Monografija “Rapovine – Groblje i crkva Sv. Petra u Rapovinama” autora Marije Marić Baković i Stipe Manđerala predstavljena je 27. srpnja u Franjevačkom muzeju i galeriji “Gorica-Livno” u sklopu “Livanjskog ljeta 2023”.
Knjigu su, osim autora, predstavili i dr. sc. Ante Jurčević, arheolog i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu te Pero Mioč, kazališni redatelj i književnik. Recenzenti su književnik Ivan Lovrenović i Adnan Busuladžić.
Monografija u izdanju Franjevačkog muzeja i galerije “Gorica-Livno” obrađuje rezultate istraživanja srednjovjekovne crkvu Sv. Petra i groblje s nadgrobnim spomenicima koje se razvilo uz crkvu.
Knjiga se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu, autorice Marije Marić Baković, muzejske savjetnice FMGG-a, prezentiraju se rezultati arheološkog iskopavanja predromaničke crkve Sv. Petra koja je građena pred kraj 9. stoljeća te je obnavljana u nekoliko navrata i srušena pred kraj 17. st. Uz crkvu se tijekom kasnog srednjeg vijeka razvilo groblje koje je i danas aktivno.
U drugom dijelu knjige autora profesora Stipe Manđerala, obrađuju se nadgrobni spomenici na groblju u Rapovinama koje je moguće pratiti od stećaka do monolitnih nadgrobnih spomenika iz 19. i početka 20. st. s velikim kamenim križevima na pročelju, na kojima su uklesani latinički natpisi. Autor je prenio i analizirao natpise s nadgrobnih spomenika te ih je uspio pripisati pojedinim majstorima klesarima koji su tada djelovali.
“Rapovine su, može se reći, selo klesara (Radnići – Baje, Bezine – Svrdline, Vrgoči, Čondrići). Tu su se klesari rađali, tu živjeli (neki od njih preselili u Livno), ali svi su pokopavani na groblje u Rapovinama, na kojem se do danas sačuvao priličan broj vrijednih spomenika koje su isklesali svojoj rodbini i prijateljima, svojim Rapovljanima, ali i mnogima drugima iz susjednih sela i iz grada Livna, koji su pokopavani na rapovinskom groblju”, kazao je Manđeralo, a kako prenosi Ramski Vjesnik.
Knjigu je grafički oblikovao i uredio Darko Baković, opremljena je velikim brojem fotografija i arheoloških nacrta, a tiskao ju je Grafotisak iz Gruda.
J.M., KT
