Potom je uslijedio drugi dio obreda, klanjanje križu. Nakon svete pričesti, obredi su završili bez uobičajenog blagoslova i otpusta, ostavljajući prisutne u iščekivanju i bdjenju.
Ovim danom tišine ulazi se u Veliku subotu, vrijeme bdjenja uz grob, koje će završiti svečanim uskrsnim bdjenjem u subotu navečer. Tada će se nakon tame Velikog petka ponovno upaliti uskrsna svijeća i proglasiti radost uskrsnuća, a do tada vjernici ostaju u molitvi, sjećajući se cijene koja je plaćena za mir i otkupljenje čovječanstva.
Obrede je izravno prenosila Radio Marija Bosne i Hercegovine.
